U Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu ovog vikenda otvorena je godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata, a da bi cijela stvar bila svečanija zainteresirane profesionalce toplo je pozdravio splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, političar, ali, kako je sam naglasio za tu prigodu, i povjesničar umjetnosti. Opara je tom prilikom istaknuo nekoliko važnih stvari, ali kao i svaki pravi veliki vizionar nije imao vremena ulaziti u neke zamarajuće detalje i manje bitne činjenice. U revijskom tonu gradonačelnik je zaključio kako prihvaća odgovornost za svaku zgradu koja predstavlja čir u prostoru, a za koju je "njegova služba" izdala upravni akt. No, onda slijedi obrat - pravu odgovornost ipak nema "njegova služba" (jer valjda vrijedni Odjel za urbanizam služi njemu, a ne nama), već pravu odgovornost, kaže on, imate vi, arhitekti, vi koji ste te čireve potpisali. Arhitekti su radosna i nekonfliktna čeljad pa se nisu štrecnuli na sve ovo, dapače zapljeskali su.

"Još uvijek dokazujemo da imamo i drugih afiniteta osim biti (samo) majke i supruge. Da smo jednako razumne i racionalne, intelektualno kapacitirane, da nas 'ne peru' hormoni, PMS-ovi i neobuzdane emocije, a da opet nismo frigidne i frivolne, ili slabe i podložne. Da imamo pravo živjeti i uživati svoju seksualnost, odbijati komplimente u neprikladnim situacijama, nikad se ne udavati i imati djecu, ili to učiniti kasnije u životu, da imamo pravo biti i karijeristice i majke koje ostaju doma s djecom. Još uvijek dokazujemo da 'NE' znači 'NE'", stoji u proglasu riječkog Noćnog marša koji će se danas održati. Slične poruke navode se i u proglasu zagrebačkog marša koji se održava petu godinu za redom. "Na najveći praznik žena stajemo jedna uz drugu i vičemo DOSTA. Dosta je nasilja u našim domovima. Dosta je boli i poniženja", poručuje se u tom proglasu. Prije samog početka zagrebačkog Noćnog marša bit će izveden i performans „Patrijarhat siluje“. O čemu se radi za Lupigu je objasnila jedna od organizatorica.

Nezgodna je ta ljudska navada da se nestručni ljudi miješaju u ono o čemu ništa ne znaju ili barem znaju vrlo malo. Postoji od pamtivijeka, a mediji današnjice samo su još više potaknuli ovu navadu. Televizijski programi puni su raznog „vox populi“ modela, gdje se slučajne prolaznike traži da bistre visoku politiku, sportske taktike, gospodarske modele, atomsku fiziku … Tako smo ovih dana mogli čuti razne nemjerodavne osobe kako nam imaju reći štošta o korona virusu. S pitanjem o virusu koji je, ponajviše zahvaljujući medijima, posijao paniku cijelim svijetom, susreo se ovih dana i Jürgen Klopp, trener Liverpoola, nakon susreta njegovog kluba s Chelsaejem u FA kupu. Oni koji makar površno prate nogomet mogli su već primijetiti kako je ovaj Nijemac vrlo neobična pojava u svijetu nogometa, pa i sporta općenito, a njegov odgovor na pitanje o zabrinutosti zbog korona viruse već danima je, s potpunim pravom, hit na društvenim mrežama.

"Hadžije su sebi podijelili rejone, djecu evakuišu avionima, a ja se osjećam nezgodno, kao zebra na Brionima" - uvijek je iznova zanimljivo pratiti sudbinu pop-kulturnih ostvarenja koja od nekog momenta zadobiju status proročanskih. Da bi refleksija bila interesantnija, u pravilu je više riječ o učinku epskog prokletstva, jer malo što pažnju privlači jače od historijskih tragedija. Stihovi iz proslova objavljeni su dvije i pol godine prije posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini, no čini se da su jednako aktualni i danas. Ipak, oni funkcioniraju jedino s nužnim, čak presudnim fusnotama u odnosu na postojeće stanje, a vidjet ćemo i kako te dokle. Sadašnji politički i, nerazdvojno, socijalni trenutak u BiH obilježen je nedavno jednim naoko katarzičnim događajem u vrhu tamošnjih stranačkih vlasti.