MODELIRANJE KAPTOLA: Mogu li osnovci napokon dobiti alternativu za vjeronauk?

MODELIRANJE KAPTOLA: Mogu li osnovci napokon dobiti alternativu za vjeronauk?

Biti uistinu sekularna država bi značilo i da se vjeronauk uči u crkvama, a ne u školama, ali Hrvatska je sa Svetom Stolicom potpisala ugovore prema kojima se država prema Crkvi za koješta obavezala, među ostalim, i na vjeronauk u školama. Četiri Vatikanska ugovora ratificirani su u Saboru 1997. i 1998. godine, a procjenjuje se da Hrvatska ukupno godišnje za Crkvu izdvaja najmanje 600 milijuna kuna. Dakle, ugovori su potpisani davno, ali se još dugo neće mijenjati, pa je razgovor o školama bez vjeronauka (zasad) gubljenje vremena. Ali, uvođenje humanističke alternative u osnovne škole bilo bi korak naprijed. Udio učenika osnovaca koji idu na vjeronauk je 89 posto a u srednjoj školi 76 posto. Prelati nisu za alternativu za osnovce, iako ne žele to baš otvoreno reći. Još prije nekoliko godina kad se o alternativi razgovaralo, bio je i predložen naziv predmeta „religijska kultura“, ali se Crkva tome jako protivila.
BORBA SE NASTAVLJA: „Parazitiraju na postojećoj infrastrukturi, u interesu privatnog profita, a ne zajednice“

BORBA SE NASTAVLJA: „Parazitiraju na postojećoj infrastrukturi, u interesu privatnog profita, a ne zajednice“

Mjesec i pol dana građanska inicijativa „Knežija brani park“ skupljala je potpise, kako bi pokušala zaustaviti gradnju goleme osmerokatnice koja je planirana na zelenoj površini ovog zagrebačkog kvarta. I skupili su ukupno 4.216 potpisa. Od toga je, posebno su naglasili u ovoj inicijativi, 2.681 potpis stanovnika Knežije, što je više od četvrtine prijavljenih stanara naselja, dok su ostale potpise dali Zagrepčani koji nemaju prebivalište u ovom kvartu. „Riječ je o eklatantnom primjeru parazitiranja na postojećoj infrastrukturi i gradnji objekata koji su isključivo u interesu privatnog profita, a ne zajednice”, tvrdi Tamara Bjažić Klarin iz Udruženja hrvatskih arhitekata, koje podržava ovu inicijativu. iz inicijative su se upitali u čijem je interesu radio Grad Zagreb kada je dijelove gradskog zemljišta dao investitoru bez ikakvih konzultacija s građanima te su poručili da stanovnici Knežije ne odustaju od svog javnog prostora.
BRILJANTNA IDEJA: Užasnim jazzom protiv ksenofobnog političara

BRILJANTNA IDEJA: Užasnim jazzom protiv ksenofobnog političara

Danski jazz glazbenici posvuda slijede ekstremno desnog, anti-muslimanski nastrojenog političara Rasmusa Paludana, zaglušujući njegov glas lošom glazbom. I svatko je pozvan priključiti se ovim „nastupima“ kolektiva „Slobodni jazz protiv Paludana“. Rasmus Paludan je, inače, bivši odvjetnik poznat po svojim anti-muslimanskim prosvjedima za čije lokacije bira kvartove u kojima je većinsko imigrantsko stanovništvo. Njegovi „nastupi“ uključuju spaljivanje Kurana i zamatanje u slaninu. Tridesetosmogodišnji političar osuđivan je zbog izražavanja rasističkih stavova, zbog čega mu je i zabranjeno obavljanje odvjetničkog posla na tri mjeseca, a inače i sam ima imigrantsko porijeklo. Naime, njegov otac je Šveđanin te Rasmus Paluda i sam povremeno živi u Švedskoj. „Protiv buke se borimo bukom“, kaže John Rasmussen, informatički savjetnik i saksofonist, a kako to zapravo izgledate pogledajte u ovom sjajnom videu.
BRISANJE GRANICA: Jedna od najljepših ljubavnih pjesama u sjajnoj izvedbi Bože Vreće i Edina Karamazova

BRISANJE GRANICA: Jedna od najljepših ljubavnih pjesama u sjajnoj izvedbi Bože Vreće i Edina Karamazova

Jedan od najvećih živućih interpretatora sevdaha, Božo Vrećo, i jedan od najpoznatijih svjetskih lutnjista, Edin Karamazov, imaju svoj prvi singl, obradu sevdalinke „Emina“ nastale na tekst slavnog pjesnika Alekse Šantića. Tekst je Šantić napisao prije gotovo 120 godina, a Vrećina i Karamazovljeva interpretacija jedna je od najboljih izvedbi ove sevdalinke. Najava je to njihovog albuma „Lachrimae“ na kojem će se naći jedanaest pjesama, redom interpretacija, ali ne i isključivo sevdalinki, jer album je to koji, kako kažu, briše neke poznate granice. „Album će zbližiti dalmatinsku, bosanskohercegovačku, makedonsku, tursku i španjolsku pjesmu te izbrisati granice. Božin distinktivan vokal u pratnji lutnje baca potpuno novo svjetlo na ove odavno prepoznate pjesme“, navode o albumu na kojem će se, među ostalim, naći i pjesme „Bor sadila moma Evgenija“, „Ašik osta' na te oči“ i „Što te nema“.
POBAČAJ U HRVATSKOJ: Privid savjesti

POBAČAJ U HRVATSKOJ: Privid savjesti

Da bismo proveli istraživanje, svim bolničkim ustanovovama koje imaju odjele ginekologije poslali smo upitnik. Samo su voditelji OB Pula i OB Gospić ispunili upitnik, dok je Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, koja okuplja sve ravnatelje zdravstvenih ustanova u zemlji, odgovorila na proširena pitanja o prizivu savjesti. Iz KBC-a Osijek smo odmah dobili odgovor da njihovi ginekolozi nisu zainteresirani za istraživanje, dok su ostali voditelji javnih bolnica jednostavno ignorirali molbu da ispune upitnik. Kad smo predstojnici Klinike za ginekologiju i opstetriciju KBC-a Osijek dr. Andrijani Muller najavili da ćemo se pozvati na Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI), dr. Muller je to komentirala kao „primjenu sile, tipičnu za neka prošla vremena“. Ipak, nakon spominjanja ZPPI-a, skoro svi ravnatelji poslali su osnovne podatke o broju zaposlenih i onih koji se pozivaju na priziv savjesti.
ZAVRŠETAK MOTOVUNSKE AVANTURE: Za kraj srbijanski „Ajvar“ i nagrađeni filmovi

ZAVRŠETAK MOTOVUNSKE AVANTURE: Za kraj srbijanski „Ajvar“ i nagrađeni filmovi

Neobična 2020. godina, obilježena pandemijom koronavirusa koja se pogibeljno odrazila na kulturna zbivanja, sasvim posebnim je učinila i ovogodišnji Motovun Film Festival. Festivalski koncept u novonastalim uvjetima bio je bitno izmijenjen, a donio je filmske projekcije u čak 25 hrvatskih gradova. No, toj avanturi uskoro se bliži kraj, a čast da završi ovo putovanje dobila je zagrebačka Lauba gdje će u nedjelju 6. rujna biti održane i zadnje projekcije iz ovogodišnjeg programa. U 21 sat prikazat će se i srbijanski hit „Ajvar“ redateljice Ana Marije Rossi u kojem glavnu ulogu tumači Sergej Trifunović. U opisu filma stoji kako je „Ajvar“ priča o odlasku, o životu u emigraciji i anatomiji jednoga kraja te o teglici ajvara koja služi kao sidro između dvaju svjetova. U subotu se dodjeljuju i nagrade za najbolje filmove, a ti će se filmovi u nedjelju naći na rasporedu posljednji dan motovunske avanture.
MAJSTORI PIVAČI: Nestali kad više nisu imali kome pivat

MAJSTORI PIVAČI: Nestali kad više nisu imali kome pivat

Prvo su bageri ušli podno Vidilice, pa su ušli i gori, uzbrdo di su bili najbolji „majstori pivači“. Kako je resta beton pod Marjanon, tako je i naše stanište slabilo, nestajalo, kopnilo .... Na Marjan je odjednon došla sva sila ljudi koji su bacali kamenje na tiće, kojima je njihova pisma smetala, parala in uši. Nicale su ograde, zabrane i table „privatan posjed“, šuma se povlačila uzbrdo, ka i tići zajedno sa njon, a dica su sve manje išla put šume i sve riđe obilazili barba Franka koji se razbolija. Doktor je reka da ima vodu u prsi. Franku se nije skupila voda u prsi, već tuga. Franko nije moga gledat taj svit koji baca kamenje na njegove tiće i Franko je gleda svojin očima kako mu šuma umire, a tići polako biže iz nje. Sa ljudima su došli i predatori. Zviri skoro gore od ljudi sami. Došle su kune, sove ušare i na kraju su došle vrane. Kad dođu vrane gotovo je, reka je barba Franko, i tog zadnjeg kolovoza kojeg po pismi u Split pantin, zauvik je zatvorija oči.
U SJENI COVIDA: Rasprave o pobačaju

U SJENI COVIDA: Rasprave o pobačaju

Naime, Ustavnom sudu su još od početka 90-ih sporadično dolazili prijedlozi katoličkih fundamentalista da fetusu dodijeli status nositelja ustavnog prava na život u svim razvojnim fazama i da pravo na abortus na zahtjev žene proglasi neustavnim. Potpuno očekivano, USUD je u rješenju iz 2017. godine pokazao da se ne slaže s takvim stavovima. Ustavni suci smatraju da rješenje mnogobrojnih preostalih moralnih i pravnih konflikta oko ovog pitanja ovisi o političkom dogovoru, pa ga sukladno tome prosljeđuju zakonodavcu, koji će ga donijeti u skladu s tradicijom, tumačenjem normi i javnog morala. Tako će Hrvatski sabor u konačnici odlučiti do kojeg razdoblja je primjereno dopustiti pobačaj na zahtjev, treba li žena proći savjetovanje, tko plaća zahvat i pitanje priziva savjesti liječnika. Sud se izrijekom očitovao da novi Zakon mora biti donesen u roku od dvije godine. HDZ-ova Vlada nije poštovala taj rok.
UNATOČ SVIM PREPREKAMA: „Desila se jedna prekrasna sinergija mora, brodova, ljudi i filma“

UNATOČ SVIM PREPREKAMA: „Desila se jedna prekrasna sinergija mora, brodova, ljudi i filma“

Sudeći po osmijesima publike koja je projekcije pratila s kaića i brodica, pa čak i pedalina, u rapskoj uvali Padova I, ovogodišnji Rab Film Festival uspio je, unatoč epidemiološkoj situaciji i činjenici da je zbog koronavirusa skraćen na samo jednu noć trajanja, odnosno dvije projekcije. Oni koji su isplovili na brodicama kako bi iskusili ugođaj morskog kina, ali i nekolicina onih koji su se uspjeli domoći ove godine skromnog broja mjesta na rapskoj rivi, mogli su pogledati dva filma – dokumentarac „Današnje more“ i hrvatski dugometražni film „Mater“. „U subotu se desila jedna prekrasna sinergija mora, brodova, ljudi i filma“, izvijestili su organizatori nakon prespavane noći rezimirajući kako su se filmovi gledali sa svakog raspoloživog plovila. Uoči projekcija putem servisa za videokonferencije publici su se obratili režiser „Današnjeg mora“, Christopher Smith i glavna glumica filma „Mater“, Daria Lorenci Flatz.
RODITELJI U AKCIJI: „Nezamislivo mi je da moje dijete po cijele dane bude samo u bolnici“

RODITELJI U AKCIJI: „Nezamislivo mi je da moje dijete po cijele dane bude samo u bolnici“

Od početka epidemije koronavirusa mnogi sumnjaju u odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite. Već je sasvim “prožvakana” priča kako su u državi Hrvatskoj neki “jednakiji” od drugih. Međutim, jedna od odluka posebno je razljutila javnost. Radi se odluci prema kojoj roditelji smiju provesti samo 15 minuta sa svojom bolesnom djecom smještenom na bolničko liječenje. Vega Letica je trudnica i jedna od onih majki čija djeca na sreću nisu hospitalizirana, ona ne zna kako je to kada si odvojen od bolesnog djeteta, ali je odlučila reagirati na ovakvu odluku Ministarstva zdravstva. Reagirati je odlučila načinom koji se zna nazivati festivalom demokracije – prosvjedom. Prosvjed je zakazan za subotu u 17 sati ispred Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu. Ova je bolnica kao mjesto prosvjeda odabrana, kako nam kaže Lupigina sugovornica, zbog oprečnih službenih izjava bolnice i roditeljskih iskustava.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

    04.09.2025.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

    26.08.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

    21.08.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije