Djeca i mladi uvelike nisu osjetili teške fizičke posljedice virusa COVID 19, ali kriza uzrokovana pandemijom koja je promijenila i njihov način života utjecala je na njihovo mentalno zdravlje. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, pristup uslugama zaštite mentalnog zdravlja za djecu i adolescente u pandemiji je prekinut u više od dvije trećine od 130 ispitanih zemalja, dok je pristup školskim psiholozima prekinut u gotovo 80 posto zemalja.

Da djeca i mladi nisu dobro te da Hrvatska bilježi sve više slučajeva samoozljeđivanja u toj skupini već smo pisali na Lupigi, no detaljniji pregled stanja diljem planete dao je UNICEF u opširnoj analizi “Stanje djece u svijetu u 2021. godini”. U izvještaju o istraživanju provedenom među djecom u 21 zemlji stoji kako se procjenjuje da više od 13 posto adolescenata u dobi od 10 do 19 godina živi s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije – radi se o 86 milijuna adolescenata u dobi od 15 do 19 godina i 80 milijuna adolescenata u dobi od 10 do 14 godina. Otprilike 89 milijuna dječaka u dobi od 10 do 19 godina i 77 milijuna adolescentica u dobi od 10 do 19 godina živi s mentalnim poremećajem. 

Najveći broj dijagnosticiranih poremećaja zabilježen je u regijama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, Sjeverne Amerike i zapadne Europe. Anksioznost i depresija čine oko 40 posto ovih dijagnosticiranih mentalnih poremećaja; ostali uključuju poremećaj pažnje, odnosno hiperaktivnosti, poremećaj ponašanja, intelektualnu nesposobnost, bipolarni poremećaj, poremećaje prehrane, autizam, shizofreniju i poremećaje osobnosti. Valja pritom napomenuti da je istraživanjem bilo obuhvaćeno samo pet europskih zemalja – Španjolska, Ukrajina, Velika Britanija, Njemačka i Francuska.

Djeca i mladi također prijavljuju psihosocijalni stres koji se ne penje na razinu epidemiološkog poremećaja, ali remeti njihov život, zdravlje i izglede za budućnost. Prema istraživanju 19 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine u prvoj polovici 2021. godine samo procjenjuje da se često osjećaju depresivno ili imaju smanjen interes za činjenje stvari. Čak 83 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine u 21 zemlji vjeruje da je bolje rješavati probleme mentalnog zdravlja razmjenom iskustava s drugim ljudima i traženjem podrške nego samostalno. Unatoč tome, državni izdaci za mentalno zdravlje na globalnoj razini iznose samo 2,1 posto državnih izdataka za zdravlje općenito.

Stigma je i dalje prisutna i sprječava djecu i mlade u traženju liječenja (FOTO: Pixabay)

U nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta, vlade troše manje od jednog dolara po osobi na liječenje mentalnih bolesti. Broj psihijatara koji se specijaliziraju za liječenje djece i adolescenata bio je manji od 0,1 na 100.000 u svim zemljama osim u onim s visokim dohotkom, gdje je taj broj bio 5,5 na 100.000. Ulaganja u promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja, ističu iz UNICEF-a, iznimno su mala. 

A nedostatak ulaganja znači da radnici nisu dovoljno educirani za rješavanje problema mentalnog zdravlja u više sektora, uključujući primarnu zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i socijalnu skrb. Stoga ne čudi, navodi UNICEF, da je razgovor o mentalnom zdravlju i dalje stigmatiziran, a sam pojam pogrešno shvaćen. Mentalno zdravlje je, zapravo, pozitivno stanje dobrobiti i temelj koji omogućuje djeci i mladima da grade svoju budućnost. 

Pa iako je svijest o mentalnom zdravlju u porastu, stigma je i dalje prisutna i sprječava djecu i mlade u traženju liječenja, a samim time ograničava njihove mogućnosti rasta, učenja i napredovanja. Imajući na umu, ističu u istraživanju, da je mentalno zdravlje temelj ljudske sposobnosti da razmišlja, osjeća, uči, radi, gradi smislene odnose i doprinosi zajednici i svijetu, iz UNICEF-a napominju da je ono sastavni dio zdravlja pojedinca i temelj za zdrave zajednice i nacije – osnovno pravo pojedinca, bitno za postizanje zajedničkih ciljeva čovječanstva.

Provoditelji istraživanja pozvali su vlade te javni i privatni sektor da komuniciraju i djeluju u cilju promoviranja mentalnog zdravlja za svu djecu, adolescente i roditelje te da zaštite one kojima je potrebna pomoć. Apeliraju na potrebna hitna ulaganja u mentalno zdravlje djece i adolescenata u svim sektorima, ne samo u zdravstvu, uključujući programe za roditelje koji promoviraju odgovorno i roditeljstvo i pružaju podršku mentalnom zdravlju roditelja. Ističu nužnost potrebe da škole pružaju podršku mentalnom zdravlju kroz kvalitetne usluge i pozitivne odnose. 

Uz to, zalažu se za progovaranje o mentalnim bolestima, za njihovu destigmatizaciju i promoviranje boljeg razumijevanja mentalnog zdravlja i ozbiljno shvaćanje iskustava djece i mladih.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"