„HERKUL“ MILJENKA JERGOVIĆA: Veliki pisci trebaju male narode

„HERKUL“ MILJENKA JERGOVIĆA: Veliki pisci trebaju male narode

Taj lik Zorana, sarajevskog Srbina i novopečenog Bečanina, koji od djece uči njemački, po dubini zahvata u identitetske lomove onih što napuštaju zavičaje i nastanjuju se tamo gdje nikada srcem neće pripadati, zasigurno postaje dio galerije amblematskih likova iz naše gastabajterske abecede, ako ne rame uz rame, onda tek koji korak iza Raosovog Matana. Dok će u budućnosti puno djece po Irskoj, Njemačkoj ili, nebitno, Kanadi, poprimati Zoranov lik, sličiti mu više ili manje, dotle će oni što ostaju i danas slušati jezik koji se sporo mijenja, besidu uz komin koja još miriše na dubove badnjake. Likovi Miljenka Jergovića ne staju na brzopoteznoj ironiji, već odlaze u široku dubinu. Može vam se ne sviđati ovakav način pripovijedanja ili ovakav izbor tema ili pisac kao čovjek, ali Jergovića kao književnika treba poštovati jer svoje likove pa i samog sebe kao književnog lika gradi kao nitko drugi u našim književnostima.
MINI HIDROELEKTRANE: Mala korist za veliko uništavanje prirode

MINI HIDROELEKTRANE: Mala korist za veliko uništavanje prirode

Imperativ na Balkanu posljednjih desetak godina postale su investicije u proizvodnju električne energije. Financijskom podrškom iz Europe, Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj na području između Slovenije i Turske izgradit će se gotovo 3.000 malih hidroelektrana, čija snaga varira između pet kilovata i deset megavata. Koliko god da su ovi projekti ekološki opravdani, nažalost, iza njih često stoji interes za profitom pod svaku cijenu, a često se pogoduje onima koji su dobro povezani s vladajućima, dok se ponegdje i vladajući direktno uključuju u ovaj biznis. S duge strane građani se sve više organiziraju i brane svoj okoliš. Još se uvijek sjećamo brutalnih scena kada pripadnici specijalne policije "čiste" prosvjed Hrabrih žena Kruščice u BiH, a nedavno je 20 osoba ozlijeđeno na jugu Kosova gdjeAlbanci i Srbi zajedno brane svoju rijeku.
TAOCI SVETINJA: Kakve veze ima štrajk prosvjetara s vukovarskom obljetnicom

TAOCI SVETINJA: Kakve veze ima štrajk prosvjetara s vukovarskom obljetnicom

Prošlo je tek nekoliko dana otkako je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimir Mihalinec, izjavio da će se štrajk u ponedjeljak preskočiti zbog obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Tim potezom sindikalisti kao da poručuju: Nismo mi antidržavni element, i mi ćemo se slizati s državničkom mitomanijom u nastajanju. Sindikati, u dokazivanju, kako ne bi netko posumnjao da su kontra svetinja ove nacije unutar koje traže ono što im pripada, dokazuju svoju privrženost. A rat koji je završio prije četvrt stoljeća kao da je življi no ikad. Sutjesku i Neretvu danas su zamijenili Vukovar i Škabrnja, SUBNOR je zamijenjen braniteljskim udrugama koje kao da predstavljaju savez čuvara revolucije. Umjesto Tita, kao očinske figure, danas imamo Tuđmana.
ROBI K. NA MUKAMA: Priprema se nova izdaja legendarnog klinca iz trećeg A. Pretplatite se na nju!

ROBI K. NA MUKAMA: Priprema se nova izdaja legendarnog klinca iz trećeg A. Pretplatite se na nju!

Vječni školarac Robi K. opet je na mukama. Kako doznajemo od Lupiginih visokih i nimalo službenih izvora, Robija, nakon što je lani bio nemilosrdno izdan, žele opet izdati. I to nitko drugi nego njegov tvorac Viktor Ivančić i izdavačka kuća Ex libris. Naime, izdajnik Ivančić već gotovo 36 godina učestalo izdaje Robija, isprva samo u tisku, a potom i na raznim portalima, da bi ga prošle godine u suradnji sa spomenutom izdajničkom kućom izdao na punih 2.500 stranica i u pet svezaka te ih naslovio sa „Sabrani Robi K., Altimejt Edišn". No, kako je „roba“ brzo planula, priprema se i nova, druga izdaja. "Iskreno, nisam se nadao da će prvo izdanje Robija K. biti tako brzo rasprodano. Vjerujem da je tajna u tome što su knjige istovremeno i obimne i lako prenosive, pa se čine idealnima za ubijanje vremena prilikom putovanja naših ljudi u Irsku, Njemačku ili Norvešku", kaže u razgovoru za Lupigu Robijev autor, Viktor Ivančić.
NOVA PJESMA DAMIRA AVDIĆA: 'Kolone' najavljuju 'Radikalno šik' album

NOVA PJESMA DAMIRA AVDIĆA: 'Kolone' najavljuju 'Radikalno šik' album

Damir Avdić Graha, Diplomatz i Bosanski psiho, objavio je pjesmu "Kolone", što je najava njegovog albuma "Radikalno šik", koji u izdanju Kapital Rekorda izlazi u četvrtak 14. studenog. Video za Avdićeve "Kolone" objavljen je na YouTube platformi. Snimatelj je Mitja Vrhovnik Smrekar, a producenti - Damir Avdić i produkcijska kuća "Zeus" iz Tuzle. Grahin stil ostao je isti: on, gitara i stihovi koji svijet režu tamo gdje je najtanji. Album "Radikalno šik" snimljen je u listopadu ove godine, u studijima Kapital Rekord i Galaxy 2000. Novi Avdićev album, besplatan je za preuzimanje, a zagrebačkoj publici predstavit će ga 17. siječnja u Tvornici. Vidimo se tamo.
INSAN KOPA DOK JE ŽIV: Rekvijem za Stepskog vuka

INSAN KOPA DOK JE ŽIV: Rekvijem za Stepskog vuka

Nazvali su me Čudnom biljkom koja se druži s Kravom. Krava je bila prijateljica s kojom sam studirao. Dotada, na selu, nazivali su me opančarom i bosanđerosom, za neke od predratnih drugova bio sam mali ustaša, a na poslu orjunaš, stara komunjara iako se nisam ni rodio u vrijeme Orjune i morao sam guglati da bih saznao što je uopće to. Gradskom stanovništvu sam isuviše neugledan, a seoskom prepristojan. Za prodavačicu u voćarni na Bulevaru bio sam Slovenac, a na fakultetu sam prvi put za sebe čuo da sam – Slavonac. Posve nemotivirano, jedna od profesorica koja je sudjelovala u spomenutoj raspravi, pitala je grupu „tko je od vas iz Slavonije“, pa dodala – „Kolega, vi ste Slavonac“. Rezonirao sam, kad pomisle Slavonija, pomisle rat, pustoš, siromaštvo. Mora da sam se na predavanjima pojavljivao u neuglednoj odjeći i izgledao izubijano, što znači da sam Slavonac.
SLUČAJ "PAPE" BRANIMIRA BILIĆA: Vjerski rat HTV-a protiv države

SLUČAJ "PAPE" BRANIMIRA BILIĆA: Vjerski rat HTV-a protiv države

Sve što smo dosad znali o Biliću, nadmašeno je pitanjima poput „Tko će zaustaviti tu industriju smrti?“ (misli se na legalan abortus u državnim bolnicama), „Mogu li takve majke i očevi oprostom biti oslobođeni?“, „Kako rodna ideologija služi svemu tome?“, ali i odgovorima na ovu društvenu dramu, poput onog da iza abortusa stoji profit, kapitalistička industrija smrti (iako je abortus u Hrvatskoj dozvoljen samo u javnom sektoru i u JEDNOJ privatnoj bolnici), da majke i očeve ne treba osuđivati koliko sam čin, i tako dalje, i tako dalje, sve do neopisivih momenata, stvorenih za anale medijskog ludila. Kako je Branimir Bilić narastao dotle da sve to izvede bez straha od posljedica, duga je i mučna priča vezana za cijelu klerikalno-nacionalističku povijest HTV-a, ali i za ignorantski tretman ovog urednika u kritički nastrojenim medijima, sve pod šifrom „pustite cirkusanta“. Da se ne lažemo, on je svašta, samo ne cirkusant.
OTUŽNI PRIMJER IZ SDP-A: O moralnome idiotizmu

OTUŽNI PRIMJER IZ SDP-A: O moralnome idiotizmu

U slučaju Davora Bernardića koješta se, eto, zbivalo i preko njegove glave - što i nije čudo budući da sam godinama tvrdokorno nije ništa poduzimao. I nakon izbijanja skandala smatrao se i dalje neupitno neporočnim, te je, u ime SDP-a (u kojemu mu se, čini se, gotovo nitko nije suprotstavio), nastavio s planovima za udruživanje protiv HDZ-a na osnovi potpisivanje „Deklaracije protiv korupcije“. No, time je započet načelno opasan politički pravac. Jer, ponajprije, moraliziranje kao osnova političkoga sukobljavanja pretpostavlja borbu bez kraja, budući da s vrijednostima kompromisa nema. To je još pogubnije u situaciji, poput hrvatske, u kojoj velika koalicija prema sadašnjem stanju stvari djeluje gotovo kao izvjesnost. Zbilja ne izaziva smijeh to što, nakon svega, Bernardić i dalje vidi problem „u stjecanju novih znanja“ (što mu, nažalost, dosta teško ide), a olakšicu u tomu „što nije primio novce“.
NE PROPUSTITE: Večeras premijera filma „Poštovana predsjednice“ i otvorenje izložbe „Fake news portraits“

NE PROPUSTITE: Večeras premijera filma „Poštovana predsjednice“ i otvorenje izložbe „Fake news portraits“

Niste čuli da je o predsjednici Kolindi Grabar Kitarović snimljen film? Ovo vam je prilika ne samo da čujete za njega, nego i da ga pogledate. Iako, film „Poštovana predsjednice“ Daniela Pavlića zapravo nije film o Kolindi, unatoč tome što priču autor kreće graditi uz zvučnu kulisu prvog u nizu njenih besmislenih govora, onoga u predizbornoj noći koji će najaviti obilje ispraznosti i gafova što će obilježiti njen predsjednički mandat. „Poštovana predsjednice“ na iskren i dojmljiv način više progovara o mjestu zaboravljenom od svih, mjestu kojem prijeti nestanak, mjestu u kojem blagostanje koje je predsjednica najavljivala još uvijek nije stiglo, a po svemu sudeći neće ni stići u skorije vrijeme. Večeras će film imati i svoju zagrebačku premijeru, a prije projekcije, u 19 sati, otvorit će se izložba svjetski poznatog fotoreportera i povremenog Lupiginog suradnika, Nikole Šolića, pod nazivom „Fake news portraits“.
BESPUĆA ŽELJEZNE ZAVJESE: „Za nas je Jugoslavija zemlja dolarskog sistema“

BESPUĆA ŽELJEZNE ZAVJESE: „Za nas je Jugoslavija zemlja dolarskog sistema“

Među mnogobrojnim reakcijama koje je izazvala izjava predsjednice Kolinde Grabar Kitarović o odrastanju s „onu stranu željezne zavjese“ i još podrobnijeg poznavanja „bespuća povijesne zbiljnosti riječkog fudbala“ jedna od reakcija na društvenim mrežama posebno je zanimljiva iz historiografskog stajališta, a mnogo govori o položaju Jugoslavije, posebice gledana „s onu stranu Željezne zavjese“. Naime, Mato Pejić novinar-urednik Jednote, lista češke manjine, čija je temeljna zadaća povezivanje hrvatskih Čeha s matičnom državom, pronašao je tekst objavljen u tom listu prije točno pedeset godina, 1. studenog 1969. godine. Sam taj tekst koji govori o mjerama prema Zapadu, ne bi bio toliko zanimljiv, da uz „tradicionalne“ zapadne zemlje nije svrstana i Jugoslavija, a objašnjenje koje je uslijedilo je pak urnebesno.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije