FOTOGRAFIJA KOJA SVE OBJAŠNJAVA: Domovina se brani tuđim mrtvim sinom i metalik crnom limuzinom

FOTOGRAFIJA KOJA SVE OBJAŠNJAVA: Domovina se brani tuđim mrtvim sinom i metalik crnom limuzinom

"Domovina se brani vjerom i tuđim mrtvim sinom. Domovina se brani ličnim šoferom, metalik crnom limuzinom." Savršen je to citat uz fotografiju koja je jučer snimljena u Sarajevu. Snimila ju je poslanica u Parlamentu Federacije BiH i predsjednica glavnog odbora Naše stranke, Sabina Čudić, u Titovoj ulici, gdje su crne limuzine, sve sa ličnim šoferima, blokirale promet jednom od najvažnijih sarajevskih ulica. Zauzeli su ne samo cestu, nego i trotoar. Fotografija je snimljena u trenutku kada su brojne delegacije političara, a političara u Bosni i Hercegovini nimalo ne manjka, stigle da polože cvijeće pred Vječnu vatru, spomenik žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu. Povod je Dan državnosti Bosne i Hercegovine koji se obilježava na 25. novembar, kada je 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena rezolucija koja je temelj današnje BiH.
VIKTOR I JAKI LJUDI U HRVATSKOJ: „Bog, sreća i Orbán“

VIKTOR I JAKI LJUDI U HRVATSKOJ: „Bog, sreća i Orbán“

Hrvatska. Mnogi Austrijanci odmah pomisle na sunčane mediteranske gradove poput Rovinja, Splita ili Dubrovnika, ali Hrvatska ima i drugačije lice. Regija Slavonija leži daleko od obale, tu Hrvatska graniči sa Srbijom i Mađarskom. Glavni grad Osijek, s oko 100.000 stanovnika, jedva je poznat izvan granica zemlje. Sada bi sport to trebao promijeniti. Na obali Drave gradi se novi nogometni stadion. A lokalni nogometni klub, NK Osijek, uskoro bi trebao sustići europski vrh. Novac za takve hrabre planove dolazi iz susjedne Mađarske. Vlada sve autoritarnijeg desnog populista Viktora Orbána državnim zajmovima sufinancira novu "Pampas-Arenu" u Osijeku. Mađarske tvrtke predvode izgradnju stadiona i sponzorstvo nogometnog kluba. Ali nisu jedine. Austrijska građevinska tvrtka, sa sjedištem u centru Beča, također je u velikoj mjeri uključena. Riječ je o kompaniji Belfry Holding, u vlasništvu nekadašnjih liberalnih političara.
MONSINJOR UZINIĆ PONOVNO „U SRIDU“: „Isti oni koji se zalažu za život sada inzistiraju na pravu za slobodu“

MONSINJOR UZINIĆ PONOVNO „U SRIDU“: „Isti oni koji se zalažu za život sada inzistiraju na pravu za slobodu“

Imali smo prilike vidjeti časnu sestru koja je bijesna na papu Franju jer poručuje vjernicima da se cijepe, ali i franjevca Lazara Pericu iz samostana Svetog Ante Padovanskoga u Šibeniku. On je također ljut na Papu, pa je još u listopadu poručivao: „Ajde Papa daj nam svima otkaz!“. Još ranije, kada se u javnosti spominjala mogućnost uvođenja obveznog cijepljenja, ovaj božji poslanik na Zemlji obećao je ovako: „Uvedu li ovi pederi obvezno cijepljenje, neka budu sigurni da ću ja pucati u one koji krenu na mene“. Uoči samog prosvjeda najavio je i ovo: „Bit će rata, virujte mi! Odaberite stranu. Ja znam na kojoj sam!“. U takvoj atmosferi sasvim je neuobičajen sinoćnji istup nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije i apostolskog upravitelja Dubrovačke biskupije, monsinjora Mate Uzinića koji je gostovao u emisiji „Otvoreno“ na Hrvatskoj televiziji na temu podijeljenosti javnosti po pitanju epidemioloških mjera u pandemiji koja je u Hrvatskoj do sad odnijela više od 10.000 života i ne nazire joj se kraj.
BOJAN GLAVAŠEVIĆ: „Herojstvo svog oca mijenjao bih, bez razmišljanja, za još jedan jedini razgovor s njim“

BOJAN GLAVAŠEVIĆ: „Herojstvo svog oca mijenjao bih, bez razmišljanja, za još jedan jedini razgovor s njim“

Herojstvo svog oca, koje mu je, kao i svim herojima ikada, nametnuto vihorom rata ili kakve druge velike tragedije, bez razmišljanja bih mijenjao za nimalo herojsku svakodnevicu. Mijenjao bih njegovo herojstvo za sliku, nekakav glupi selfie, s njim na dan kad sam se ženio. Mijenjao bih njegovo herojstvo za priliku da ga gledam dok prvi put u ruke uzima svoju unučad, mog sina i moju kćer, i da ih ima priliku gledati dok odrastaju, uopće za priliku da im bude djed i da ga imaju uz sebe. Mijenjao bih njegovo herojstvo za sve suze moje mame i moje bake, u godinama u kojima je njegovo herojstvo bilo živo, a mi smo tražili njegove posmrtne ostatke. Mijenjao bih, bez trenutka razmišljanja, njegovo herojstvo za priliku za još jedan jedini razgovor s njim. Ne znam koliko će dugo živjeti Siniša-heroj. Iskreno da vam kažem, to je u potpunosti izvan moje moći, i nije mi osobito važno.
ODABRALI SMO SA ZFF-A: Ne ide uz ćevape kečap

ODABRALI SMO SA ZFF-A: Ne ide uz ćevape kečap

Proteklih nekoliko dana na ZFF-u smo pogledali neke pobjedničke filmove s drugih festivala. Sve te filmove moći ćete do nedjelje i sami pogledati u nekoj od festivalskih dvorana. Gledali smo, dakle, pobjednike, ali nam se najviše svidio film koji još nije stigao dobiti neku glavnu nagradu vjerojatno stoga što je njegovo snimanje završeno tek u kolovozu. „Deset u pola“ bosanskohercegovačkog oskarovca Danisa Tanovića premijerno je prikazan na sarajevskom festivalu, a u Zagrebu je s još 11 filmova u konkurenciji za Zlatna kolica u glavnom natjecateljskom programu dugometražnog filma. Gdje se jedu najbolji ćevapi u Sarajevu - to se čini glavnim pitanjem u toploj, šarmantnoj Tanovićevoj priči o ćevabdžijama i ćevabdžinicama, no to je storija o prijateljstvu, o jalu i podmetanjima, o ljudskim i obiteljskim odnosima, o ljubavi, u pozadini i o sarajevskim ratnim profiterima, o Baščaršiji u doba pandemije.
KRUNOSLAV KIĆO SLABINAC: Elvis Presley na hrvatski način

KRUNOSLAV KIĆO SLABINAC: Elvis Presley na hrvatski način

Kojim god epitetima ga obasipali: veliki zabavljač (on bi rekao: “entertainer, to u svijetu nešto znači!”), estradni umjetnik, umjetnik estrade, Krunoslav Kićo Slabinac je ipak prije svega veliki pjevač koji, različito od mnogih mu takmaca, uspjeh uvelike zahvaljuje i vlastitom autorskom daru. Za njega su pisali i Runjić i Novković, Kabiljo i Hegedušić, Mihaljević i Sabol, Britvić i Perfiljeva, Dedić, Monteno, Arnautalić, Korać…ali opet u toj zvučnoj kajdanki - čiji je trag neizbrisiv i bez sumnje ravan pjesmaricama drugih velikana s kojima dijeli imaginarnu “kuću slavnih” - kao da se najbolje čuju njegove probrane note. I one narodne, tradicijske. Note koje su živjele u njemu, i dolazile iz njega. Ljubio je i volio biti ljubljen, kao što pjesma kaže, ne uvijek sretan. Ponekad težak, kompliciran, istovremeno jednostavan i veseo, mogao je lako rastužiti i oraspoložiti. Mogao je mijenjati ljude. Pjesmom i glasom zapravo sve je mogao.
DAN BORBE PROTIV FAŠIZMA: Policija u odbrani tradicije i naslikanog ratnog zločinca

DAN BORBE PROTIV FAŠIZMA: Policija u odbrani tradicije i naslikanog ratnog zločinca

Kada je jedan od organizatora pozvao okupljene da se raziđu, grupa agresivnih desničara došla je s leđa do policije; reč je, najverovatnije, bilo o samostalnim ekstremistima, iako je jedan od kolega, kako je rekao ostalim izveštačima, prepoznao pripadnike antimigrantsko-antivakserske nacionalističke skupine Narodna patrola. Ekstremisti su skandirali “Ratko Mladić” i “Srebrenica nije genocid”, te zapevali “Sprem'te se, sprem'te, četnici!”. Uzvraćeno im je skandiranjem “Ustaše, četnici, zajedno ste bežali!”, razmenjene su salve uvreda i pretnji, s obe strane poletele su letve i sve što je moglo da se baci. Policija je okružila malobrojne poštovaoce počinitelja genocida, ali se situacija ubrzo smirila i nije bilo potrebe za ozbiljnijom intervencijom. Okupljeni su se ubrzo razišli. "Beograd je ipak pokazao da se ne miri sa fašizmom", kazala je Aida Ćorović. Milan Mladenović pevao je "Ovaj grad je nekad bacao svetla daleko".
BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije

BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije

Zazor prema onome “baviti se filozofijom” do te je mjere narastao da se svako akademsko mudrovanje unaprijed odbacuje, najčešće s pravom, kao propalo. S pravom, jer u takvim nastojanjima trijumfira filozofska lažna svijest, koja neprekidno “filozofira”, a da nikada ništa ne kaže, koja u filozofiji jedino shvaća i priznaje doksografiju, pa otuda ne prestaje da dokazuje dokazano... Takvi trudbenici su učinili da danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije. Mi, doduše, treba da razumijemo i pamtimo put starih - jer bez toga napretka nije - ali ne i da ga nekritički obnovimo. Jer, ono što našem vremenu nedostaje nije znanje, nego prije mišljenje. I dok je iz same filozofije poteklo negodovanje spram okoštalosti školskog umovanja, filozofija je nesmanjenom žestinom odbacivala žaoke laičkog zadijevanja, pa je u takvim diskusijama često ostajala bez partnera...
MALI PODSJETNIK NA VELIKO ZLO: „Ne smijemo zaboraviti ustaški pogrom“

MALI PODSJETNIK NA VELIKO ZLO: „Ne smijemo zaboraviti ustaški pogrom“

U malom parku, što se rasprostro na križanju Savske i Koturaške ulice u Zagrebu, parku kraj kojeg većina građana prođe ni ne primjećujući ga, do jučer ništa nije ukazivalo kakva se tragedija tamo odigrala krajem svibnja 1942. godine. Ne možemo ni zamisliti strah, vrisku i osjećaj neizvjesnosti 69 Roma koje su ustaške vlasti strpale u stočne vagone i odvezle u izglednu smrt. Nikolić, Lakatoš, Štefanović, Maleković, Kovačević, Šajnović – tako su se prezivale obitelji koje su pokupljene s kućnih adresa i upućene u Jasenovac. Sve njih ustaše su iz raznih zagrebačkih naselja dovele na mjesto koje je današnji Park 5. studenoga. Postoji i zapis o tome kako su prije polaska za zloglasni jasenovački logor zatvoreni u vagone za stoku čekali dva dana. Od jučer u parku koji nosi ime 5. studenog ipak postoji malen, ali značajan podsjetnik na zlo koje se tamo dogodilo.
HDP: „Dežulović je proglašen plijenom u otvorenoj sezoni lova“

HDP: „Dežulović je proglašen plijenom u otvorenoj sezoni lova“

„Metak u čelo, štrik na vrat“, „protjerat gamad“, „najebat ćeš ako Bog da“, „trebaće ti doktor“, „srešću te kad-tad“, „treba ga nabit na kolac“ i tako dalje i tako dalje. Sve nabrojano samo je mali dio prijetnji, i to onih „pristojnijih“, koje se javno upućuju Borisu Dežuloviću otkako je napisao kolumnu „Jebo vas Vukovar“ objavljenu na portalu N1 televizije. „Zna li netko adresu ovog štakora“, pitali su mnogi, a onda je netko krvi žedan uistinu objavio Dežulovićevu adresu. U zaštitu kolumniste N1 televizije jučer je stalo Hrvatsko društvo pisaca (HDP) koje je oštro osudilo prijetnje upućene Dežuloviću. "Ionako izložen neugodnostima zbog svog javnog rada, Dežulović je proglašen plijenom u otvorenoj sezoni lova koja se vodi na društvenim mrežama, u medijima desne političke orijentacije, ali i u državnim institucijama koje pokušajima ugrožavanja Dežulovićeve egzistencije daju državni, režimski legitimitet", zaključuje se u priopćenju.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

    04.09.2025.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

    26.08.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

    21.08.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije