DIEGO HAN: „Korona možda promjeni svijet, ali ljude – teško“

DIEGO HAN: „Korona možda promjeni svijet, ali ljude – teško“

Vidim ljude kako pjevaju na balkonima, plješću, ali vidim i ljude koji nakon tjedan dana to više ne rade jer prividna bliskost u čovjeka ne treba puno vremena kako bi prerasla u zasićenje i nervozu, ljutnju, dosadu, sumnju. Vidim ljude koji se tuku zbog wc papira, vidim želju da se javno iznesu imena svih onih u karanteni, vidim što strah budi u čovjeku. Kao vrsta, trenutno se razlikujemo po svemu od bilo koje druge životinje koja je ikada kročila ovom planetom, pa tako i činjenicom da smo jedina koja tu planetu svjesno uništava. Hvalimo se i tješimo konzervatorskim pothvatima samo kako bismo prikrili sramotnu činjenicu da smo sposobni napraviti nešto dobro gotovo isključivo nakon što smo prethodno sve pošteno zajebali. Neće to korona promijeniti. Mi, Kinezi, Talijani, Rusi, Britanci, Španjolci, što možemo iz ove situacije naučiti? Ma nećemo se zavaravati, ništa. Ništa nećemo naučiti, kao što nismo naučili do sada.
ZAGREB - TJEDAN DANA NAKON POTRESA: Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje

ZAGREB - TJEDAN DANA NAKON POTRESA: Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje

Tjedan dana prošlo je otkako je Zagreb pogodio snažan potres i, u jeku epidemije koronavirusa, mnogima svijet okrenuo naglavačke. Posljedice potresa u kombinaciji s epidemijom koje podsjećaju na kataklizmu snimio je ovog vikenda Lupigin fotoreporter Franjo Tot. Zatvoreni željeznički peroni, ulice ispresijecane policijskim trakama, srušeni krovovi i otvoreni zidovi koji otvaraju poglede u intimu tuđih stanova … samo je dio onoga što je zabilježilo Franjino iskusno fotoreportersko oko. „Napravio sam par fotografija kojima sam vam pokušavao dočarati kako trenutno izgleda život u gradu. Pust, razrušen i tih. Vani su samo rijetki, uglavnom oni koji vani moraju biti, dok svi drugi u svoja četiri zida čekaju da se probude iz košmara koji ih je snašao. Život nije stao, samo se povukao na rezervne položaje“, riječi su kojima je Franjo opisao svoje fotografije.
"ZDRAVO!": Taj divni "nepoćudni" pozdrav koji smo zaboravili

"ZDRAVO!": Taj divni "nepoćudni" pozdrav koji smo zaboravili

To jutro je bilo točno pet godina otkako sam došao na svijet, kada je moja majka, kao i majke cijele moje generacije provela u rodilištu tik do Hajdukovog igrališta, mitskog „Starog placa“ koji će kasnije postati centralnim mjestom mog djetinjstva. Na dan kada sam rođen epidemija je uzela maha i rodilište u kojem sam se nalazio u naručju majke bilo je u karanteni. Ibrahim Hoti, inače hodočasnik s Kosova koji je svake godine obavljao svoj hadž uputivši se u Meku, donio je virus koji je Jugoslaviju po prvi put suočio s riječju – epidemija. Virus nazvan „variola vera“, ili velike boginje, zarazio je preko 150 ljudi. Prvo u Beogradu, pa dramatično u Novom Pazaru, da bi se preko Crne Gore spustio i na Jadran. Tu su tadašnje vlasti napokon priznale da hara epidemija, baš na dan kada sam ja otvorio oči i po prvi put ugledao nebo iznad Hajdukovog igrališta. Mnogi gradovi SFRJ bili su okruženi vojskom i stavljeni u karantenu, ljudi su bili po kućama. Život je stao. Restorani, kafići i trgovine opustjeli su.
VELIKA „PREDSTAVA“ ZIJAHA SOKOLOVIĆA S BALKONA: „Dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu“

VELIKA „PREDSTAVA“ ZIJAHA SOKOLOVIĆA S BALKONA: „Dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu“

Svjetski dan kazališta ove je godine diljem Europe i svijeta kazališne trupe dočekao u do sada neviđenoj situaciji. Sve predstave zbog epidemije koronavirusa u velikoj su većini zemalja odavno otkazane i pitanje je kad će se život ponovno vratiti na daske koje život znače. Tim povodom na svoj sarajevski balkon izašao je poznati glumac, zapravo glumčina, Zijah Sokolović, izvikujući prigodnu poruku dok ga prati tek sablasni lavež pasa. „Glumci, pozorišni umjetnici, draga publiko, danas je Svjetski dan pozorišta, kazališta, gledališča i teatra. Danas kažem 'dajem kraljevstvo za pozorišnu predstavu'. Da bi bilo predstava ostanite kod kuće, ostanite doma, da bi bila umjetnost, da bi bilo pozorište, da bi bila predstava. Neka živi pozorište, neka živi umjetnost“, poručio je glasno i jasno legendarni Zike. Taman prije nego li će na balkon iznad njega izaći jedna od susjeda da vidi o čemu se radi, legendarni glumac i ambasador dobre volje Ujedinjenih naroda za toleranciju i nenasilje, će se povući uz riječi: „ja bih još, ali moram u izolaciju. Živjelo pozorište!“.
HRVATSKA I PRAĆENJE MOBITELA: Dokle ograničavanje ljudskih prava može ići?

HRVATSKA I PRAĆENJE MOBITELA: Dokle ograničavanje ljudskih prava može ići?

Trebao nam se dogoditi koronavirus, pa da svjedočimo jednoj posve neuobičajenoj saborskoj raspravi. Nećemo sad ulaziti u izbor lokacije održavanja saborske sjednice, patetično simbolično mjesto u zgradi Ine u zagrebačkoj Šubićevoj ulici. Preskočit ćemo i psihodeličnu scenu rasporeda stolica na parove razbrojs' sa strogo kontroliranim brojem zastupnika koji mogu biti u improviziranoj sabornici. U ovom tekstu bavit ćemo se sadržajem rasprave. Ona je, začudo, bila više od uobičajenog utrkivanja tko će izgovoriti jaču metaforu za naslov u novinama. Na dnevnom redu - Vladin prijedlog da Sabor po hitnom postupku izglasa dopunu Zakona o elektroničkim komunikacijama kojom se otvara mogućnost praćenja lokacije mobitela građana, a sve uz obrazloženje da bi to moglo doprinijeti borbi protiv epidemije COVID-a 19. Sve je mirisalo na opći konsenzus, nalik onom u prošlom ratu. No, prevarili smo se. Barem želimo vjerovati da smo se prevarili.
COVID-19 U HRVATSKOJ: U početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ

COVID-19 U HRVATSKOJ: U početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ

Kad se u Google upiše „Krizni stožer, korona“ ili „Plenković, korona“, „sjednica Sabora“, nalazi se bezbroj fotografija na kojima se glavni borci protiv epidemije koronavirusa nabijaju jedni uz druge, stojeći nasuprot šarenih buketa mikrofona iza kojih su, opet, stisnuti brojni novinari hrvatskih medija. Gotovo mjesec dana nitko od ključnih komunikatora u javnosti nije nosio masku, kamoli zaštitne rukavice, ni u jednoj fazi ove krize. Štoviše, oni su javno pronosili vijest da maske nisu ni potrebne. Ode li se još dalje u genezu problema, možemo rezimirati: u početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ, a zatim slika nespojiva s tonom. Grupirali su se i govorili ne grupirajte se. Rukovali i puhali jedni drugima za vrat i zabranjivali ljudima da čine isto. Stajali nagurani u redovima za izjave političara i gadili se nad neprosvijećenošću ljudi natiskanih u mesnicama i samoposlugama. Tek nedavno, kada su političari počeli javno nastupati s maskama na licu – pri čemu to još uvijek nije pravilo – nekako se i stanovništvo osvijestilo.
DRŽITE RAZMAK: Socijalna distanca posebno je važna zbog slučajeva zaraze koji prolaze 'ispod radara'

DRŽITE RAZMAK: Socijalna distanca posebno je važna zbog slučajeva zaraze koji prolaze 'ispod radara'

U opsežnoj analizi epidemije i utjecaja mjera na njen razvoj koja je nedavno objavljena bez standardne „peer-review“ recenzije, znanstvenici iz Kine i SAD-a modelirali su broj nepoznatih slučajeva zaraze tijekom dužeg razdoblja epidemije u Kini, koristeći kliničke podatke o 26.000 laboratorijski potvrđenih osoba s virusom u Wuhanu. Prema njihovim izračunima do 18. veljače bar 59 posto od ukupnog broja zaraženih u gradu nije bilo evidentirano. No stroga karantena i ostale mjere značajno su smanjile širenje zaraze, preveniravši oko 94 posto potencijalnih novih infekcija do 18. veljače. Istraživanje Mattea Chinazzija i suradnika objavljeno u Sciencu potvrdilo je pak da najviše utjecaja na kontroliranje epidemije imaju intervencije javno-zdravstvenog sustava poput rane detekcije slučajeva zaraze, te promjene u ponašanju ljudi poput izolacije i pranja ruku, dok ograničenja putovanja značajnije usporavaju epidemiju samo u početnoj fazi.
DIRLJIVA PODRŠKA: Sarajevo i Beograd zapljeskali Zagrebu, sa sarajevske Vijećnice poslana snažna poruka

DIRLJIVA PODRŠKA: Sarajevo i Beograd zapljeskali Zagrebu, sa sarajevske Vijećnice poslana snažna poruka

Dok građani Zagreba još uvijek slažu dojmove nakon jutrošnjeg snažnog potresa i strahuju od mogućih novih podrhtavanja tla, a nadležne službe procjenjuju nastalu štetu, koja je sasvim sigurno golema, iz regije stižu jake poruke podrške. Sarajevska vijećnica večeras je svjetlosnom instalacijom obojana u plavo, s crvenim srcem u sredini. Mnogima je, nakon ratova devedesetih i političkog nastavka rata drugim sredstvima kojeg političari sa svih strana neprestano produbljuju, još nezamislivija podrška koja dolazi iz Beograda. Tamo se, naime, u 20 sati sa svojih balkona građani glasno zapljeskali kao znak solidarnosti sa Zagrepčankama i Zagrepčanima. Akciju u Beogradu pokrenula je inicijativa „Ne davimo Beograd“. Još danas popodne pozvali su građane na „Aplauz u 8“. Odaziv je bio masovan. Na svoje balkone s istim ciljem izašle su i Sarajlije te zapljeskali Zagrebu kojeg je danas, osim pandemije koronavirusa, pogodio i potres. Poruku su poslale i gradske vlasti.
VIDEO: Nijemci s krovova pjevaju „Bella ciao“ u znak solidarnosti s Talijanima

VIDEO: Nijemci s krovova pjevaju „Bella ciao“ u znak solidarnosti s Talijanima

Stanovnici jedne četvrti ovog grada iznimno bogate povijesti, izazvali su popriličnu pažnju europske javnosti svojom izvedbom „Bella ciao“, pjesme koja je već desetljećima simbol borbe, otpora i slobode. Iako, pjesma vuče svoje korijene iz 19. stoljeća, kada su je pjevali talijanski nadničara i radnici, danas je poznajemo kao svojevrsnu himnu talijanskih partizana, koju su, uz ponešto izmijenjen tekst, pjevali u Drugom svjetskom ratu. Stanari dvije bamberške zgrade, početkom su tjedna nakratko prekinuli izolaciju, popeli se na krovove svojih ulaza, izašli na prozore i otpjevali „Bella ciao“, želeći tako pokazati solidarnost s virusom najpogođenijim Talijanima. Njihovu izvedbu snimio je lokalni bloger te snimku postavio na YouTube. „Bila je to vrlo spontana ideja među nama susjedima", rekao je jedan od inicijatora kampanje, koji je nakon što je video postao viralan, rekao kako su iznenađeni reakcijama ljudi. U komentarima ispod videa mnoštvo je dirljivih zahvala, ponajviše od ljudi iz Italije.
ERNESTO CARDENAL MEĐU ZVIJEZDAMA: Mitska figura koja se ni pred Papinim prijetnjama nije odrekla revolucije

ERNESTO CARDENAL MEĐU ZVIJEZDAMA: Mitska figura koja se ni pred Papinim prijetnjama nije odrekla revolucije

Napustio nas je “teolog i pjesnik, mistik i političar, svećenik i prorok, Nikaragvanac i građanin Svijeta, monah i revolucionar, borac i esteta, solidarist i usamljenik, komunist i evangelik, kršćanin i marksist, vjernik i anti-idolatrik, čovjek s ovog i s onog Svijeta” - tim se riječima Juan José Tamayo, direktor Katedre za teologiju Sveučilišta Carlos III. u Madridu, oprostio od velikog Ernesta Cardenala, jedne od posljednjih mitskih figura Latinske Amerike. Može li uopće više suprotnosti biti sažeto u jednoj jedinoj rečenici, odnosno u jednom jedinom čovjeku? Naizgled teško. Ali upravo je ovim riječima izražena sva kontradiktorna suština latinoameričkog podneblja, tog plodnog humusa iz kojeg je iznikla i veličanstvena figura Ernesta Cardenala. Postaje planetarno poznat 1983. godine kada svi svjetski mediji objavljuju sliku ovog velikog pjesnika, revolucionara i svećenika i tadašnjeg ministra kulture u prvoj sandinističkoj vladi kako skromno kleči na svojoj desnoj nozi pred Ivanom Pavlom II. koji ga ukorava nasred aerodroma u Managvi

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije