Trebao nam se dogoditi koronavirus, pa da svjedočimo jednoj posve neuobičajenoj saborskoj raspravi. Nećemo sad ulaziti u izbor lokacije održavanja saborske sjednice, patetično simbolično mjesto u zgradi Ine u zagrebačkoj Šubićevoj ulici. Preskočit ćemo i psihodeličnu scenu rasporeda stolica na parove razbrojs' sa strogo kontroliranim brojem zastupnika koji mogu biti u improviziranoj sabornici. U ovom tekstu bavit ćemo se sadržajem rasprave. Ona je, začudo, bila više od uobičajenog utrkivanja tko će izgovoriti jaču metaforu za naslov u novinama.

Na dnevnom redu - Vladin prijedlog da Sabor po hitnom postupku izglasa dopunu Zakona o elektroničkim komunikacijama kojom se otvara mogućnost praćenja lokacije mobitela građana, a sve uz obrazloženje da bi to moglo doprinijeti borbi protiv epidemije COVID-a 19. 

SVIJET NAKON KORONAVIRUSA: Ova oluja će proći, ali ćemo živjeti u drugačijem svijetu

COVID-19 U HRVATSKOJ: U početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ

Očekivanja nisu bila velika. U tjednima koji su za nama svjedočili smo da se restrikcije nižu kao na traci. Zatvorene su mnoge trgovine, svi restorani i kafići, muzeji i kazališta, otkazani su koncerti, ograničena su putovanja i zabranjena javna okupljanja, ukinut je gradski i međugradski prijevoz, uvedene su propusnice … Činilo se da će i ovo biti tek jedna restrikcija u nizu kojoj se nitko zbog zaštite zdravlja građana neće usuditi usprotiviti. Ili da nitko nadležan neće vidjeti ništa loše u tome. Sve je mirisalo na opći konsenzus, nalik onom u prošlom ratu.

Na "mitskoj" lokaciji kao da se održavala utrka tko će izgovoriti jaču metaforu za naslov u novinama (FOTO: HINA/Damir Senčar)

No, prevarili smo se. Barem želimo vjerovati da smo se prevarili, da stvari ipak u jednom trenu moraju zastati, da se oni koji donose takve odluke moraju zapitati dokle tako i dokle ograničavanje ljudskih prava može ići. I tko će ih i kada vratiti (barem) na staro.

Za razliku od sjednice od prije samo tjedan dana kada su zastupnici bez ikakve rasprave po hitnom postupku prihvatili izmjene zakona kojim su Civilnoj zaštiti odškrinuta vrata u donošenju restriktivnih mjera, ovoga puta nije išlo tako glatko.

Čini nam se da nikada nisu više spominjane slobode građana, ugrožavanje Ustavom zajamčenih prava i opasnost od uvođenja diktature, nego što je to bilo jučer u Šubićevoj ulici. Opozicija je unisono upozoravala da kontrolom lokacije mobitela građana država ulazi u njihovu privatnost i ugrožava njihove slobode, bez jasne odredbe zašto i tko bi tako bio nadziran, da nije definiran nadzor i da se ne zna što će biti s tim podacima kada ugroza epidemije jednom prođe. Nisu se dali fascinirati argumentima da je to nužno zbog zaštite zdravlja svih i da je „i jedan tako spašen život vrijedan tih mjera“.

„Neće koristiti zdravlju, a jako će štetiti slobodi i demokraciji“, odgovarala je na HDZ-ove argumente Vesna Pusić (Glas). I iznenadno živahni SDP-ovci redali su se za mikrofonom upozoravajući da i u vremenima ugroza treba čuvati demokratske slobode, obrazlažući zašto traže dvotrećinsku većinu za izglasavanje zakona - uz uvjet da prođu i amandmani. Traže, među ostalim, da se praćenje mora jasno ograničiti na praćenje osoba koje imaju rješenje o samoizolaciji, da ih prethodno treba informirati o tome, da to može važiti samo tijekom epidemije, a da poslije treba uništiti prikupljene podatke, te da parlamentarni nadzor nad primjenom tih mjera mora obavljati saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. 

I dio populističkih galamdžija iz Mosta govorilo je o „perfidnom uvođenju diktature“, da im je „sloboda građana oduvijek na prvom mjestu“ i tražile povlačenje zakona iz procedure, a Milanka Opačić iz Bandićevog kluba apelirala je na sastanak predsjednika svih saborskih klubova kako bi usuglasili zajedničke amandmane. Čak se i HDZ-ov koalicijski partner HNS založio za dvotrećinsku saborsku većinu, a i poslovično oprezni Furio Radin, zastupnik talijanske manjine, apelirao je na „inteligentnu strogoću“ i jasno preciziranje zakonskih odredbi.

Najavljeno je da Vlada priprema odluku kojom bi se propisala ljudska prava koja bi potom Sabor – zbog širenja pandemije koronavirusa – suspendirao (FOTO: HINA/Damir Senčar)

Više od četiri sata trajala je tako rasprava o nečemu što je moglo proći „lišo“, a ipak nije. Na tapeti su bila ljudska prava, a veliki dio zastupnika, začudo, odlučio je, neovisno o ozbiljnosti zdravstvene situacije, staviti nogu u vrata dvojbenom zakonskom rješenju. Kako će taj zakon u konačnici izgledati i je li vlada Andreja Plenkovića čula sva upozorenja, ubrzo će se znati. 

Naravno, sve može završiti i na posve drugačiji način – uvođenjem izvanrednog stanja i suspendiranjem dijela ljudskih prava. 

Na neki način to je nagovijestio u raspravi i HDZ-ov Branko Bačić rekavši da se razmišljalo o aktiviranju članka 17. Ustava koji omogućava da se u slučaju prirodnih nepogoda mogu privremeno suspendirati određena ljudska prava te „da pri tome ne treba voditi računa o testu razmjernosti nego o testu razumnosti“. Dodao je kako je „došlo vrijeme da Sabor donese odluku dvotrećinskom većinom kako bi se omogućilo državnim tijelima da postupaju sukladno toj odluci i suspendiraju određena ljudska prava koja će odlukom Sabora biti propisana, kao i ona ustavna prava koja se u nikakvim okolnostima ne mogu suspendirati“. Najavio je da Vlada priprema odluku kojom bi se propisala ljudska prava koja bi potom Sabor – zbog širenja pandemije koronavirusa – suspendirao.

Tako bi Plenkovićeva Vlada vjerojatno ipak došla na svoje. Proglašenje izvanrednog stanja sukladno Ustavu, a time i suspenziju dijela ljudskih prava zazivao je – podsjetimo – ovih dana i SDP.

Ukoliko epilog i bude takav, korisno je bilo poslušati jučerašnju saborsku raspravu. Ako ništa drugo, kao poticaj za razmišljanje u dugačkim danima izolacije u našim domovima, a zapravo u karantenama, iako ne još službeno proglašenim. Možda će nam jednog dana zatrebati za budući prosvjed. Naravno, kada bude (ponovno) dozvoljen.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Damir Senčar

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"