SVJETSKO, A NAŠE: Njemački „Grammy“ za Damira Imamovića

SVJETSKO, A NAŠE: Njemački „Grammy“ za Damira Imamovića

Prestižni njemački „Grammy“ naći će se u rukama našeg poznatog sevdalije, Damira Imamovića. Njemačko udruženje muzičkih kritičara ovog je ljeta kandidiralo Imamovićev album „Singer of Tales“ za nagradu u kategoriji tradicionalne muzike, a danas je potvrđeno kako je Imamović u ovoj kategoriji dobio najviše glasova. „Zahvaljujem njemačkom udruženju muzičkih kritičara koji su me predložili za nagradu i, na kraju, glasali za mene. Ovo je nagrada za cijelu ekipu koja je radila na albumu. Jedva čekam da kraj pandemije koronavirusa obilježimo velikom turnejom koju smo odgodili iz razumljivih razloga“, Imamovićeva je reakcija na ovu vijest. Inače, njegov „Singer of Tales“ je prošli mjesec proveo kao prvi na međunarodnoj top listi izdanja u World Music žanru, Transglobal World Music Charts, a već je četiri mjeseca u samom vrhu europske liste World music albuma.
DUJE, NISI SAM: Najveća uloga Mustafe Nadarevića

DUJE, NISI SAM: Najveća uloga Mustafe Nadarevića

Prvi put u životu Mustafu Nadarevića gledao sam kao Cyrana de Bergeraca na kazališnim daskama. Isprva nisam ni znao da je to on, no kasnije sam ga nepogrešivo prepoznao kao Leonea u „Gospodi Glembajevima“. No, paradoks o glumcu shvatio sam u njegovoj kultnoj ulozi Duje u Smojinom „Velom mistu“. Taj mladić koji će podijeliti Split na „fuzbaliste i one kontra baluna“ rastao je u svojoj ulozi iz epizode u epizodu, od sporednog lika kojeg će upravo to Mustafino odbijanje Diderotova poučka dovesti do onog kultnog. I red je da ljudi u Splitu već za života ovom velikom glumcu priznaju kako je svojom veličinom odbijanja poučaka i paradoksa, izgradio ono najdragocjenije u svima nama. Naš identitet. Danas kada se bori s opakom bolešću volio bih da naš Duje to zna. Da nije sam u toj borbi, i da se uz njega, rame uz rame, bore generacije, bori čitavi Split. Bori čitava Dalmacija. Bori čitava Hrvatska.
NAJAVLJENO UKRCAVANJE - RAFF 2020: U iščekivanju morskog kina i gledanja filmova s pučine

NAJAVLJENO UKRCAVANJE - RAFF 2020: U iščekivanju morskog kina i gledanja filmova s pučine

Poznat je termin održavanja jednog od najzanimljivijih domaćih filmskih festival koji se bavi istraživačkim temama, Rab Film Festivala - RAFF 2020. Iako je ovo tek drugo izdanje RAFF-a, prošle je godine njegov je program izazvao niz pozitivnih reakcija onih koji su imali priliku posjetiti ga, što zbog zanimljivog filmskog "menija", a što zbog zabavnih popratnih programa. Ovogodišnji termin održavanja festivala zapišite negdje u svoje podsjetnike – subota, 22. kolovoz, točno u 20 sati. Tada će, naime, u prekrasnoj rapskoj uvali Padova I, započeti neobična projekcija, svojevrsno morsko kino. Upravo na tom mjestu okončano je lani prvo izdanje festivala, kada se u uvali prikazala završna projekcija i održalo proglašenje pobjednika, a sve to publika je gledala s kaića koji su se blago njihali na moru. Unatoč epidemiji koronavirusa ukrcavanje će se dogoditi i ove godine, u skraćenoj varijanti i sasvim besplatno.
SUDBINA RATNIKA: Kako je Mex iz Oluje pobjegao u alkohol, a iz alkohola u prirodu

SUDBINA RATNIKA: Kako je Mex iz Oluje pobjegao u alkohol, a iz alkohola u prirodu

Ratni put Gorana Brumnića zvanog Mex ovjekovječen je poznatom slikom tenkiste na kninskoj tvrđavi koja je izložena u Muzeju Oluje. "Ne znam točno ni di je nastala ta slika, ali je očito je bila fotogenična postavljačima izložbe", kaže Mex. On je svoju borbu protiv demona rata - alkoholizma i povratka normalnom načinu života sam preusmjerio na način da nije preuzeo nikakve ratne povlastice, sinekure, već kao i u ratu oslonivši se na svoje dvije ruke krenuo svojim osebujnim životnim putem. Sa svojom životnom družicom Aleksandrom Ožanić odlazi živjeti u selo Blatušu, koje se nalazi nedaleko Siska, u svojevrsnu hippie komunu. No željan života, slobodno od konzumacije opijata, seli u još veću zabit - napušteno srpsko selo Trkulje, gdje, prema konceptu okretanja leđa lošim navikama u civilizaciji, živi u priličnoj verziji samodostatnosti. Danas za život zarađuje ekološkom gradnjom i korištenjem prirodnih materijala.
KONCENTRIŠI SE, BABA: Pogledajte trailer za novi film Pjera Žalice od kojeg će gledateljima „zastati knedla u grlu“

KONCENTRIŠI SE, BABA: Pogledajte trailer za novi film Pjera Žalice od kojeg će gledateljima „zastati knedla u grlu“

Dva tjedna prije premijerne projekcije „u promet“ je pušten trailer filma „Koncentriši se, baba“ Pjera Žalice. Žalici je ovo, možda zvuči nevjerojatno, ali tek treći dugometražni igrani film. Međutim, njegova prva dva filma – „Gori vatra“ (2003.) i „Kod amidže Idriza“ (2004.) ostavili su izuzetno dubok trag u poslijeratnoj bh kinematografiji te naišli na vrlo pozitivne kritike, kako javnosti, tako i filmskih kritičara. Jednako tako zapaženi su bivali i Žalicini dokumentarci te jedan sjajan kratki film. U „Koncentriši se, baba“, Žalica se ponovno vraća u devedesete, točnije u Sarajevo 1992. godine. Taman kada rat u Bosni i Hercegovini polako, ali sigurno, postaje stvarnost, u središtu Žalicinog filma odvija se jedna obiteljska „drama“. Mnogočlana obitelj razbacana po cijeloj Jugoslaviji okuplja se u Sarajevu oko posmrtne postelje stare majke.
KAFKIJANSKI SLUČAJ NA KNEŽIJI: Još jedna borba za javni prostor

KAFKIJANSKI SLUČAJ NA KNEŽIJI: Još jedna borba za javni prostor

Krajem lipnja Grad Zagreb izdao je lokacijsku dozvolu za izgradnju nove stambeno-poslovne zgrade koja bi se imala graditi na zagrebačkoj Knežiji. Zgrada bi trebala imati 60 stanova i biti visine osam nadzemnih etaža, a gradila bi se na mjestu malog perivojnog trga na kojem je i manja prizemnica. Bio je to alarm na uzbunu za lokalno stanovništvo, koje se organiziralo i počelo sakupljati potpise protiveći se planiranoj izgradnji. Problem nastaje u detaljnim urbanim pravilima GUP-a gdje se propisuje kako „gradnja na građevnim česticama s postojećim kvalitetnim visokim zelenilom i na uređenim zelenim površinama nije moguća“, a u nastavku se navodi kako „prenamjena uređenih javnih zelenih površina i igrališta nije moguća“. Tu dolazimo u domenu prosudbe što je to „kvalitetno visoko zelenilo“ i što su „uređene zelene površine“.
„MEDIKU NE SMIJEMO IZGUBITI“: Ugrožen kultni prostor nezavisne scene, a Grad odgađa sanaciju problema

„MEDIKU NE SMIJEMO IZGUBITI“: Ugrožen kultni prostor nezavisne scene, a Grad odgađa sanaciju problema

Još od 15. ožujka zagrebačka Medika je zatvorena, prvo radi koronavirusa, a potom zbog potresa i u Dvorani otada nitko i ne vježba. Svi umjetnici koji rade u dvorani inače plaćaju Gradu članarinu, ali ne mogu u nju uopće ući. Za hitnu sanaciju krova Hacklaba, udruge su bile spremne platiti tvrtku izvođača radova o svom trošku, ali s obzirom na činjenicu da je kompleks AKC Medika u vlasništvu Grada Zagreba koji već godinama korisnicima centra naplaćuje mjesečni najam, a da nemaju obnovljen ugovor, Grad Zagreb je i jedina stranka ovlaštena i obvezna izvršiti radove s ciljem popravka bivše tvornice Medika. Svaka daljnja odgoda sanacije zgrade potencijalno će rezultirati trajnom neupotrebljivošću pojedinih oštećenih dijelova i tako po drugi put izbaciti velik dio nezavisne kulturne scene na ulicu, bez ikakve alternative za nastavak njihove djelatnosti.
LJUTE SE ŠTO NEMA MILANOVIĆA: Lijenost ili borba protiv viška protokola?

LJUTE SE ŠTO NEMA MILANOVIĆA: Lijenost ili borba protiv viška protokola?

Hrvatska politika, hadezeovska prije svih, izrazito pati od forme i od različitih besmislenih protokola i onaj tko bez posljedica može odbiti sudjelovati nerijetko i u nepotrebnom cirkusiranju - a „predsjednik s karakterom“ to svakako može - pokreće time i neke promjene. Ne mijenja samo rituale i protokol nego bi mogao mijenjati i politiku u Hrvatskoj. Na primjer, koje su to besmislene forme? Evo jedne posljednje sitnice. Na konstituirajućoj sjednici bila je i minuta šutnje za prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. Sve nam to protječe normalno, jer smo svi pomalo zaglupljeni time što nam nude. Koliko godina od Tuđmanove smrti treba još proteći da neka svečana saborska sjednica ne počne minutom šutnje za njega? Pa nije prvi predsjednik umro prije nekoliko dana ili prošle godine. U kojoj modernoj europskoj zemlji to još rade?
MEMOARI JADRANKE KOSOR: Čitko i pitko štivo iz kojeg ipak nismo doznali puno

MEMOARI JADRANKE KOSOR: Čitko i pitko štivo iz kojeg ipak nismo doznali puno

Vrlo je to čitljiva i pitko napisana knjiga koju je autorica u početku bila zamislila kao svjedočenje o uspješnom finalu hrvatskih pregovora za ulazak u Europsku uniju, pregovora koji su mjesecima bili zamrznuti dok ih je pokušavao voditi njezin prethodnik Ivo Sanader. Ali s vremenom, Jadranka Kosor je proširila ideju i hrabro, maksimalno otvoreno pisala i o djetinjstvu, ocu kojeg zapravo nikad nije vidjela, baki, majci, očuhu koji ju je pokušao seksualno iskoristiti, dva neuspješna braka, o novinarskoj te, naposljetku, političkoj karijeri. Međutim, od bitnih dosad nepoznatih političkih događaja i odnosa, pa i pikanterija, iz ove smo knjige malo toga doznali. Jadranka Kosor očito još uvijek nije željela posve otvoreno pisati o političkim turbulencijama, pa je i kazala na promociji knjige da neke stvari još nisu za javnost.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Mirjane Mrkele

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Mirjane Mrkele

Mirjana Mrkela (rođena 1955. godine) prije sedam je godina dobila najznačajniju domaću nagradu za dječju književnost „Grigor Vitez“, a osim niza knjiga za djecu objavila je i dvije zbirke pjesama za odrasle – „Ljubavne pjesme“ s pogovorom Seada Begovića i „Mi smo dva svijeta“ s osvrtom Tina Lemca. Iako piše od rane mladosti, naime počela je pisati već s pet godina, intenzivnije se bavi pisanjem otkad je oslijepila. „Jedno izgubiš, drugo dobiješ“, konstatira. Sa svojih 40 godina potpuno je izgubila vid. U jednom intervjuu, reći će: „Veoma je teško i bolno ne vidjeti kako ti dijete raste. No, život te odvede u nekim drugim pravcima, prestala sam patiti i krenula dalje“. U svemu joj je, kaže, pomoglo pisanje. Zanimljivo je kako njen roman „Dragi Olivere“, za koji je dobila nagradu „Grigor Vitez“, nitko nije htio objaviti pa je morala dignuti kredit.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

  3. OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

    12.05.2025.

    Boris Pavelić

    OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije