Željko, vitez-sporednoga-lika, Reiner opet je odlučno, a dezorijentirano, izjahao u pohod na široka prostranstva javne komunikacije. U nakani privođenja rečenih prostranstva moralu i uljudbi, prsimice se bacio na neprijatelje pravih vrijednosti kako bi dokazao vlastitu ćudorednu superiornost. Objekt je njegovih ataka, po drugi puta u dva mjeseca, Krešo Beljak, javnik sklon brzome okidanju, te stoga odlikovani objekt (ne samo) vitezove pažnje. Prije dva mjeseca Beljaka je – nakon što je ovaj ustvrdio da je Tuđman „otac korupcije u Hrvatskoj“ – Reiner ocijenio kao osobu koja „Tuđmanu nije dostojna ni obrisati cipele“. Kako mu ova ekspedicija u prašumu javne moralnosti nije donijela dovoljno toliko željenih PP (političkih poena), vitez Željko je, u niskome startu, jedva čekao drugu prigodu. A kod Beljaka za to i nije trebalo proći previše vremena.

"Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Neugodno zanimljiv argumentirani podatak je iznio dr. Sasja Beslik, direktor Održivih ulaganja u Nordea grupi - zbog klimatskih promjena, predviđa se da na području Hrvatske 2070. godine više neće biti Hrvata. Perspektiva hrvatskih građana su, prema tome, klimatske migracije", govori za Lupigu Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković i jedan od pokretača dramatičnog Apela za sustavnu klimatsku akciju koji je jučer odjeknuo hrvatskim medijskim eterom. Biliškov nam kaže kako se s prikupljanjem potpisa krenulo početkom prosinca, a zanimljivo je da je pored njegovog potpisa pod Apel prvi potpis stigao iz Novog Zelanda, odnosno s jednog od ledenjaka pod novozelandskom upravom gdje je hrvatska znanstvenica Valentina Radić, inače glaciologinja sa sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru, u tom trenutku bila na terenskom mjerenju.

Autor romana "Ekskurzija" objavljenog 2001. godine te četiriju zbirki kratkih priča od 1997. naovamo, vojvođanski pisac Neven Ušumović, rođen je u Zagrebu, a odrastao u Subotici. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i pripadnik je iste poratne generacije koja je autorsku platformu stjecala i na FAK-u, ali su naposljetku ostali u zavjetrini, jer su u hodu procijenjeni kao balast za dominantnu orijentaciju stvarnosne proze. No, nakon što ga je predstavila američka antologija Best European Fiction te domaća Balkan Noir, u međunarodnom kontekstu, izbor priča pod naslovom "U stočnom vagonu" objavljen mu je 2014. godine. Aktivan je kao prevoditelj te je s mađarskog preveo knjige Ferenca Molnára i Pétera Esterházyja, a pokretač je natječaja Lapis Histriae za najbolju priču na hrvatskom, srpskom, bosanskom, talijanskom ili slovenskom jeziku.

Proteklu godinu Lupiga će pamtiti po velikom iskoraku. Naime, 2019. godine smo se upustili u realizaciju studijske televizijske emisije u vlastitoj produkciji. S vrlo skromnim budžetom, u doslovce podrumskim uvjetima, zbog čega smo emisiju i nazvali Podroom, složili smo maleni studio i krenuli u emisijama ugošćavati ljude koji imaju što za reći o temama koje su nas zanimale i za koje smatramo da su bitne za današnje društvo, a ne medijski „atraktivne“. S „proizvodom“ smo na koncu zadovoljni, a svih šest do sada snimljenih emisija, koje je vodio Lupigin Saša Kosanović, emitirano je na riječkom Kanalu Ri. Kao prvu emisiju na gledanje vam nudimo onu koja se bavila temom obrazovanja i uspješnog štrajka prosvjetara koji je imao veliku podršku javnosti.