Iako se mogu vidjeti samo preko ekrana svojih kompjutera i mobitela, članovi koncertne atrakcije, world music benda Afion uspjeli su u vrijeme epidemije koronavirusa izbaciti svoj novi album. Kod njih video pozivi i konferencije ipak nisu uzrok epidemije, već činjenice da žive u tri različite europske države – Hrvatskoj, Švedskoj i Makedoniji – pa su na ovaj oblik komunikacije navikli još davno prije pojave Covida-19. Treći je to studijski album Afiona, pa otuda i ime „Treći bilbil“. "Imali smo velike planove, štampali smo CD-ove i LP-je, a na kraju smo odlučili da uslijed ove situacije album objavimo online, jer su mnogi s nestrpljenjem čekali naše novo izdanje pa bi bio grijeh držati ploče u bunkeru. Za sad su planovi da preživimo ovu krizu i zadržimo zdrav razum, a onda ćemo vidjeti kako dalje“, kaže nam Lidija Dokuzović, pjevačica Afiona.

Odličan potez povukli su naši prijatelji, ekipa s Radija 808 i iz Pozitivnog ritma. Naime, danas od 17:30 pokreću historijski stream koncerta kojeg su uspjeli organizirati u ovo nezahvalno vrijeme epidemije koronavirusa. Koncert su prigodno nazvali „Dan pobjede“, s obzirom da je danas Dan pobjede nad fašizmom. U 18 sati nastupa Darko Rundek, kojeg, sigurni smo, nema potrebe dodatno najavljivati. Od 20:20 Max Juričić, koji se proslavio s Azrom, Le cinema, Filmom, Vješticama i Šo!mazgoonom, pokazat će vam što već dvije godine radi sa svojim novim bendom Plesač sporog stepa, koji je, kako to sam kaže, svojevrsni nastavak koncepta zvuka koji je radio u Ljetnom kinu s Vladom Divljanom. A tu su i Sara Renar, Šumski, Kozmodrum, Anja G i Dr.Obi, ZMaJ i Koolade.

Još prije pet godina, na obljetnicu 70 godina od oslobođenja Zagreba, Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ), pokrenula je devedesetih ukinutu tradiciju „Trnjanskih kresova“. Kresovi su se palili na savskom nasipu, na mjestu gdje su partizanske jedinice 8. svibnja 1945. godine ušle u Zagreb i oslobodile grad od fašističkih i nacističkih okupatora i domaćih im pomagača. No, ove godine uslijed epidemioloških mjera MAZ je morao odustati od organizacije kresova. Improvizirani kresovi ipak su sinoć zapaljeni. Uz transparent na kojem je stajalo „partizanke i partizani – hvala“, petnaestak ljudi, koji, kako se vidi na video snimci, drže međusobni razmak, zapalilo je petnaestak baklji umjesto pravih kresova.Inače, „trnjanski kresovi“ naprasno su, kao nepoćudna manifestacija, ukinuti početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Istovremeno s održavanjem zagrebačkog EU summita o Zapadnom Balkanu, u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, u sklopu kojeg su, zbog pandemije koronavirusa, vođe država članica EU i država Zapadnog Balkana, na online sastanku razgovarale o perspektivi država Zapadnog Balkana za ulazak u EU, jučer su i organizacije civilnog društva, pod koordinacijom CROSOL-a, održale performans ispred sjedišta hrvatskog predsjedanja. „Kao dio performansa imali smo kombi sa zastavom EU i razglasom s kojeg smo puštali pjesmu Ramba Amadeusa 'Oda radosti' te čitali deklaraciju. Svrha ovog performansa i deklaracije je ukazati na nedjelovanje Europske unije po pitanju integracije zemalja Zapadnog Balkana u članstvo, te o nužnosti rada na stvarnim reformama u tim državama", objašnjavaju iz CROSOL-a.

Veliki pjesnik i pisac, Michael McClure, preminuo je u ponedjeljak 4. svibnja, u 87. godini života. Iako će ga neki pamtiti kao autora slavne pjesme “Mercedes Benz”, Janis Joplin, ili po prijateljstvu s Jimom Morrisonom, Michael McClure je iza sebe ostavio mnoge daleko važnije stvari. "Ja sam u San Francisco došao da bih studirao slikarstvo, ali moje zanimanje za slikarstvo nije potjecalo iz želje da postanem slikar ... Studirao sam slikarstvo jer sam želio upoznati neke od tehnika koje su u svom slikarstvu upotrebljavali apstraktni ekspresionistički slikari koje sam volio i cijenio, a jednako sam želio proniknuti i u pojam ‘duhovne autobiografije’ i stvarni pokret tijela zaključan u umjetničko djelo – zapravo sam takve stvari želio prenijeti u svijet umjetnosti poezije", govorio je McClure.

Danas, tzv. antiglobalizacijski virus, krivce za sve ono što nam se događa(lo) traži u otvorenim granicama i neograničenoj fluktuaciji ljudi. Ova rasprava o krivcima i krivnji za pandemiju neminovno će rezultirati oživljavanjem starih, a nikada prevladanih stereotipa vezanih uz vjerske, rasne, etničke, klasne i rodne netrpeljivosti. Socijalna se izolacija danas mistificira kao sušto otjelotvorenje solidarnosti, ali zabarikadirati se u izolaciju vlastitog dvorišta nije, ma koliko se to nekima činilo, prihvatljivo i efikasno rješenje. Istina, to bi moglo donekle oslabiti danas izraženi populizam, ali ne i na duže staze; virus populizma ubrzo će naći način da se obnovi i manifestira u nekom novom obličju. Jedan od danas najutjecajnijih europskih intelektualaca, bugarski politolog Ivan Krastev u svom je tekstu nedavno nabrojao sedam lekcija (iz) globalne krize.