BORIS DEŽULOVIĆ: Treći čovjek

BORIS DEŽULOVIĆ: Treći čovjek

U vrijeme dok je još bio najpoznatiji nepoznati, Collins je bio prozvan i „najusamljenijim čovjekom na svijetu“: te povijesne ljetne noći 1969., kad smo u tri sata iza ponoći očiju prikovanih uz crno-bijele televizore bez daha pratili kako se Neil Armstrong i Edwin Buzz Aldrin spremaju zakoračiti na Mjesec, Michael Collins je u komandnom modulu Columbia plutao stotinjak kilometara iznad njih. Dvadesetak sati sam je tako kružio lunarnom orbitom, svaka dva sata zalazeći „iza Mjeseca“ i kružeći nad njegovom tamnom stranom, da sljedećih četrdeset osam minuta bude sam samcat u cijelom gluhom Svemiru, bez vizualnog kontakta i radio veze s Houstonom, odsječen od rodne Zemlje i cijelog čovječanstva. I ako je ijedan od slavne trojice morao biti hladnokrvniji i hrabriji od druge dvojice, ako uopće među njima treba tražiti superheroja, onda je to bio on.
SLUČAJ SRBIJA: Kakva je to država?

SLUČAJ SRBIJA: Kakva je to država?

Kakva je to država u kojoj državni funkcioner optužen za seksualno iskorišćavanje maloletnica i podvođenje žena može da postane nacionalna televizijska zvezda u samo nekoliko dana od optužbe i da za uznemiravanje tuži svedoka optužbe čiji identitet javno nije ni otkriven? Kakva je to država u kojoj čovek koji se bori proti pedofilije javno izjavljuje da se može desiti da ga zbog njegovih aktivnosti ubiju? Možda bismo svi mogli da, umesto što kao papagaji ponavljamo naučeno, jer smo ucenjeni, uplašeni, neobavešteni, zbunjeni ili tek prilepljeni za svoje privilegije, počnemo da radimo svoj posao. Ma koliko bilo teško i bolno, možda je trenutak da počnemo da govorimo. Možda je konačno došao trenutak da izbacimo konjsku glavu koja nam truli u krevetu trideset godina, a ne da taj posao ostavljamo našoj deci. Čini se da za Srbiju sada nema prečeg posla.
SPAŠAVANJE MOSTOVOG VOJNIKA PERIĆA: Manipulacije i nemušto opravdavanje veličanja nacizma

SPAŠAVANJE MOSTOVOG VOJNIKA PERIĆA: Manipulacije i nemušto opravdavanje veličanja nacizma

Najdalje u opravdavanju onoga što se ne može opravdati otišao je MOST-ov kandidat za gradonačelnika i saborski zastupnik ove stranke, Zvonimir Troskot. On je za N1 danas izjavio „govorimo o mladiću koji ima 13-14 godina, koji je zagrljen, gdje je ruka…“, dodavši kako je to „dječačka prošlost“. Dakle, uistinu je nevjerojatno da jedan od prvih ljudi MOST-a poseže za ovakvom vrstom laži i ničim utemeljene manipulacije. Naime, Perić danas ima 39 godina. Kako smo napisali u prethodnom tekstu većinu spornih fotografija objavio je od 2014. godine na ovamo. Dakle, ne kao tinejdžer, nego kao odrasla osoba s 32 i više godina. Nitko od svih MOST-ovaca koji su se danas po raznim medijima uspeli braniti svoju uzdanicu, nije smogao toliko političke mudrosti da ovu temu iskoristi kako bi jasno osudio veličanje ustaškog i nacističkog režima te se javno odredio prema ovoj problematici. Možemo se samo pitati zašto je to tako.
DRUGI NA LISTI: Uzdanica MOST-a voli se fotografirati uz nacistički pozdrav, a „kamen temeljac“ su mu slovo U i NDH

DRUGI NA LISTI: Uzdanica MOST-a voli se fotografirati uz nacistički pozdrav, a „kamen temeljac“ su mu slovo U i NDH

„Skandalozno je da u 2021. godini na izbornoj listi jedne političke stranke koja je bila, a i dalje želi biti vlast u RH, imamo čovjeka koji je veliki štovatelj nacifašističke NDH. Pitanje za Most ... Neonacizam je u modi?! Je li znaju da je njihov kandidat za viječe gradske četvrti Danijel Perić, kojeg su postavili na visoko drugo mjesto na listi, veliki štovatelj nacifašističke NDH ili čovjek samo voli mjeriti kukuruz u slobodno vrijeme“, poruka je koja nam je ovog vikenda od anonimnog čitatelja stigla u pretinac elektronske pošte. Uz ovaj komentar priložene su i dvije fotografije na kojima Perić „mjeri kukuruz“. Međutim, na Perićevom Facebook profilu na kojem zadnjih mjeseci isključivo objavljuje predizborne aktivnosti MOST-a, do jučer je stajalo na desetine sličnih fotografija i statusa. Sve fotografije i statusi bili su javno dostupni. Do jučer. Naime, nakon što je do Perića stigao interes novinara za ovaj tip njegovih objava, te fotografije su postale nedostupne.
KLUPKO RELATIVIZACIJE: Zašto nam nisu dobri naši antifašistički heroji?

KLUPKO RELATIVIZACIJE: Zašto nam nisu dobri naši antifašistički heroji?

Dan uoči Dana oslobođenja Zagreba plasirana je u medijima intrigantna vijest o jednom projektu gimnazijalaca. Kroz određeni umjetnički rad, naime, oni sudjeluju u međunarodnom programu naziva „Priče o građanskoj odvažnosti“ kojim se obilježava 100. rođendan Sophie Scholl. Slavna njemačka studentica, pripadnica pokreta nenasilnog otpora nacizmu „Bijela ruža“, smaknuta je zbog raspačavanja letaka u Münchenu početkom 1943. godine. O njoj su napisane knjige, snimljeni filmovi, uglazbljene pjesme, organizirane izložbe. Počast joj tako iskazuju i hrvatski gimnazijalci, što nas pak dovodi u kušnju da povjerujemo kako je riječ o sistematičnom pristupu naslijeđu antifašizma i antinacizma. Ipak, sam Dan oslobođenja Zagreba servira nam posve nasuprotnu spoznaju. Nalik onom spomeniku Holokaustu koji bi odskora trebao krasiti Glavni kolodvor, a zapravo će služiti prikrivanju istinske prirode zločina na ovom području.
GENERACIJA BEZ REFRENA: Deset bendova za koje ste već morali čuti

GENERACIJA BEZ REFRENA: Deset bendova za koje ste već morali čuti

U poplavi godinama i desetljećima zakašnjelih reizdanja kojima posljednjih godina diskografi podgrijavaju „novovalni kebap“, Menart je neki dan pustio u prodaju kompilaciju „Zagreb Calling“ s deset bendova čije ste djelovanje posljednjih godina mogli zapaziti kako u Vinylu, tako i u KSET-u ili Medici. Pored imena kao što su Eine, Žen, Porto Morto i Denis Katanec, koji nisu nužno debitanti, na kompilaciji se nalaze i nemanja, Truth = Tribe, Gentleman, Sfumato i Ivan Grobenski, kao i Dimitrije Dimitrijević. Snimanje koje je u siječnju potrajalo četiri dana u zagrebačkom KSET-u, uživo je videom zabilježio i ovjekovječio Bojan Koštić. Iza kompilacije idejno stoji gitarist, skladatelj i producent Vedran Peternel, koji je surađivao uz brojna imena globalne emigrantske inteligencije. Kao glazbeni urednik je surađivao s Radio France International (RFI), kasnije se našao i u Cargo Orkestru Darka Rundeka.
VOX FEMINAE FESTIVAL: Mjesec dana bogatog, a besplatnog programa

VOX FEMINAE FESTIVAL: Mjesec dana bogatog, a besplatnog programa

„Po petnaesti (WOW!) put slavimo stvaralaštvo žena uz umjetnice, kreativke, teoretičarke, redateljice i glazbenice!“, tim su riječima s Vox Feminae platforme najavili svoj festival koji samo što nije krenuo. I uistinu – wow. Petnaest godina kontinuiteta nije mala stvar, a posebno veseli što i ove godine Vox Feminae Festival ima vrlo bogat program. "Najčešće me zbog izgleda izbacuju iz ženskih WC-a, ili izlaze iz istih provjeriti jesu li ušle u pravi. Ima tu i zbunjenih taksista kojima je poziv preko aplikacije uputila Martina, a dolazim ja. Inzistiranja da im kažem jesam li muško ili žensko. Dovikivanja 'šta si ti neka lezba?'. Pa i do laktova u glavu. Iskreno, meni su sve te zamjene postale iznimno zabavne, dok ne eskaliraju u uvrede i nasilje“, kaže, uoči otvorenja festivala, Martina Šalov, fotografkinja i aktivistica čijim projektom "Ej, dečko" započinje Vox Feminae festival.
PRIČA IZ DOMA: Simin ćošak

PRIČA IZ DOMA: Simin ćošak

Iako nam neko intenzivnije druženje nije bilo dozvoljeno, ipak smo poznavali skoro svakog od njih, znali njihove priče. Bilo ih je sa svih strana Jugoslavije. U to vrijeme nemali broj roditelja bez uslova ili spremnosti da se brinu o djeci sa posebnim potrebama rješenje su nalazili u ustanovama poput našeg Doma. Nakratko, samo da se sredimo pa nas eto po tebe, biće ti ovdje lijepo, sine, imaćeš puno drugova, a nas eto, za mjesec-dva najdalje… Uglavnom bi u Domu ostajali godinama, neki decenijama. Vremenom bi se navikli na okruženje i prihvatili ga kao jedinu kuću za koju su znali i gdje su pripadali. Osim jednog. Simo iz Zaječara bio je dječak mojih godina koga su roditelji doveli kad je imao sedam, možda osam. Crnpurast, velikih tamnih očiju sa gustim trepuškama i rupicama u obrazima.
TEATAR U EGZILU: Koliko online predstave stvarno mogu zamijeniti živo kazalište?

TEATAR U EGZILU: Koliko online predstave stvarno mogu zamijeniti živo kazalište?

Trenutni spas, tada netom po izbijanju pandemije, pronađen je u online predstavama. Kazališta kao da su se utrkivala koje će više vlastitih produkcija ponuditi na nekoj od digitalnih platformi. Bio je to raznovrstan, bogat i šarolik, veliki show case teatara ovog podneblja. Online predstave, naravno, nisu bez barem neke svrhe i cilja – bile su dobrodošle u vremenima nesklonima kazalištu, kada su gotovo sva bila zatvorena, pružile su nam jedinstvenu priliku da ipak, barem na taj način, vidimo što se u kazalištima kod nas i u susjedstvu radi, mogli smo uspoređivati i analizirati repertoare, kazališne poetike, glumačke domete i redateljske rukopise, nastojala se očuvati komunikacija, ili barem njen privid, između kazališta i publike – no koliko dugo to može trajati, koliko online predstave stvarno mogu zamijeniti živi teatar, nadomjestiti odlazak u mrak dvorane, taj neposredni doticaj glumca i gledatelja, ostalo je pitanje bez odgovora.
ZABORAVLJENE KARIKATURE OLOVNIH VREMENA: „Franjo Tuđman se bunio što mu crtam kriva usta“

ZABORAVLJENE KARIKATURE OLOVNIH VREMENA: „Franjo Tuđman se bunio što mu crtam kriva usta“

„Ono razdoblje previranja, stvaranja političkih stranaka, protesti i dijeljenja. Svaka ta karikatura bila je refleksija na situaciju, svaka se javila u meni kao slika koju sam samo prebacivao na papir. Nisam imao problema s tadašnjim političarima, ali mi je nekoliko radova cenzurirano. 'Dobronamjerni urednici' rekli su da 'za moje dobro' ne mogu staviti tu i tu karikaturu, pa sam radio novu. A te zabranjene sam kasnije ipak stavio u knjigu. Nije to bilo lako vrijeme. Kritizirati rad političara, moglo se tumačiti i kao diverzija", kaže nam Petar Pismestrović. Starije generacije zasigurno će se sjetiti njegovog prepoznatljivog potpisa ispod novinskih karikatura koje je objavljivao u Vjesniku i prilogu VUS (Vjesnik u srijedu). U predgovoru „Partije pokera“, knjige u kojoj su objavljene karikature koje ovdje donosimo, stajala je opaska - "ove karikature će tek s vremenskim odmakom dobiti na vrijednosti".

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije