U ovoj emisiji Lupiga je ugostila Natašu Novaković, predsjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, te novinara Ilka Ćimića. S njima smo razgovarali nedugo nakon niza političkih pritisaka na Novaković, među kojima je svakako najznačajnija bila tiskovna konferencija premijera Andreja Plenkovića na kojoj se oštro okomio na Povjerenstvo, a koji je već ranije tražio izuzeće Nataše Novaković. „Mi smo se već nažalost navikli na to, ali nas to nije pokolebalo. Mi svoj posao radimo profesionalno i radimo ga u skladu sa zakonom. I mislimo da ga radimo dobro“, osvrnula se na ovu temu Novaković. „Problem je što ni HDZ-u, ni SDP-u zapravo nije jasno što je sukob interesa. Njima nije jasna osnovna definicija, njima nije jasno apsolutno ništa. Ili se možda samo prave da im nije jasno“, nadovezao se Ćimić koji je ponudio i nekoliko primjera koji slikovito opisuju stanje u našem društvu.

Sretali smo se u jesen i zimu 1992. u pansionu Monique; bilo je to mjesto koje je i u ono ratno doba čuvalo glamur, tamo je bilo viskija i onda kad u gradu nije bilo vode. Bilo je to veselo društvo novinara i kulturne gradske elite. Pili bi, pjevali bi, a najčešće raspravljali, podbadajući jedni druge. Jednom smo tumačili riječi iz njegove pjesme: “Dušo moja, ko kaplja vode / i ti se topiš na mom dlanu…” Voda hlapi, ili isparava, a topi se led, brzopleto je utvrđeno u kratkoj kvaziknjiževnoj raspravi. On se malo ljutnuo, ali se sve ipak završilo u veselom tonu. Tamo smo dočekali i Novu 1993. godinu; sve to je priča za sebe, i jednom bi je trebalo pažljivo ispričati. Ali sada se srećemo u Americi, desetak godina je prošlo i mi smo se promijenili, učinilo mi se da on mene nije poznao, ili mu nije bilo drago što me vidi, a je se baš i nisam trudio da ga podsjetim na ratno druženje, žurilo mi se da ga čim prije uvedem u zgradu i spremim za razgovor.

Glavna vijest dana, kako na internetskim portalima, tako i na društvenim mrežama, jučerašnje je otvaranje godine Europske prijestolnice kulture u Rijeci. Neupućen netko pomislio bi kako su Hrvati ljubitelji kulture kakvih nema na cijelom planetu, niti je takvih kulturnjaka ikad igdje bilo, niti će ih biti. Drvlje i kamenje krenulo je već uoči samog otvorenja u vidu „crvene krpe“, odnosno jugoslavenske zastave koja je zajedno sa svim državnim zastavama pod čijom vlašću se Rijeka nalazila kroz povijest postavljena na riječki Korzo. Međutim, vrhunac bijesa „ljubitelja kulture“ uslijedio je nakon sinoćnjeg središnjeg programa "Opere industriale" održanog u riječkoj luci, što je pomno odabrana lokacija s obzirom da ona simbolizira upravo ono što Rijeka danas jeste - moderan i otvoren grad. Uistinu dojmljiva izvedba mnogima je upalila žuč kada su čuli riječi „È questo il fiore del partigiano, morto per la libertà!“, odnosno pjesmu „Bella Ciao“

„Četnici su bili antifašisti. Njih su odlikovali i Amerikanci i Englezi i mnoge druge vojske i države“, rekao je ovih dana Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice, gradića koji je diljem svijeta sinonim za okrutni zločin. Ovaj diplomirani inženjer tehnologije i, očito, neostvareni istoričar, ovu je izjavu medijima dao komentirajući skandal koji je uznemirio srebrenički kraj nakon što je objavljena fotografija na kojoj golobradi školarci veličaju četništvo u školskoj učionici. Grujičić koji inače dolazi iz redova SNSD-a Milorada Dodika i koji je inače radio kao profesor kemije u Srednjoškolskom centru u Srebrenici, u tome ne vidi previše problema.

Jedine farmaceutske tvrtke koje ispuštaju svoje otpadne vode u sustav javne odvodnje Zaprešića su Pliva i Hospira. No obzirom da, prema podacima iz HALMED-a, Hospira nije imala dozvolu za proizvodnju aktivne supstance azitromicina, zabilježeno zagađenje antibioticima moglo je jedino doći od Plive. Rezultati znanstvenog tima objavljeni u znanstvenom časopisu Water Research, ukazali su na koncentracije antibiotika 1,000 puta više no što se uobičajeno može naći u ispustima iz kanalizacije i bolnica. Čak i nekoliko kilometara nizvodno, koncentracije su bile 20 puta veće. Kontrolna mjerenja uzvodno potvrdila su pak da zagađenje nije moglo doći s neke druge lokacije iznad tog mjesta na rijeci. “Ovi nalazi u ispustu su indikacija nezadovoljavajućeg tretmana otpadnih voda Kompanije 1 i neautoriziranih ispusta“, navode znanstvenici u objavljenom istraživanju.

Nedavno su mediji objavili podatak koliko djece svake godine u Hrvatskoj ponavlja prvi razred osnovne škole. To govori puno u sustavu i ustrojstvu školstva, o učiteljima, pedagoškim i savjetodavnim službama, na svim nivoima, suradnji vrtića sa školom, redovitom praćenju učenika, poduzimanju mjera da se problem riješi i sve moguće napravi kako učenik ne bi ponavljao razred. Ponavljanje razreda, bilo kojeg, opravdava svrhu i cilj, ukoliko za to zaista postoje opravdani i objektivni razlozi. Pitanje je koji su to i kakvi razlozi. O tome bi trebao odlučiti multidisciplinarni tim stručnjaka, koji će nakon pomne analize i sinteze svih činitelja neuspjeha, imajući prvenstveno u vidu učenika, što on od toga dobiva, zašto je do toga došlo, tko je zakazao u praćenju učenika, koje su okolnosti dovele do toga i što će se ponavljanjem razreda dobiti.