A DA MINISTAR PROČITA OVAJ IZVJEŠTAJ

Hrvatska je „stabilna, sigurna i socijalno više nego osviještena“? Ne bi se reklo!

ritn by: Ivor Fuka | 02.05.2022.
A DA MINISTAR PROČITA OVAJ IZVJEŠTAJ: Hrvatska je „stabilna, sigurna i socijalno više nego osviještena“? Ne bi se reklo!
U izvještaju sastavljenom na 144 stranice nalazi se četiristotinjak ključnih točki, reklo bi se uglavnom problema, u promatranim područjima. Tako su posebno izdvojene cjeline poput pravosuđa i ljudskih prava, prava na adekvatni životni standard i zdravlje, pravo osoba s invaliditetom, tranzicijska pravda i suočavanje s prošlošću, prava osoba starije životne dobi, okoliš, pravo na obrazovanje, prava žena, prava djece, prava LGBTIQ osoba, prava beskućnika, prava izbjeglica, prava nacionalnih manjina … „Nažalost ni prošle godine ljudska prava nisu bila visoko na listi političkih prioriteta Vlade RH te smo kraj još jedne godine dočekali bez važećih javnih politika zaštite i promocije ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije kao i bez politika u području ravnopravnosti spolova i razvoja civilnog društva", stoji u izvještaju.

Politika u Hrvatskoj i dalje je rezervirana za muško društvo. Vidljivo je to iz godišnjeg izvještaja kojeg je prošli tjedan objavila Kuća ljudskih prava Zagreb. U opsežnoj i detaljnoj analizi sastavljenoj na 144 stranice, među brojnim problemima koji opterećuju ljudska prava u današnjem društvu, navodi se i podatak kako je u predstavnička i izvršna tijela općina, gradova i županija na lokalnim izborima održanim prošle godine 2021. godine izabrano samo 27 posto žena. Posebno je kritično stanje u izvršnim tijelima u koja je „ušlo“ tek 11 posto žena.

„Izvršne pozicije i dalje su ženama izrazito nedostupne te kvote propisane Zakonom o ravnopravnosti spolova ne ostvaruju svoju zadaću u osiguravanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u procesima odlučivanja“, navodi se u ovom dokumentu. Unatoč takvoj crnoj statistici svjedočimo apsurdnim događajima poput onoga o kojem smo nedavno pisali, kada je Državno odvjetništvo pokrenulo prekršajni postupak protiv platforme Možemo jer su na lokalnim izborima u Osijeku na svojoj listi imali više žena nego muškaraca

Iako je Hrvatska prema Indeksu rodne ravnopravnosti koji objavljuje Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) u protekloj godini ostvarila neke male pomake, to i dalje ni izbliza nije dovoljno. Prema tom indeksu Hrvatska se pomaknula za jedno mjesto u odnosu na 2020. godinu, te se sada po pitanju rodne ravnopravnosti nalazi na 19. mjestu među zemljama Europske unije. Da bismo spoznali o kakvom se „uspjehu“ ovdje radi podsjetit ćemo kako EU ima 27 članica.

Hrvatski sabor
Izuzetno niska zastupljenost žena u Saboru još je i odlična u odnosu na to kako je na lokalnim razinama (FOTO: HINA/Danijel Kasap)

„Najniži plasman Hrvatska je ostvarila u području obrazovanja te se nalazi na predzadnjem mjestu među svim državama članicama zbog nedostataka u obrazovnim postignućima (koji se mjeri kroz odnos muškaraca i žena u tercijarnom obrazovanju te participaciju muškaraca i žena u programima cjeloživotnog učenja) kao i zbog rodne segregacije tercijarnog obrazovanja u području obrazovanja, zdravlja, socijalne skrbi i umjetnosti“, navode u Kući ljudskih prava Zagreb upozoravajući na poraznu činjenicu – Hrvatska već šestu godinu nema temeljni strateški dokument za ravnopravnost spolova. Naime, posljednji takav dokument bila je Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za period od 2011. do 2015. godine, a iako se prošle godine krenulo u izradu novog dokumenta koji bi obuhvatio period od 2021. do 2027. godine, takav dokument još uvijek nije donesen. 

S druge strane, Hrvatska je lani napokon ratificirala Međunarodnu konvenciju za zaštitu svih osoba od prisilnih nestanaka, ali zato i dalje nije ratificirala izuzetno značajnu Europsku socijalnu povelju. Jednako tako nije se dogodio nikakav napredak ni po pitanju prihvaćanja članaka 14. Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije.

Također dugih šest godina Hrvatska je i bez Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. I inače, primjećuje se, civilno društvo nadležni uključuju u savjetovanja najčešće samo forme radi. 

U izvještaju ove organizacije koja djeluje od 2008. godine izdvojeno je četiristotinjak ključnih točki, reklo bi se uglavnom problema, u promatranim područjima. Tako su posebno izdvojene cjeline poput pravosuđa i ljudskih prava, prava na adekvatni životni standard i zdravlje, medijske slobode, ranjive skupine, pravo na participaciju, civilno društvo, pravo osoba s invaliditetom, tranzicijska pravda i suočavanje s prošlošću, prava osoba starije životne dobi, okoliš, pravo na obrazovanje, prava žena, prava djece, prava LGBTIQ osoba, prava beskućnika, prava izbjeglica, prava nacionalnih manjina …

„Nažalost ni prošle godine ljudska prava nisu bila visoko na listi političkih prioriteta Vlade RH te smo kraj još jedne godine dočekali bez važećih javnih politika zaštite i promocije ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije kao i bez politika u području ravnopravnosti spolova i razvoja civilnog društva. Posljedica toga je da se mnogobrojni problemi i izazovi u ostvarivanju, zaštiti i promociji ljudskih prava u Hrvatskoj i dalje sustavno ne rješavaju“, sumiraju u Kući ljudskih prava Zagreb.

Petrinja
Obnova nakon potresa spora je i neučinkovita, stoji u izvještaju (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

U sažetku navode kako je i 2021. godinu obilježila pandemija koronavirusa, kao i posljedice potresa u Zagrebu i na Baniji. Ističu da je obnova uništenih obiteljskih kuća i stanova bila neučinkovita i prespora te opterećena prevelikim administrativnim zahtjevima i inertnošću javnih tijela, dok su protuepidemijske mjere imale negativan utjecaj na društveni život uslijed ograničavanja ljudskih prava na okupljanje, kretanje i obveze korištenja EU-Covid potvrda za pristup javnim uslugama.

„Uz nisko povjerenje građana u institucije i dalje su prisutni ozbiljni problemi vezani uz učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava. Razina percipirane neovisnosti hrvatskog pravosuđa i dalje je među najnižima u EU. Iako je percepcija korupcije u javnim tijelima i dalje visoka Vlada smanjuje ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, važnog antikorupcijskog mehanizma“, objašnjavaju rezultate ove analize koju je proveo četveročlani istraživački tim - Tea Dabić, Klara Horvat, Tina Đaković i Sara Sinčić.

U području pravosuđa primijećen je napredak u funkcioniranju pravosudnog sustava kroz skraćivanje trajanja sudskih postupaka, smanjivanje broja dugo aktivnih predmeta i digitalizacije pravosudnog sustava, ali su i dalje prisutni ozbiljni problemi učinkovitosti i kvalitete pravosudnog sustava. Naime, da je pravosudni sustav i dalje poprilično neučinkovit može se zaključiti iz podatka da se od ukupno 416 slučajeva koji su se 2021. godine našli pred Europskim sudom za ljudska prava velika većina odnosila upravo na duljinu trajanja sudskih postupaka. 

Navode kako stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti stagnira, ali je i dalje više od petine stanovnika Hrvatske u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Posebno ističu kako je poražavajuće da se u riziku od siromaštva nalazi preko polovice osoba starijih od 65 godina, dok je više od polovice isplaćenih mirovina niže od hrvatske linije siromaštva. 

Umirovljenici
U riziku od siromaštva nalazi preko polovice osoba starijih od 65 godina (FOTO: Pixabay)

Jedan od zaključaka je kako na kvalitetu života u Hrvatskoj i dalje izrazito negativno utječu neujednačena kvaliteta javnih usluga, regionalne nejednakosti u dohotku, pristupu zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti te ekonomske nejednakosti. Izražena je i zabrinutost zbog neravnomjerne dostupnosti socijalnih usluga što negativno utječe na ostvarivanje prava ranjivih i marginaliziranih skupina i pojedinaca.

„Broj korisnika zajamčene minimalne naknade u Hrvatskoj se i dalje smanjuje, ali njen iznos i obuhvat još uvijek su neadekvatni. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi zajamčena minimalna naknada se povećava sa 800 na 1.000 kuna mjesečno, što je i dalje nedovoljno za ostvarenje temeljnih ljudskih prava i izlazak iz materijalne deprivacije“, stoji u dokumentu. 

Zapažen je i niz problema u području pravne sigurnosti stanovanja, priuštivosti, nastanjivosti, dostupnosti i pristupa stanovanju, u čemu značajnu ulogu imaju posljedice potresa u Zagrebu i na Baniji, gdje je sanacija objekata pogođenih potresima izuzetno spora i neučinkovita. Na spomenute probleme je utjecala i pandemija. Ona je dodatno otežala i dugogodišnju nepovoljnu situaciju u području ljudskih prava osoba s invaliditetom zbog potpunog zatvaranja ustanova i zabrane izlaska, zabrane posjeta obitelji korisnicima na smještaju, ograničenog trajanja posjete uz obaveznu prisutnost djelatnika, kao i ograničenog broja posjeta.

„Djeca i mladi i dalje ne uče dovoljno o demokraciji, ljudskim pravima, jednakosti i solidarnosti, što pokazuju i niske razine političke participacije mladih te povjerenja u institucije. Uključivanja građana i civilnog društva u procese donošenja odluka i savjetovanja često su prije formalna nego sadržajna, što slabi mogućnosti za građansku participaciju“, samo je jedan u moru problema koji je detektiran u analizi. 

Što se tiče medijske slike u Hrvatskoj navedeno je kako su zakoni koji reguliraju medije zastarjeli, a da se izmjene medijskog zakonodavstva događaju bez da je najprije donesena medijska strategija. Kao kontinuirani problem spominje se nedostatna politička nezavisnosti javnog servisa, ali i vječna netransparentnost vlasništva nad medijima zbog čega je utvrđivanje stvarnih vlasnika nekog medija i dalje vrlo problematično.

„Ni u 2021. godini nije osnovano neovisno sveobuhvatno samoregulatorno vijeće za medije koje bi imalo ovlasti i kapacitet za rješavanje problema pluralizma medija, podizanja novinarskih i medijskih standarda izvještavanja o ranjivim i marginaliziranim društvenim skupinama, reguliranja i sankcioniranja govora mržnje i zaštite slobode izražavanja u medijima“, zaključuje se. 

Inače, ranije spomenuti govor mržnje, navodi se u analizi Kuće ljudskih prava Zagreb, i prošle je godine bio prisutan u javnom prostoru. Najviše ga je, očekivano, bilo na internetu i društvenim mrežama, a najčešće mete su LGBTIQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi. Porast zločina iz mržnje prema LGBTIQ osobama posebice je bio vidljiv nakon zagrebačke Povorke ponosa kada su, po prvi puta nakon 2011. godine, zabilježeni napadi na sudionike povorke, paljenje zastava u duginim bojama te brojne prijetnje. 

Povorka ponosa
Govor mržnje najviše je usmjeren prema LGBTIQ osobama (FOTO: Lupiga.Com)

„Nasilje prema LGBTIQ osobama na ulicama Zagreba, u okolici Splita i ostalih gradova, napose Rijeke, ponovo postaje ozbiljan problem“, zaključuje se u analizi u kojoj se navodi i povećan broj homofobnih grafita na gradskim fasadama, ali i zabilježeni slučaj postavljena homofobnih letaka u zagrebačkim tramvajima. Takva atmosfera rezultirala je, prema prijavama raznih udruga, pojačanom potrebom za psihosocijalnom podrškom koja je ionako bila slabije dostupna zbog pandemije. 

„Zabrinjava nedostatak adekvatnog i sveobuhvatnog odgovora na prisutnost govora mržnje te mjera prevencije“, konstatira se. 

Da ne bude sve toliko crno pobrinuo se Upravni sud koji je u travnju prošle godine nakon iscrpljujuće pravne bitke donio presudu kojom se otvora mogućnost istospolnim parovima da postanu posvojitelji

Nasilje nad izbjeglicama, čini se najviše je provodila hrvatska policija, što se moglo vidjeti u desecima javno objavljenih snimaka takvog nasilja. Pravo na pristup sustavu azila u Kući ljudskih prava Zagreb označili su kao jedno od najugroženijih ljudskih prava u Hrvatskoj. O količini takvih slučajeva najbolje govore podaci Inicijative Protecting Rights at Borders koja je od siječnja do kraja studenog 2021. zabilježila ukupno 8.812 slučajeva nezakonitog protjerivanja iz Hrvatske. I tako je već godinama.

Značajni napredak nije zabilježen ni u provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebno u području prava na prioritetno zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u javnim institucijama.

„Romi su i dalje česta meta govora mržnje na internetu. Dodatno zabrinjava senzacionalističko i stereotipno izvještavanje o Romima u pojedinim medijima koje negativno utječe na razvoj predrasuda i učvršćuje sliku o Romima kao problemu društva.

Pripadnici romske nacionalne manjine i dalje se suočavaju s brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava, posebice u zapošljavanju i pristupu uslugama. Zabrinjavajući su podaci o neadekvatnim životnim uvjetima romske nacionalne manjine prema kojima veliki broj Roma živi u siromaštvu ili izrazitom siromaštvu“, stoji u izvještaju, gdje se upozorava i da mnogi povratnici srpske nacionalnosti u ruralne krajeve, žive prometno izolirani i u lošim životnim uvjetima, te nisu u mogućnosti ostvariti svoja imovinska prava, dok je njihova imovina i dalje izložena uzurpaciji i devastaciji. 

Govor mržnje
Na meti otvorene mržnje su i nacionalne manjine (FOTO: SNV)

„Fizički napadi, verbalne prijetnje i maltretiranja, uništavanje imovine i onemogućavanja korištenja vlastite imovine pripadnika srpske nacionalnosti zabilježeni su i u 2021. godini. Govor mržnje, ekstremističke poruke i povijesni revizionizam i dalje su prisutni u pojedinim marginalnim medijima, u komentarima čitatelja portala i objavama na društvenim mrežama te u obliku grafita. Nastavlja zabrinjavati sveprisutnost ustaškog znakovlja u javnosti kao najuočljivijeg primjera historijskog revizionizma, a s ustaškim simbolima i pokličima usko je povezan i govor mržnje na javnim površinama i u kontekstu sportskih događaja“, zaključuje se.

Što se tiče područja tranzicijske pravde i suočavanja s prošlošću kao najistaknutiji problem u 2021. godini prepoznaje se veličanje ratnih zločinaca u izjavama pojedinih visokih državnih dužnosnika, ali i zajednički javni nastupi predstavnika vlasti i ratnih zločina. Primjetan je i porast broja murala osuđenim ratnim zločincima u javnom prostoru. Istovremeno, lani nije bilo značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina . U brojnim sudskim postupcima ročišta nisu ni zakazivana, a problem je i neadekvatno trajanje izvođenja dokaznih postupaka. 

Posebno oštri zaključci adresirani su na političare i odgovorne institucije.

„Kao ni prethodnih godina, Hrvatska nije učinila dovoljno na razvijanju politika za nošenje sa suvremenim i višerazinskim izazovima i problemima vezanim za zaštitu i ostvarivanje ljudskih prava. Političari i institucije su bezidejni, neambiciozni, neaktivni i svake godine imaju sve manji kapacitet za osmišljavanje, izradu i provedbu javnih politika temeljenih na ljudskim pravima, što predstavlja ozbiljan problem u kontekstu kompleksnih izazova - klimatskih promjena, starenja stanovništva, rata, migracija, društvenih i ekonomskih nejednakosti“, poentira se u izvještaju.

U Kući ljudskih prava Zagreb osvrnuli su se i na probleme u radu institucija pravobraniteljstva, s obzirom da ni prošle godine nije poduzet nikakav korak naprijed kako bi se osigurala neovisnost rada pravobraniteljica i pravobranitelja od politike. Tako da ukoliko Hrvatski sabor ne prihvati njihova godišnja izvješća oni i dalje mogu biti razriješeni. Možda bi ovo izvješće trebao pročitati novi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, pa ne bi izjavljivao kako je Hrvatska „stabilna, sigurna i socijalno više nego osviještena“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Edvard Šušak

 

Reflektor

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

    15.08.2022.

    Sofija Kordić

    STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

  2. UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

    05.08.2022.

    Jerko Bakotin

    UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

  3. PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

    23.07.2022.

    Marko Tomaš

    PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije