"Skice perom", monumentalno je djelo koje će Andrzeja Bobkowskog prometnuti u jednog od najvećih poljskih intelektualaca 20. stoljeća. Emigracija je reagirala mlako, u domovini su uslijedili napadi na pisca kojeg se između ostaloga optužuje za antidatiranje. Jasno, djela Bobkowskoga stavljena su na indeks i zabranjena za objavljivanje u postojbini. Taj huligan slobode, kako su ga nazvali, disao je sve do 1961. godine kada ga je rak nadvladao. Józef Czapski napisao je nekrolog „Querido Bob“, koji će Giedroyc 1970. godine objaviti kao predgovor zbirci pripovijedaka „Coco de Oro“. To će do devedesetih godina prošloga stoljeća ostati jedina objavljena knjiga Bobkowskoga. Tad se događa boom i Bobkowski postaje poljska književna zvijezda. U posljednjih dvadeset godina objavljeno je gotovo sve iz njegove književne ostavštine.

U situaciji kada je Hrvatska polučila dobre rezultate u suzbijanju epidemije koronavirusa, nije nevažno hoće li se parlamentarni izbori održati dok je građanima još uvijek svježe sjećanje na tu činjenicu ili kasnije, dok to zaborave ili ta tema postane sporedna. Naime, Hrvatska je među članicama Europske unije koje imaju najmanji broj zaraženih na milijun stanovnika. Zasad u toj statističkoj kategoriji bolje stoje tek Grčka, Slovačka, Bugarska, Mađarska, Poljska i Latvija, dok manji broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika od Hrvatske ima sedam članica Unije. Dakle, dobri rezultati koji se mogu pripisati Stožeru, joker su u rukavu HDZ-a kao argument dobrog upravljanja državom općenito. U tom svjetlu vladajućima će zasigurno dobro doći informacija iz istraživanja koje je objavila zagrebačka agencija Newton Research Europe.

Cijelo vrijeme epidemije koronavirusa Švedska nije uvodila mjere izolacije kao što su to učinile mnoge druge država. Vlada se oslonila na osjećaj osobne odgovornosti švedskih stanovnika da će se pridržavati mjera društvenog distanciranja i neizlaska iz kuća u slučaju da sumnjaju na to da pokazuju simptome koronavirusa. Reakcija na epidemiju pokazala se iznimno polarizirajućom, pogotovo u usporedbi s reakcijama okolnih država poput Norveške i Danske, koje su se odlučile za uvođenje daleko snažnijih mjera. Kada smo prije više od mjesec dana pisali o švedskom pristupu borbi protiv pandemije koronavirusa, Švedska je bila 12 u svijetu po broju smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Iako tada vrhunac epidemije nije zahvatio dobar dio svjetskih zemalja, Švedska se u međuvremenu na ovoj crnoj listi još dodatno popela.

Kako pronaći danas dijete koje će uprijeti prstom u Cara i kazati preneraženom puku, koji zamrznut od straha neće pisnuti, da je upravo taj Car u čiju se grandioznost i veličinu ne smije dirati - gol golcat. Ogrnut samo taštinom i uvjerenjem da ga njegov narod, njegov puk, iako je gol, vidi isključivo u blještavoj generalskoj uniformi kako na bijelom konju predvodi svoje slavne jedinice koje će osloboditi isti taj narod? Kako pronaći dijete koje će postaviti jednostavno pitanje, kako to da Car, gospodin general u ovom slučaju, ima tako izdašnu imovinsku karticu i zašto pobogu svoju slavnu prošlost i čast pretvara u farsu? Tragični događaj koji je ponukao generala na ostavku, ne govori nam samo o njemu i njegovim političkim aspiracijama, taj nam događaj ponajviše govori o zemlji u kojoj živimo, podobnosti, ali i nekompetentnosti.

Pjesnik, konceptualist, novinari i fotograf, Željko Građin današnji je Lupigin gost. Građin je rođen 1955. godine, objavio je dvije zbirke poezije, i to obje davnih godina – „Ovde malo“ (1979.) i „Izlog u radu“ (1987.). Tome postoji vrlo važan razlog. Naime, u vrijeme dok je u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bjesnio krvavi rat, Građin se odlučio distancirati od umjetnosti. „Kad je početkom devedesetih došlo do oslobođenja zla zašutio sam … Moj grad – gad, nemam nameru pominjati mu ime, u tom je zlu imao značajnu ulogu jer je iz njega krenulo činjenje zločina. Poništio mi je život i svo stvaranje“, kaže Građin. Pisao je i pjesme za rock bendove, a jedna njegova pjesma odnijela je 1980. godine prvu nagradu publike na nekoć slavnoj gitarijadi u Zaječaru. Na Lupigi gostuje s pet svojih pjesama.

Iako se mogu vidjeti samo preko ekrana svojih kompjutera i mobitela, članovi koncertne atrakcije, world music benda Afion uspjeli su u vrijeme epidemije koronavirusa izbaciti svoj novi album. Kod njih video pozivi i konferencije ipak nisu uzrok epidemije, već činjenice da žive u tri različite europske države – Hrvatskoj, Švedskoj i Makedoniji – pa su na ovaj oblik komunikacije navikli još davno prije pojave Covida-19. Treći je to studijski album Afiona, pa otuda i ime „Treći bilbil“. "Imali smo velike planove, štampali smo CD-ove i LP-je, a na kraju smo odlučili da uslijed ove situacije album objavimo online, jer su mnogi s nestrpljenjem čekali naše novo izdanje pa bi bio grijeh držati ploče u bunkeru. Za sad su planovi da preživimo ovu krizu i zadržimo zdrav razum, a onda ćemo vidjeti kako dalje“, kaže nam Lidija Dokuzović, pjevačica Afiona.