„Nezamislivo mi je da moje dijete po cijele dane bude samo u bolnici“
Od početka epidemije koronavirusa mnogi sumnjaju u odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite. Već je sasvim “prožvakana” priča kako su u državi Hrvatskoj neki “jednakiji” od drugih. Međutim, jedna od odluka posebno je razljutila javnost. Radi se odluci prema kojoj roditelji smiju provesti samo 15 minuta sa svojom bolesnom djecom smještenom na bolničko liječenje.
Vega Letica je trudnica i jedna od onih majki čija djeca na sreću nisu hospitalizirana, ona ne zna kako je to kada si odvojen od bolesnog djeteta, ali je odlučila reagirati na ovakvu odluku Ministarstva zdravstva. Reagirati je odlučila načinom koji se zna nazivati festivalom demokracije – prosvjedom. Prosvjed je zakazan za subotu u 17 sati ispred Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu. Ova je bolnica kao mjesto prosvjeda odabrana, kako nam kaže Lupigina sugovornica, zbog oprečnih službenih izjava bolnice i roditeljskih iskustava.
Na pitanje zašto organizira prosvjed za roditelje koji su u nemogućnosti boraviti sa svojom djecom u bolnici dulje od 15 minuta, s obzirom na to da ona nije dio te priče odgovara ovako: „To mogu sutra biti ja. Smatram da je ovaj čin ljudski i da je to problem koji se tiče svih građana Hrvatske, a ne samo roditelja. Podržala bih ovakvu inicijativu čak i da nisam roditelj.“
Klaićeva je odabrana kao mjesto prosvjeda zbog oprečnih službenih izjava bolnice i roditeljskih iskustava (FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić)
Objašnjava nam da postoji realna potreba za transparentnijom odlukom o restrikcijama bolničkih posjeta na razini cijele zemlje te se zalaže za promjenu aktualne mjere. Jedan od okidača da se u vremenu korona krize uhvati u koštac s organiziranjem prosvjeda su, kaže, negativna svjedočanstva roditelja koja su se počela gomilati virtualno, najčešće po privatnim grupama.
A takvih svjedočanstava je zaista mnogo, ako uzmemo u obzir samo Facebook grupu „Roditelj 24 sata, a ne 15 minuta“ u kojoj se nalazi približno 30.000 roditelja. Ako se čak i ovlaš „zagrebe“ u spomenutu grupu izgledno je primijetiti da su mnoga svjedočanstva roditelja kontradiktorna s izjavama i odlukama Ministarstva zdravstva i Stožera pa čak i mnogih bolnica. Razvidno je primijetiti čak i na transparentnoj razini kako pravila donesena na razini države ne vrijede svugdje i ne vrijede za sve.
Dok su ispred Klaićeve bolnice u Zagrebu dvojica roditelja došla u epicentar javnosti tako što su digli šator kako bi ukazali na nemogućnost boravka s bolesnom djecom, roditelji u Rijeci izgleda s time nemaju problem. U Dječjoj bolnici Kantrida je, naime, roditeljima omogućen 24-satni boravak s djecom, a slična iskustva imaju roditelji čija se djeca liječe u koprivničkoj bolnici.
Dvojica roditelja nedavno su pred bolnicom podigla šator (FOTO: HINA/Daniel Kasap)
"Netransparentnost i dvostruki standardi su jedan od glavnih razloga zašto sam uopće i krenula u smjeru prosvjeda. Osobno smatram da su takve podjele i lokalne odluke nedopustive. Ovaj je prosvjed podrška i roditeljima koji su kampirali ispred Klaićeve, ali i onima koji su imali slična iskustva, a nisu izašli u javnost. Roditelji žive u neznanju i neizvjesnosti. Nemaju se na što pozvati kada odlaze u bolnice. Najuporniji se uglavnom znaju izboriti za koju minutu više, što zbilja nije dovoljno“, kaže nam Letica.
Prosvjedom želi istaknuti opće roditeljsko nezadovoljstvo, ali i glasno poručiti „da ih ima“, i da ne žele biti nevidljivi.
„Zalažemo se za promjenu i pozivamo da sustav, Ministarstvo i Vlada nužno promisle o promjeni. To može uključivati detaljniju trijažu oba roditelja i jasnije definirano pravo na boravak ovisno o dobi i specifičnosti zdravstvene situacije svakog djeteta“, navodi Letica.
Nadležnim institucijama se obratila, ali, kaže bezuspješno: „Nisu mi niti odgovorili, čak ni 'šablonski', ništa.“ Uz nju i ostale roditelje, što se tiče navedenog prosvjeda, nije stala najjača roditeljska udruga, Udruga RODA – Roditelji u akciji. Vega nam kaže kako su iz udruge kazali da „jednostavno nije pravi trenutak“.
Jedan od roditelja koji će s Vegom u subotu prosvjedovati je i Ivan Karlović iz Zagreba. Doći će jer „želi pokazati kako je apsolutno neprihvatljivo da se bolesnoj djeci na liječenju u bolnicama diljem Hrvatske, kojima je roditeljska zaštita i sigurnost tad najpotrebnija, ista oduzme“.
Navodi kako je takva odluka jednako traumatična i za dijete i za roditelje te da može imati negativne učinke na liječenje djeteta.
Ministar zdravstva Vili Beroš pred bolnicom u Klaićevoj (FOTO: HINA/Admir Buljubašić)
„Roditelj je onaj koji najbolje poznaje dijete i u velikom broju slučajeva liječnicima može dati informacije koje bi mogle biti od krucijalne važnosti za liječenje. Moje je dijete bilo puno puta hospitalizirano, i samo jedan put je bila sama samo noću i prvi dio dana i to je za nju bilo grozno iskustvo. Srećom smo ostatak vremena mogli biti s njom. Nezamislivo mi je da bi je u sadašnjoj situaciji morali ostavljati po cijele dane samu u bolnici“, objašnjava Karlović .
Na kontradiktorne odluke Ministarstva zdravstva reagirala je i struka. Pa je tako u srpnju, navodi portal Roditelji.hr, čak 450 psihologa, liječnika, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, logopeda, odgojitelja, učitelja, medicinskih sestara, primalja, ali i 28 različitih udruga koje skrbe za djecu, potpisalo inicijativu kojom se Ministarstvo zdravstva poziva na reviziju odluke o ograničavanju posjeta djeci u bolnicama na 15 minuta.
Zamjenica pravobraniteljice za djecu, Ivana Buljan Ajelić, za Jutarnji list je nedavno izjavila kako UN-ova Konvencija o pravima djeteta jamči djetetu pravo na najvišu moguću razinu zdravlja i korištenje olakšica za ozdravljenje i oporavak te obvezuje da prilikom donošenja odluka koje se odnose na djecu najbolji interes djeteta uvijek mora imati prednost.
„Zabrana posjeta u bolnici ili ograničavanje posjeta roditelja na samo 15 minuta nije u interesu djece jer im je u oporavku neophodna bliska osoba. Poznato je da blizina i podrška roditelja olakšavaju djetetu boravak u bolnici, ublažavaju djetetov strah, pospješuju liječenje, ali i olakšavaju rad zdravstvenim djelatnicima. Razumljivo je da izvanredne okolnosti, kao što je pandemija, zahtijevaju posebne mjere, ali one trebaju biti utemeljene na stajalištima struke i zaštititi interes djeteta“, kazala je Buljan Ajelić.
Hoće li prosvjed utjecati na donesenu mjeru ostaje za vidjeti, ali svakako će ukazati kako je „nešto trulo u Ministarstvu zdravstva.“
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Lupiga.Com
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"
@Majer, sto vise mijesas dreke , to vise smrde. Obilazim u velikom luku nepocudne. Cim mu vidim nik, procitam komentar ispod njega. Nije moj duh kanta za smece , pa ne slusam, citam ili gledam svasta. Biram drustvo.
Glede teme:
Mi smo jedna razmazena nacija. Sami smo si krivi. Gledam kako su blizu ljudi na plazama, u trgovinama, susedi se zabavljaju , napiju pa grle...
A i van Hrv.
Heat-sensitive cameras help police bust 200-person house party in U.K.
link
Ne samo da bi mjere mogle biti i ostrije, vec su i nuzne. Bolnice nisu najbolje projektirane u tu svrhu. Ni vani, ne samo kod nas. To treba nekako sad doraditi, a oni u bolnici imaju vaznije stvari za ciniti , nego ugoscavati . Mogli bi se mozda prek prozora vidjeti ili ozidati staklom neki dio hodnika, to traje , treba novca i vjerojatno ce kad tad se morati napraviti.
Kad mi je najmladja kci od 2 godine dobila bakteriotomiju, a te godine ih je bilo poprilicno i to uglavnom starije osobe i mala djeca, doktorica nam je savjetovala ne dolaziti u posjetu, jer se mala nakon naseg odlaska drecala satima. Drugi puta je doktorica spustila rolete i samo malo odskrinula kako bismo ju vidjela izvana. Situacija je kakva je. Prioriteti bolnice su osigurati siguran boravak na odjelima , ne vjerujem da nisu razmisljali o psiholoskom zdravlju pacijenata, samo ne mogu sve u ovoj situaciji.
Umjesto da se pridrzavamo mjera i razumno ophodimo, cvilimo jer mi nesto zelimo a "oni nam ne daju". Svi moramo biti zarazeni jer nekolicina nesto zeli. Gdje su tu prioriteti.
POSLJEDICI NAKON KORONE
link
Procjenjuje se da 40 do 45 posto ljudi s Covid-19 može biti asimptomatsko, a drugi će imati blagu bolest bez trajnih simptoma. No, Nichols je jedan od mnogih pacijenata Covid-19 koji otkrivaju da njihov oporavak traje mnogo duže nego dva tjedna koja Svjetska zdravstvena organizacija kaže da ljudi s blagim slučajevima mogu očekivati. (WHO kaže da oni koji imaju teške ili kritične slučajeve mogu očekivati oporavak od tri do šest tjedana.)
Budući da je Covid-19 nova bolest, ne postoje studije o njegovoj dugoročnoj putanji za one s težim simptomima; čak su i najraniji pacijenti koji se oporavljaju u Kini bili zaraženi tek prije nekoliko mjeseci. Ali liječnici kažu da se novi koronavirus može vezati za ljudske stanice u mnogim dijelovima tijela i prodrijeti u mnoge glavne organe, uključujući srce, bubrege, mozak, pa čak i krvne žile.
Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije pretpostavlja da će pacijentima iz Covid-19, kojima je potrebna hospitalizacija, 45 posto trebati stalnu medicinsku njegu, 4 posto će trebati bolničku rehabilitaciju, a 1 posto će trajno zahtijevati akutnu njegu. Drugi preliminarni dokazi, kao i povijesna istraživanja drugih koronavirusa poput ozbiljnog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i respiratornog sindroma na Bliskom Istoku (MERS),
Upala u djetinjstvu, muška neplodnost i drugi mogući trajni učinci
Neurokognitivni utjecaji i mentalno zdravlje
Oštećenje srca
U zdravih ljudi izaziva moždane udare
Moždani udar, embolija i zgrušavanje krvi
Ožiljci na plućima
Detaljnije o svakom ovom poglavlju imate u linku gore