„LOUIS VUITTON“ MEĐU CJEPIVIMA

U potrazi za Pfizerom

ritn by: Barbara Halla | 12.10.2021.
„LOUIS VUITTON“ MEĐU CJEPIVIMA: U potrazi za Pfizerom
Kada treba objasniti ponovnu pojavu zaraza u Albaniju, narativ se praktično sam piše. Kad je u lipnju počela turistička sezona, albanska vlada donijela je odluku da olakša sve epidemiološke mjere, pa je tako Albanija postala jedina država u regiji koja je omogućila ulaz stranim državljanima bez ikakvih zahtjeva, čak i bez negativnog Covid-testa. Lljetni festivali su u realnosti bili prebukirani, a fotografije sudionika stisnutih zajedno kao sardine, bez maski, u izobilju su objavljivane na društvenim mrežama. Na takvim su fotografijama ponekad bili političari, pa čak i inozemni službenici. Iako je lipanj izgledao kao trenutak kada je Albanija iza sebe ostavila najgore, sa stopama zaraze koronavirusom koje su pale na jednoznamenkaste brojke, do kraja srpnja (nakon što je rekordni broj posjetitelja ušao u Albaniju, nadmašujući brojeve prije pandemije), plima je krenula. U kolovozu, broj dnevnih slučajeva gotovo je dostigao 1.000.

Negdje oko sredine kolovoza konačno sam se predala pred nadmoćnim ljetnim suncem u Albaniji i pozvala sam taksi, prvi put od početka pandemije. Kada sam ušla u automobil, našla sam se usred razgovora između vozača i njegove snahe, na sreću vođen preko telefonskog zvučnika. Nakon detaljnog pregleda raznih zdravstvenih problema u njihovoj obitelji i planova za odmor, diskusija između njih dvoje okrenula se ka pandemiji, s nekakvim umornim, ali neizbježnim momentumom koji karakterizira sve u odnosu na Covid-19 u ovom trenutku; posljedica jedne globalne katastrofe transformirala se u još jednu životnu činjenicu.

"Da, čekam da se moja doktorica vrati s plaže, kako bi mi mogla dati odobrenje da primim Pfizer", sjećam se što je rekao vozač. Njegova snaha podržala je taj plan – i ona je namjeravala napraviti isto.

KAD PANIKU ZAMJENI LEŽERNOST: Vakcina na bacanje

Vlada Albanije u ovom trenutku koristi tri cjepiva za imunizaciju stanovništva: Pfizer, AstraZenecu, te Sinovac-CoronaVac proizvedene u Kini. Međutim, iako je od kolovoza cijepljenje bilo omogućeno za svakog iznad 18 godina, Pfizer (i u malo ograničenijem opsegu, AstraZeneca) bile su stavljene na stranu, za "prioritetne grupe", poput zdravstvenih radnika i ljudi s već postojećim zdravstvenim problemima.

Nisam pitala mog vozača zašto čeka da primi Pfizer kada su Sinovac i CoronaVac bili široko dostupni u svakom centru za cijepljenje. Ovo možda zvuči kao anegdota, ali čula sam mnogo članova obitelji i poznanika koji su prolongirali svoje cijepljenje u nadi da će dobiti ubod Pfizerom kada dođe sljedeća pošiljka. Neki čekaju Pfizer jer to cjepivo gledaju kao preferirano na "Zapadu" i – zato – suštinski pouzdaniju. Ali, istina je i da određene podgrupe, posebno mladi ljudi, preferiraju Pfizer zato što Sinovac/CoronaVac nisu priznate od većine država u Europskoj uniji. To bi značilo da oni koji žele putovati u inozemstvo mogu biti podvrgnuti strožim karantenskim zahtjevima ili im se može zabraniti ulaz u neku zemlju, ukoliko putuju radi "nebitnih ciljeva".

Klasična priča o lošem menadžmentu i dezinformacijama

Kada treba objasniti ponovnu pojavu zaraza u Albaniju, narativ se praktično sam piše. S jedne strane, kad je u lipnju počela turistička sezona, albanska vlada donijela je odluku da olakša sve epidemiološke mjere, pa je tako Albanija postala jedina država u regiji koja je omogućila ulaz stranim državljanima, bez ikakvih zahtjeva; čak i bez negativnog Covid-testa. Istovremeno, iako su sva javna događanja imala limitirani kapacitet od 30 posto, ljetni festivali su u realnosti bili prebukirani, a fotografije sudionika stisnutih zajedno kao sardine, bez maski, u izobilju su objavljivane na društvenim mrežama. Na takvim su fotografijama ponekad bili političari, pa čak i inozemni službenici.

Iako je mjesec lipanj izgledao kao trenutak kada je Albanija iza sebe ostavila najgore, sa stopama zaraze koronavirusom koje su pale na jednoznamenkaste brojke, do kraja srpnja (nakon što je rekordni broj posjetitelja ušao u Albaniju, nadmašujući brojeve posjeta prije pandemije), plima je krenula. U kolovozu, broj dnevnih slučajeva dostigao je brojku od gotovo 1.000.

Vlada je u rujnu preokrenula ovu specifičnu politiku, nakon kraja turističke sezone. Ujedno, je policijski sat bio produžen za jedan sat, te je ponovo uvedeno obavezno nošenje maski u zatvorenim prostorima. Ali šteta je već bila učinjena.

Albanija
Sezona u Albaniji bila je bolja nego predpandemijske 2019. godine, a turistima za ulazak nisu trebale nikakve potvrde (FOTO: Pixabay)

Infekcije su bile "pomognute" i lošijim dosjeom Albanije kada govorimo o cijepljenju. Prema zadnjim službenim podacima, 754.020 građana Albanije je potpuno cijepljeno, odnosno približno 28 posto od 2,8 miliona ljudi u državi. Cijepljenje je bilo usporeno i pored toga što su cjepiva od kolovoza 2021. godine široko dostupna za svakoga iznad 18 godina. Ovo postavlja Albaniju u jednak položaj s njenim susjedima i daleko iza postotka Europske unije – neinspirativna slika budući da je Albanija bila jedna od prvih na zapadnom Balkanu koja je počela s cijepljenjem.

U određenom smislu, lako se može reći da je ovo što se događa u Albaniji samo preslika globalnih trendova usred uspona antivakserskog raspoloženja koje je prethodilo Covidu-19, a otad se još dodatno pogoršalo. Međutim, bilo je teže procijeniti situaciju na terenu, zbog nedostatka čvrstih podataka o stavovima Albanaca prema cijepljenju u cjelini, kao i prema cjepivima protiv Covida-19 u ovom slučaju. Ne postoje nacionalne ili međunarodne ankete koje iskazuju antivaksersko raspoloženje u Albaniji. Jedno brzo istraživanje, provedeno na engleskom i albanskom jeziku, dalo je vrlo malo rezultata, a najpoznatije je istraživanje Sveučilišta u Minnesoti koje pokazuje da samo 26 posto Albanaca misli kako je standardno cijepljenje djece važno.

Lokalni su novinari pak objavili izvještaj koji Albaniju stavlja u okvire šire mreže o tome kako su online dezinformacije i širenje teorija zavjere u prvi plan istaknule opasni antivakserski pokret. Na primjer, tekst na BIRN-u o ozloglašenom antivakseru Alfredu Caki pokazao je kako su albanski radiodifuzeri lako dali Caki, a i mnogima nalik njemu, veliku platformu da bljuju dezinformacije oko razotkrivenih opasnosti od cjepiva, kao i dobro poznate antisemitske zavjere koje cjepivo vide kao urotu globalnih elita radi stjecanja dominacije.

Povjerenje u EU

Ipak, tu je važno napraviti razliku između onih koji su postali plijen ekscentričnih teorija zavjera, često iskazanih na osoban način, i onih čiji je otpor prema cijepljenju zasnovan na složenijoj konstelaciji razloga. Ja bih tvrdila da su i druga dva međusobno povezana elementa igrala značajnu ulogu u usporavanju stope procijepljenosti u Albaniji. Prvo, albansko povjerenje u Europsku uniju – i u Sjedinjene Američke Države – kao bihevioralni i informacijski kompas. I drugo, prožimajući strah među Albancima u vezi sa neprestanim gubitkom njihove slobode kretanja.

Iako to stalno opada, Albanci i dalje vrlo vjeruju Europskoj uniji i njenim tijelima, posebno kada to usporedimo s njihovim povjerenjem prema lokalnim institucijama i prema vladi Albanije. Ne bi bilo pretjerano, zato, zaključiti da ponašanje EU prema određenim cjepivima može, s jedne strane, utjecati na stav Albanaca prema tim cjepivima.

Albanija
Strategije Europske unije uvelike utječu na stavove Albanaca (FOTO: https://europeanwesternbalkans.com)

Dajmo samo još jedan primjer: u ožujku 2021. godine nekoliko država iz EU privremeno je suspendiralo upotrebu AstraZenece zbog brige za zdravlje, i pored znanstvenog konsenzusa protivnog tome. Taj osjećaj sumnje prelilo se i na Albaniju gdje su, prema lokalnim i međunarodnim medijima, učitelji – jedna od prvih skupina na spisku za cijepljenje – sve više bili oprezni prema cjepivima.

Na sličan način, oklijevanje Albanaca prema Sinovac-CoronaVac proizvedenima u Kini, kasnije je vjerojatno bilo preuveličano zbog stava Europske unije u odnosu na ta cjepiva. Točnije, iako je Sinovac dobio odobrenje Svjetske zdravstvene organizacije (i bio uključen u Covax mehanizam), Europska agencija za lijekove (EMA) još uvijek to nije učinila. Ovo se događa i pored kliničkih ispitivanja, koja pokazuju da ta cjepiva štite od hospitalizacije i smrti stopom koja je jednaka s cjepivima proizvedenim na Zapadu. Iako preporuke EMA-e nisu obvezujuće, države članice EU su ih sklone pažljivo slijediti. Kao rezultat, većina država EU članica ne priznaje Sinovac-CoronaVac, te tako onima koji su primili ta cjepiva ograničavaju mogućnosti za put u EU.

Pfizer ili ništa

Nije teško povjerovati da za Albance, od kojih mnogi imaju obitelji u inozemstvu ili koji su zavoljeli slobodu omogućenu teško sklopljenim ugovorom o viznoj liberalizaciji još od 2010. godine, pomisao da njihovo cjepivo možda neće biti priznato, bila je dovoljna za oklijevanje. Oni bi se radije željeli nadati da će u budućnosti uspjeti uvjeriti svog liječnika da ih upiše na spisak za cijepljenje Pfizerom. Uistinu, anketa koju je proveo Euronews Albania, ovog lipnja, pokazala je da su čak i oni koji se nisu pojavili u besplatnim centrima za cijepljenje rekli da bi više preferirali Pfizer, upravo radi ciljeva povezanih s putovanjima.

Albanska vlada napravila je malo kako bi umanjila ove brige. Dodjeljivanjem cjepiva Pfizer (i AstraZeneca) ograničenoj grupi ljudi, a posebno čuvajući ih za one koji su "pod rizikom" zbog već prisutnih stanja, oni su širili poruku da postoji nešto bolje u vezi Pfizera. Ništa čudno što jedan moj prijatelj u šali Pfizer naziva "Louis Vuitton" među cjepivima.

Stvari se mogu promijeniti. Krajem rujna, službene brojke zaraženih počele su opadati, iako su fatalni slučajevi i dalje vrlo zastupljeni. Unatoč tome što cjepiva nisu obavezne za svakog, ona su ipak neophodna studentima, profesorima, zdravstvenim radnicima, a sada čak i članovima parlamenta. Albanija je nedavno postigla još jedan dogovor s Pfizerom o nabavci dodatnih pola milijuna doza, što će možda riješiti jedan od problema.

Pa ipak, preokret u ovom trendu zahtjeva multidisciplinarni pristup koji se bavi dezinformacijama i pogrešnim koncepcijama. Vladina blijeda kampanja cijepljenja "Albanija se smiješi" aterirala je tupim udarcem u usporedbi s grozničavom i simpliciranom privlačnošću teorija zavjera o virusu. Ali, bit će potrebna i dobra suradnja s državama i institucijama čije odbijanje priznanja određenog cjepiva leži u preferiranju kompetitivne politike i profita ispred ljudskih života. Sve dok se to ne promjeni, s još uvijek niskim stopama procijepljenosti i ignoriranjem pandemijskih ograničenja u velikoj mjeri, Albanija bi se možda trebala pripremi za neugodnu zimu.

Barbara Halla
Barbara Halla (FOTO: Privatni album)

Barbara Halla glavna je urednica za englesko izdanje neprofitnog albanskog portala portala ExitNews. Od 2017. godine dio je uređivačkog odbora Asymptote, međunarodnog književnog časopisa, gdje trenutno obnaša dužnost urednice za kritiku. Pisala je o kulturalnim korijenima seksualnog nasilja u Albaniji za Politikju, časopis Albanske akademije, te surađivala na brojnim drugim projektima. Diplomirala je povijest na Harvardu, živjela i radila u Tirani, Cambridgeu i Parizu.

Tekst je nastao u sklopu šestog izdanja “Priča iz regije” kojeg provode makedonska Res Publica i Institut za komunikacijske studije iz Skoplja, u suradnji s partnerima iz Crne Gore (PCNEN), Hrvatske (Lupiga.Com), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), Albanije (Exit News), Slovenije (DKIS) i Grčke (Macropolis), u okviru projekta "Poveži točke: poboljšane politike kroz građansko učešće", uz podršku britanske ambasade u Skoplju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Abir Sultan

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

    21.10.2021.

    Lana Bobić

    BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

    20.10.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

  3. OSTAVKA JEDNOG KONCEPTA: Što Božinović još uvijek radi u ministarskoj fotelji?

    12.10.2021.

    Boris Pavelić

    OSTAVKA JEDNOG KONCEPTA: Što Božinović još uvijek radi u ministarskoj fotelji?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije