Već godinama brojne kontroverze prate Zračnu luku Rijeka, još otkako je tamo na mjesto direktora 2012. godine postavljen Tomislav Palalić. Sindikat je godinama prijavljivao nadležnim institucijama nepravilnosti u radu direktora, optuživali su ga za loše međuljudske odnose, ali i za ugrozu sigurnosti na aerodromu. Djelatnicima Hrvatske kontrole zračne plovidbe svojevremeno je zabranio obilazak aerodromske opreme, a prije nešto više od mjesec dana izbio je i skandal kada su kontrolori leta napustili aerodromski toranj nakon što je Palalić promijenio brave na prostorijama koje kontrolori koriste. Palalić je bio i predmet istraživanja sukoba interesa, Vlada ga je htjela smijeniti, zakazana je i skupština, ali je na kraju iz tehničkih razloga skupština otkazana. Zaposlenici zračne luke tvrde da je direktor tijekom godina uspostavio „strahovladu“ kojom je eliminirao sve neistomišljenike do te mjere, tvrde zaposlenici, da bi aerodrom mogao izgubiti svjedodžbu.

Glavnina „eliminacije“, kako nam objašnjavaju bivši i sadašnji zaposlenici Zračne luke Rijeka, dogodila se 3. travnja 2020. godine kada je na oglasnu ploču postavljena nova sistematizacija kojom se ukidaju pojedina radna mjesta. Tjedan kasnije, prema našim saznanjima, 16 zaposlenika je na kućnu adresu dobilo obavijest o otkazu, a da o istome prethodno nisu bili obaviješteni. Iako se direktor Zračne luke Rijeka uoči donošenja odluke savjetovao s Radničkim vijećem, predsjednik Radničkog vijeća, Goran Magdić, radnicima nije javio da će dobiti otkaz. 

I tako su iznenađeni radnici primili odluke o otkazu, da bi ubrzo nekolicinu njih nazvala referentica kadrovske službe i ponudila im nepuno radno vrijeme od dva sata dnevno, što čini okvirnu plaću između 1.000 i 1.250 kuna, na što je petero radnika, kako doznajemo, i pristalo. Sve skupa od početka travnja otišlo je ili je na otkaznom roku ukupno 16 radnika, a zaposlenici koji su nam se obratili zabrinuti su da bi zbog načina na koji poslovanje vodi direktor Palalić, aerodrom u konačnici mogao izgubiti svjedodžbu. Naime, svjedodžba aerodroma izdaje se na neograničeno vrijeme s tim da operator aerodroma mora kontinuirano udovoljavati uvjetima pod kojima je svjedodžba aerodroma izdana. Taj dokument moraju imati aerodromi namijenjeni za prihvat i otpremu zrakoplova najveće dopuštene uzletne mase veće od 2.730 kilograma i zrakoplova najveće dopuštene uzletne mase manje od 2.730 kilograma kojima se obavljaju usluge zračnog prijevoza ili se koriste za školovanje letačkog osoblja, što, dakako, riječki aerodrom jest.

Ni nakon više od dva tjedna čekanja nismo dobili obaćen odgovore od ministra Butkovića (FOTO: HINA/Dario Grzelj)

Radnici s kojima smo razgovarali, a koji imaju obavezu poštivanja ugovora prema kojem ih se za vrlo široko definirano „odavanje poslovne tajne“ u što spada „svaka informacija, podatak ili saznanje do kojih radnik dođe tijekom rada i u svezi s radom“, može kazniti s 100.000 kuna, tvrde da je preostalo osoblje nekompetentno za obavljanje svih važnih funkcija na kojima moraju biti osobe s iskustvom kako bi se zadržala svjedodžba aerodroma. Po uredbi Europske komisije br. 139/2014 prema kojoj je aerodrom certificiran, između ostalog, aerodrom mora imati odgovorne osobe za aerodromske operacije i održavanje. Iste osobe moraju imati znanje i iskustvo rada na tim radnim mjestima, jer su ta radna mjesta prepoznata kao izuzetno važna zbog sigurnosti u zrakoplovnom prijevozu. Uslijed silnih otkaza ZLR ostaje bez odgovorne osobe na dva navedena važna područja, a trenutno je, prema tvrdnjama zaposlenika, više nego upitno zadovoljavaju li preostali zaposlenici propisane uvjete.

Pokušali smo doznati što o ovakvim bojaznima zaposlenika misli župan Primorsko-goranske županije, Zlatko Komadina, s obzirom da je županija jedan od suvlasnika Zračne luke Rijeka, ali smo iz županovog Kabineta dobili odgovor da je Zračna luka Rijeka u nadležnosti dožupana Marka Borasa Mandića. Njega smo pak bezuspješno probali kontaktirati u više navrata. Na koncu je naša pitanja preuzela voditeljica Kabineta župana, da bi potom Boras Mandić dobivena pitanja proslijedio Tomislavu Palaliću, pritom tvrdeći kako nema saznanja o sadržajima iz upita. Inače, Palalić je 2015. godine javno pozivao građane da svoj glas na izborima daju Boras Mandiću, što možete vidjeti u sljedećem videu.

Kontaktirali smo i ministra mora, prometa i infrastrukture, Olega Butkovića, ujedno i predstavnika većinskog vlasnika zračne luke, koji nam je kazao kako o otkazima i događanjima u zračnoj luci nema nikakvih saznanja te nas je zamolio da upite proslijedimo na e-mail njegovoj glasnogovornici pa će nam odgovoriti. Međutim, ministar to nije učinio, iako smo na odgovore prije objave ovog teksta čekali više od dva tjedna. 

Razgovarali smo i s predsjednikom Nadzornog odbora Zračne luke Rijeka Ivom Zrilićem i doznali kako on također uopće nije bio obaviješten o otkazima, unatoč činjenici što je 15. travnja 2020. godine, dakle nakon što su radnici dobili otkaz, održana sjednica Nadzornog odbora, na kojoj ni direktor Palalić, a ni predstavnik radnika u Nadzornom odboru, Siniša Turak, nisu smatrali važnim da o tolikom broju otkaza upoznaju članove Nadzornog odbora. Nakon prvog razgovora Zrilić nas je naknadno kontaktirao i objasnio kako direktor nema obvezu obavijestiti Nadzorni odbor o otkazima jer je kadrovska politika u domeni direktora Zračne luke Rijeka, a ne Nadzornog odbora.

Na pitanje što ako Zračna luka Rijeka izgubi aerodromsku svjedodžbu zbog te iste kadrovske politike, Zrilić odgovara: „Direktor sigurno neće dozvoliti da se to dogodi“. Naime, Zrilić smatra da se uvijek mogu pronaći drugi radnici koji će obavljati poslove nužne za zadržavanje svjedodžbe aerodroma. Je li Zrilić pritom mislio da će neke od takvih poslove obavljati sam direktor nije nam poznato, ali iz odgovora Tomislava Palalića na naša pitanja, nije teško zaključiti kako direktor smatra da bi sporne poslove mogao obavljati upravo on.

No, do Palalićevih odgovora potpisnica ovih redova nije došla najlakšim putem. Palalić je prvotno odbio odgovoriti na novinarski upit tvrdeći da mu nije jasno s kim razgovara, iako smo mu se uredno predstavili nekoliko puta. Potom je inzistirao da mu se upit pošalje isključivo s verificirane domene portala Lupiga te da mu se navede adresa na portalu vezana uz zaštitu osobnih podataka. Na koncu smo udovoljili ovakvim neobičnim zahtjevima direktora Palalića i poslali mu upit 21. svibnja. Odgovorio nam je 26. svibnja, a zanimljivo je primijetiti kako na memorandumu na kojem je direktor sastavio svoje odgovore stoji datum 15. svibanj.

"Samo je pitanje samoorganizacije svakog od nas" - Tomislav Palalić (FOTO: Novilist.hr)

Među ostalim, Palalića smo pitali kako komentira tvrdnje zaposlenika da zbog nedovoljnog broja kompetentnog osoblja postoji opasnost da aerodrom ostane bez svjedodžbe.

„Ja osobno kao direktor Zračne luke Rijeka imam dvije diplome zrakoplovnog smjera, ovlaštenje voditelja školskog centra i Instruktora izdanog od strane Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo/nadležnog tijela, te ukupno 15 godina iskustva u zrakoplovnoj djelatnosti od čega osam godina na rukovodećim mjestima upisanim u registru Trgovačkog suda te najmanje pet na ostalim rukovodećim mjestima uz završen tečaj andragogije pa dozvolimo da posjedujemo kompetenciju za procjenu zaposlenika i njihovih kompetencija kao da drugi zaposlenici posjeduju adekvatne kompetencije. U slučaju da neka od nadležnih tijela ne prihvaćaju nečije kompetencije uvijek su moguće zamjene i adekvatna argumentiranja uz ponovnu napomenu da Uprava ima kompetencije (prihvaćene od strane nadležnih tijela) za konkretno navedena radna mjesta i uvijek može poslužiti kao instruktor i nadzornik u vremenu prihvaćanja novog radnog mjesta“, kazao je Palalić. Na pitanje ukoliko ipak dođe do gubitka svjedodžbe je li spreman prihvatiti odgovornost i u takvom razvoju situacije podnijeti ostavku, odgovor nismo dobili.

Direktor također posjeduje licence za mnoga druga zanimanja koja je stekao na račun Zračne luke Rijeka. Prema njegovim navodima, osim što obavlja poslove direktora, radi i kao vatrogasac s diplomom iz Širokog Brijega koju su stekli i drugi radnici za koje je direktor zaključio da uz posao koji obavljaju mogu obavljati i zahtjevno zanimanje vatrogasca.

Ova škola u Širokom Brijegu lani se našla u velikoj aferi Diploma kada je novinarka bosanskohercegovačkog portala Žurnal objavila tekst u kojem objašnjava kako je za 17 dana završila srednju medicinsku školu. Usred nezakonitog izdavanja diploma u kojem se našlo nekoliko obrazovnih ustanova iz Širokog Brijega, našla se i srednja strukovna škola „Centar za obrazovanje“ Široki Brijeg koja je nakon afera promijenila ime u Srednja strukovna škola s pravom javnosti „VERITAS“. Ekipa televizijske emisije Provjereno također se bavila ovom aferom te u studenom 2019. godine donijela priču o tome kako se za 10.000 kuna u Veritasu „bez puno muke“ postaje vatrogasac.

Palalić je stekao diplomu za vatrogasca upravo u spornom Veritasu. Školu je upisao u listopadu 2018. godine, a nakon završenog četvrtog razreda za zanimanje vatrogasni tehničar, u Širokom su mu u prosincu 2019. godine na završnom ispitu dali dovoljan (2) iz Hrvatskog jezika i dobar (3) iz praktičnog rada.

Od zaposlenika doznajemo da je unazad pola godine pod raznim okolnostima ZLR napustilo osam KV vatrogasaca, a direktor ih je zamijenio sa zaposlenicima, među kojima je i on, a od kojih su neki također stekli diplomu u Širokom Brijegu. Prema našim saznanjima, trenutno su zaposlena tri vatrogasca s iskustvom, no Palalić u tome što su zaposlenici priučeni za vatrogasce u Širokom Brijegu također ne vidi ništa sporno.

Unazad pola godine pod raznim okolnostima ZLR napustilo osam KV vatrogasaca, a direktor ih je zamijenio sa zaposlenicima, među kojima je i on (FOTO: Pixabay)

„Po važećoj sistematizaciji radnih mjesta za mjesto vatrogasca s iskustvom su potrebna najmanje dva djelatnika, koje imamo za šefa službe i zamjenika, dok ostali moraju imati jednu godinu iskustva na istim ili sličnim poslovima, a svi navedeni su dugi niz godina pomoćno vatrogasno osoblje, te samim time i potrebnom prekvalifikacijom na SSS vatrogasac-tehničar, stječu naziv vatrogasac uz dodatno osposobljavanje za ovlaštenje aerodromskog vatrogasca”, navodi Palalić.

Osim toga, Palalić posjeduje i licencu za vozača aerodromskog prijevoza, djelatnika prihvata i otpreme zrakoplova i putnika te obavlja poslove elektrotehničara pa se nameće logično pitanje kako jedna osoba može istovremeno obavljati sve te navedene poslove uz zahtjevan posao direktora, voditelja školskog centra, instruktora i pritom još biti odgovoran za posao voditelja prometne službe, te voditelja održavanja i izgradnje.

„Upravo je polivalentnost osnova za štednju. Pa sam tako i sam osposobljen za zaštitara-tehničara, vozača, vatrogasca, C kategoriju, te trenutno polažem za zaštitara i E kategoriju“, objašnjava nam Palalić, dok zaposlenici tvrde kako ZLR nema niti jedno vozilo koje bi zahtijevalo E kategoriju isto kao što je, tvrde radnici, direktor na račun firme ugradio kuku na službeno vozilo Peugeot 407 koje on koristio, iako u zračnoj luci ne postoji vozilo kojem je kuka potrebna. 

Radnici se također žale jer je direktor ukinuo fiksne telefonske linije u Zračnoj luci.

„Kod kuće nemam fiksni telefon već cca pet godina, u tvrtki cca nekoliko mjeseci, što se ovih dana pokazala kao odlična prednost. Ako se ne varam i vi ste mene zvali sa mobilnog na mobilni. Svi zaposlenici imaju mobilni telefon, većina njih i službeni mobilni. Vjerujem da tko želi nađe se načina javiti, tko ne nađe traži izgovor. Protivnik sam fiksnih telefona i desktopa budući su isti samo dodatan trošak firmi, ali to je samo moj stav i ne mora biti točan“, objašnjava nam razloge takve odluke Palalić.

Palalić, dakle, smatra da istovremeno može obavljati sve navedene poslove te ističe da je ključ dobrog poslovanja u “samoorganizaciji”.

„Radno mjesto i odgovornost direktora je H24/7/365. Smatram da u isto vrijeme mogu ako je potrebno obavljati kako ove, tako i sve ostale potrebe u vrijeme i na točkama kad je potreba posla. Samo je pitanje samoorganizacije svakog od nas”, uvjeren je dugogodišnji direktor.

Dok su radnici ili dobili otkaze ili novi ugovor s osjetno nižom plaćom, direktorova plaća silne je sistematizacije preživjela neokrznuta te je ostala ista. U imovinskoj kartici Tomislava Palalića vidljivo je kako mu je plaća nešto veća od 25.000 kuna.

„Plaća Uprave je definirana ugovorom i to u fiksnom iznosu. Osobno nemam pravo na niti jedan dodatak na koji imaju radnici, primjerice za rad blagdanom, nedjeljom, noću, dvokratno itd. Ako razgovarate s radnicima vidjet ćete da i osobno radim na nekim mjestima primjerice i nedjeljom ili u slučaju noćnih letova, jer na taj način, smatram, štedim budući da za isto ne dobivam naknade kao i svi ostali radnici“, kazao je Palalić.

Predsjednica sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, Marina Cvitić, u razgovoru za Lupigu pojašnjava kako se sindikat protivio otkazima što nije slučaj s Radničkim vijećem koje je, tvrdi Cvitić, u službi direktora Tomislava Palalića te se bori za njegove interese, a ne interese radnika.

"Možda će netko jednog dana odgovarati za to" - Marina Cvitić (FOTO: Facebook/Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije)

„Ono što smo mi kao sindikat predlagali je da direktor ne otpušta radnike, nego da solidarno, za onoliko za koliko smatra da bi bilo moguće optimalno poslovanje - svima smanji plaću. Međutim, on na to nije pristao nego je otkazao petnaestak ugovora o radu, a neki su prihvatili ugovor da rade neke druge poslove za što je predviđena niža plaća“, rekla je Cvitić.

Cvitić navodi kako se sindikat ne pita za otkaze nego se pita Radničko vijeće, a Radničko vijeće je u ovom slučaju – tvrdi Cvitić – u funkciji poslodavca. 

„Svaka odluka koja dođe na savjetovanje Radničkom vijeću u pravilu prođe. Kada su bili razgovori o tim otkazima onda sam ja tražila od poslodavca, a razgovarala sam s odvjetnicom koja zastupa interese poslodavca, kako želim da mi se Radničko vijeće očituje o tim otkazima, međutim ono se nije odazvalo, nisu htjeli komunicirati sa mnom. Po zakonu je utvrđeno da Radničko vijeće mora surađivati sa sindikatom, a ovo radničko vijeće to ne radi. Ja čak pronalazim i određeno opravdanje za to. Činjenica je da imamo jaki mali broj radnika u sindikatu, nakon ovih otkaza sad je ostalo dvoje ili troje radnika“, kaže predsjednica sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije.

Inače, Palalićeva odluka da prije nekoliko godina otkaže kolektivni ugovor u Zračnoj luci došao je do Vrhovnog suda koji je utvrdio da je direktor na štetu radnika riječkog aerodroma od 1.svibnja 2018. godine nezakonito primjenjivao Pravilnik o radu kojim su drastično umanjena njihova prava.

„Kada je postojao spor između sindikata i poslodavca oko kolektivnog ugovora, pravomoćnom presudom Vrhovnog suda je ispalo da je otkaz kolektivnog ugovora bio nezakonit, onda se svako toliko netko od članova sindikata isključio, a s obzirom na činjenicu da smo mi u interesu tih članova vodili spor s poslodavcem, malo je čudno da se netko iščlani, a ti se zalažeš za njega. Postoji mogućnost da je netko utjecao, neću reći tko”, ističe Cvitić.

Vlada je 2017. godine pokušala pokrenuti opoziv Tomislava Palalića. Na njegovo mjesto trebao je doći nedavno smijenjeni predsjednik Uprave HŽ Cargo Gordan Žurga, no upravo predstavnici države koji su ga predložili nisu došli na skupštinu, pa nije bilo kvoruma i tako je Palalić ostao na funkciji do danas. 

Upitana o budućnosti aerodromske svjedodžbe Cvitić ističe kako su na mnogo nepravilnosti u radu Zračne luke Rijeka već ranije upozoravali, ali bezuspješno.

„Mi smo se svojevremeno obraćali svim nadležnim institucijama. Mislim da nema institucije kojoj se mi kao sindikat nismo obratili, međutim nijedan odgovor koji bi ukazivao na propust poslodavca nismo dobili, posebno ne neki odgovor koji bi bio u smjeru da se poslodavac ne pridržava zakona. Možda će netko jednog dana odgovarati za to”, zaključuje Cvitić.

Palalić je na funkciju direktora došao 2012. godine, iako je godinu i pol ranije dobio otkaz u Zračnoj luci Rijeka zbog sumnje u zlouporabu službene kreditne kartice, zbog čega je Uprava podnijela prijavu protiv njega koja je, kako on navodi, odbačena kao neosnovana, pisao je tada Novi list, ali se taj tekst više ne može naći u arhivi Novog lista. Zanimljivo je da nam je Palalić u mailu „dobronamjerno“ napomenuo kako postoji novinar koji je nakon pisanja o njemu obrisao vlastiti članak.

Novi list je također krajem prošle godine pisao kako Zračnu luku Rijeka počinje istraživati DORH radi pronevjere oko 780.000 kuna. Naime, jedna djelatnica računovodstva je od 2014. godine podizala novac s računa zračne luke. Palalić će nam to komentirati ovim riječima: „Osobno se osjećam prevarenim jer sam položio povjerenje u pogrešne osobe, ali osjećaji su individualna stvar“,

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Novi list

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"