RH I EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

„Udruge su još i najeduciranije, što Hrvatskoj nije za pohvalu“

ritn by: Ivor Fuka | 14.12.2021.
RH I EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: „Udruge su još i najeduciranije, što Hrvatskoj nije za pohvalu“
Koliko su važne udruge civilnog društva i kolika je potreba za njihovom pomoći, vjerojatno je najbolje objasnila Natalija Havelka iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Naime, ta je udruga pri Ministarstvu pravosuđa registrirana za pružanje besplatne pravne pomoći, pa tako i za sastavljanje podnesaka pred Europskim sudom za ljudska prava. U Hrvatskoj ima još preko 40 takvih udruga, ali nemaju previše iskustva u radu s takvim podnescima. Kako bi ilustrirala zašto je to tako, Havelka je otkrila da je Centar za mir, nenasilje i ljudska prava samo od početka siječnja do početka listopada zaprimio preko 820 upita stranaka za besplatnu pravnu pomoć. „Zaista nemamo ni kapacitete ni dovoljno sredstava da angažiramo iskusne pravnice i pravnike koji bi mogli još raditi na vrlo zahtjevnim poslovima sastavljanja podnesaka pred Europskim sudom“, sliježe ramenima Havelka, koja je u ovom panelu bila jedina predstavnica civilnog društva.

„Mi ne samo da imamo problema s implementacijom presuda, mi imamo problem s primjenom Konvencije. I ne samo Konvencije, nego i europskog prava i direktiva, koje su nam neposredno primjenjive i nadređene“, kritika je koju je iznijela odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić na panelu što je održan u sklopu projekta „Informirani građani prate sprječavanje budućih kršenja ljudskih prava i rad Ureda zastupnika Hrvatske pred ESLJP“. Pri tom odvjetnica Bezbradica Jelavić, čitateljima Lupige najpoznatija kao pravna zastupnica obitelji šestogodišnje djevojčice Madine Hussiny, koja je u policijskom pushbacku 2017. godine poginula u naletu vlaka na granici Srbije i Hrvatske, misli na Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava, a ono ESLJP je, za neupućene, skraćenica za Europski sud za ljudska prava, mjesto na kojem sve više Hrvata traži pravdu koju su im odbile dati hrvatske nadležne institucije. 

Panel je održan jučer u Zagrebačkom inovacijskom centru-ZICER u organizaciji Centra za kulturne djelatnosti uz partnerstvo Norveškog Helsinškog odbora i Hrvatske udruge za mirenje. Cijeli projekt za cilj ima povećanje kapaciteta hrvatskih odvjetnika u argumentaciji koja se koristi pred Europskim sudom za ljudska prava, ali i edukaciju civilnog društva, odnosno udruga, o načinima djelovanja pred Europskim sudom. Do sada je oko 80 odvjetnika educirano u Zagrebu, Šibeniku i Osijeku, a vođene su edukacije i za više udruga koje u svom fokusu imaju pitanje ljudskih prava. Svojevrsni moto projekta je da informiranost može dovesti do manjeg kršenja ljudskih prava, odnosno do prevencije kršenja ljudskih prava.

Na samom početku panela predstavljena je Analiza transparentnosti i javne vidljivosti rada Ureda zastupnika RH pred ESLJP u razdoblju od 2012. do 2021. godine, koju su izradili Mladen Majetić i Petra Rodik. Jedna od svrha ove Analize je da se napravi podlogu za javnu raspravu te da se stvore uvjeti za uključenje predstavnika organizacija civilnog društva u svojstvu promatrača u Stručnom savjetu za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava. U analizi se evaluiralo internetske stranice Ureda, s obzirom da je to glavni kanal javnog komuniciranja tog Ureda, ali se analiziralo i objave u rubrici Vijesti na webu Ureda te medijsku vidljivost ureda i njegove zastupnice. U devet analiziranih godina na internetskim stranicama objavljeno je ukupno 320 vijesti, što je poprilično skroman broj, ali je uočena tendencija rasta broja objava od 2016. godine naovamo, osobito zadnje dvije godine. 

„Uočili smo da se malo brže objavljuju presude u kojima je Europski sud utvrdio da Republika Hrvatska nije kršila ljudska prava, nego one u kojima jeste utvrđeno kršenje ljudskih prava. Kada bismo sumirali, jasno je da postoji određeni disbalans“, rekla je Petra Rodik.

Petra Rodik
"Postoji dizbalans u ažurnosti objave vijesti o presudama u kojima je utvrđeno kršenje ljudskih prava i onih u kojima ono nije utvrđeno" - Petra Rodik (FOTO: Centar za kulturne djelatnosti)

Zanimljivo je primijetiti da u prosjeku prođe čak 13 dana od neke presude ili odluke Europskog suda za ljudska prava prije nego što Ured objavi vijest o tome, pa je jasno da u tom aspektu itekako postoji prostora za poboljšanje. Primijećeno je i kako se mediji pri pisanju tekstova uopće ne oslanjaju na analize Ureda, nego sami prave analizu određenog slučaja o kojem izvještavaju, što znači da resursi Ureda nisu dovoljno iskorišteni. 

„Sadržaj koji Ured objavljuje potrebno je drugačije organizirati kako bi on bio iskoristiviji i dostupniji onima kojima je namijenjen. To se odnosi i na stvari koje smo zamijetili da ih zapravo nema, a to su akcijski planovi za provedbu presuda, što je sadržaj od javnog značaja. Moguće ih je naći na stranicama Europskog suda, ali ni tamo to nije lako. Ured bi mogao komunicirati te planove, osobito u slučajevima gdje postoje opće mjere“, zaključio je Mladen Majetić u predstavljanju Analize, objašnjavajući kako bi i to moglo pridonijeti prevenciji kršenja ljudskih prava. Inače, Hrvatska mjere koje namjerava poduzeti sažima u akcijski plan koji potom Ured zastupnice RH pred Europskim sudom za ljudska prava šalje Odboru ministara Vijeća Europe, tijelu sastavljenom od predstavnika ministarstava vanjskih poslova država članica Vijeća Europe, te ono nadzire implementaciju mjera. Istom Odboru se mogu obraćati i udruge civilnog društva, ali i odvjetnici te podnositelji zahtjeva vezanih uz individualne mjere. 

Majetić je, također, napomenuo je da izostaje javna prezentacija godišnjih izvještaja, ali i da zapisnici sastanaka Stručnog savjeta nisu javno dostupni, a morali bi biti jer se radi o provođenju mjera za zaštitu ljudskih prava.

Štefica Stažnik, zastupnica Ureda zastupnika RH pred ESLJP, zahvalila se na ovoj analizi i obećala da će implementirati sve što je moguće, ali se požalila da Ured nema ni ljudskih ni financijskih resursa, čime opravdava činjenicu da se akcijski planovi ne prevode na hrvatski.

„Moram vam reći da web stranica nije naš prvi prioritet, prvi je zastupanje. I kada imamo veliki broj predmeta svi naši resursi su bačeni na to, nakon toga dolazi izvršenje presuda, a onda sve ostalo“, rekla je Stažnik koja je objasnila i kako funkcionira Stručni savjet, u kojem sjede predstavnici svih ministarstava, tijela regionalne uprave i lokalne samouprave, državnog odvjetništva, Vrhovnog suda, Ustavnog suda, Ureda pučke pravobraniteljice, a primjerice, najavila je ovom prilikom, namjeravaju u Savjet pozvati i predstavnike Hrvatske narodne banke. 

„Članovi stručnog savjeta obavezni su svaku presudu razmotriti sa stanovišta svoje nadležnosti i predložiti konkretne mjere kako bi se izbjeglo ponavljanje istovjetne povrede u budućim slučajevima“, objasnila je Stažnik napominjući kako Hrvatska pred Europskim sudom trenutno ima 77 otvorenih predmeta

Što se tiče sudjelovanja civilnog društva u Stručnom savjetu, Stažnik kaže kako je primijetila da im se nijedna udruga nije obratila s pitanjem u vezi bilo koje konkretne presude Europskog suda, ali da vidi kako udruge sve više kritiziraju planove, što je znak da pomno prate presude.

„Promišljamo zašto ne bismo surađivali s njima i razjasnili neke nejasnoće, a ne se dopisivali preko Odbora ministara Vijeća Europe“, zaključila je Stažnik, pozvavši na dijalog. 

Sandra Marković - Sanja Bezbradica Jelavić
Odvjetnice Sandra Marković i Sanja Bezbradica Jelavić (FOTO: Centar za kulturne djelatnosti)

Zamjenica Pučke pravobraniteljice, Dijana Kesonja, istaknula je važnost potrebe rada na edukaciji o praksi Europskog suda za ljudska prava, u svjetlu poboljšanja sustava zaštite ljudskih prava u Hrvatskoj.

„Nama kao instituciji iznimno su bitne odluke Europskog suda, kao i sudska praksa, jer se njima ukazuje na povrede konvencijskog prava, a nekad je riječ o sustavnim povredama“, napomenula je Kesonja. Spomenula je neke primjere u kojima je pravobraniteljica dala primjedbe na neke akcijske planove te podcrtala koliko je bitno da se konvencijska načela implementiraju u hrvatski sustav i spriječe buduće povrede, pogotovo one sustavne. Za kraj je pozdravila moguću uspostavu svojevrsnog konzultativnog mehanizma koji bi bio sastavljen od predstavnika civilnog društva i izrazila spremnost da koordinira takvim tijelom. 

Odvjetnica Sandra Marković, specijalistica iz oblasti ustavnog prava te nekadašnja savjetnica na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, ustvrdila je kako je Ustavni sud vrlo značajna komponenta za razgovor.

„Ustavni sud je prepoznao ovu temu davno, ja uvijek volim reći, prije mnogih institucija u Hrvatskoj, pogotovo prije nižestupanjskih sudova i Vrhovnog suda, ali sada su stvari drugačije, sada su svi zainteresirani za temu problema u zaštiti kršenja ljudskih prava, pogotovo s aspekta primjene europskih stajališta i izvršenja presuda suda“, istaknula je Marković, navodeći više primjera u kojima je Ustavni sud utvrdio povrede ustavnih prava proizašlih iz manjkavosti u postupku izvršenja presuda. U više navrata isticala je koliko je još edukacije potrebno na svim stranama, među svim dionicima, primijetivši kako su udruge civilnog društva još i najeduciranije, što, kaže, Hrvatskoj nije za pohvalu. Navela je i kako je najviše muči formalistički pristup sudova. 

„Kada ja svojim kolegama u uredu, koji se bave civilnim i trgovačkim pravom, spomenem aspekt ustavnog i konvencijskog prava, mrko me gledaju jer znaju da će im na sudu sudac reći 'koga vraga mi to pričaš, šta ću s tim'. To stvarno nije šala, to je i dan danas tako“, govori Marković, prisjećajući se i slučaja jednog suca koji se silno uznemirio kada je ona sastavila i predala mu zahtjev za suđenje u razumnom roku. To ga je, kaže, potpuno izbacilo iz takta.

Iako su ljudska prava u Hrvatskoj tema već desetljećima, Marković objašnjava, da to i nije baš tako kada se pogleda praksa.

„Stoga, učestalije i glasnije pričati o zaštiti ljudskih prava, to je moja poruka“, upozorila je.

Odvjetnica se osvrnula i na probleme s kojima se ona, ali i druge odvjetnice i odvjetnici, susreću u svakodnevnoj praksi kada zastupaju žrtve kršenja ljudskih prava. Tu je još jednom istaknula formalistički pristup sudova koji često nisu spremni prihvatiti argumente utemeljene na Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava.

S tim se složila, a citirali smo je još na početku, njena kolegica Sanja Bezbradica Jelavić, koja je napomenula kako često surađuje s udrugama koje se bave ženskim pravima. U svom govoru fokusirala se na akcijske planove pa je dala primjer tri predmeta u kojima je zastupala žrtve, a u kojima doneseni akcijski planovi nisu efikasno primijenjeni. Zaključila je da i dalje postoje problemi na koje su još ranije ukazivale presude Europskog suda za ljudska prava. Poučena tim iskustvima upozorila je kako bi morao postojati sustav odgovornosti za opetovana kršenja ljudskih prava od strane istih tijela, odnosno pojedinaca.

Natalija Havelka
Natalija Havelka je bila jedina predstavnica civilnog društva (FOTO: Centar za kulturne djelatnosti)

Koliko su važne udruge civilnog društva i kolika je potreba za njihovom pomoći, vjerojatno je najbolje objasnila Natalija Havelka iz osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Naime, ta je udruga pri Ministarstvu pravosuđa registrirana za pružanje besplatne pravne pomoći, pa tako i za sastavljanje podnesaka pred Europskim sudom za ljudska prava. U Hrvatskoj ima još preko 40 takvih udruga, ali nemaju previše iskustva u radu s podnescima pred Europskim sudom. Kako bi ilustrirala zašto je to tako, Havelka je otkrila da je Centar za mir, nenasilje i ljudska prava samo od početka siječnja do početka listopada zaprimio preko 820 upita stranaka za besplatnu pravnu pomoć

„Zaista nemamo ni kapacitete ni dovoljno sredstava da angažiramo iskusne pravnice i pravnike koji bi mogli još raditi na vrlo zahtjevnim poslovima sastavljanja podnesaka pred Europskim sudom“, sliježe ramenima Havelka, koja je u ovom panelu bila jedina predstavnica civilnog društva.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Centar za kulturne djelatnosti

 

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

    13.09.2022.

    Boris Pavelić

    OJAČAVANJE DESNICE: Diletantizam i veliki troškovi

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

    03.09.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Pošto ženski život?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

    20.08.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Što će biti s nama sutra?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije