"Najljepša dva dana u gradu!"; "Energija je strujala gradom, mladost i starost ruku pod ruku, sa osmjesima na licu"; "Nikad grad nije bio ljepši nego prošlog vikenda, baš kad se navršava 18 godina od kada živim ovdje. Festival je zaista pokazao da 'dobri duh' postoji. Prvi put je ona 'za svakog ponešto' bila skroz na mjestu, svi ćoškovi su bili dobro mjesto za zaustaviti se, svi trotoari topli i moj sin neviđeno miran. Upravo mir, mir u svoj toj gužvi, smirenost i osjećaj da je potrebno tako malo da čovjek bude zadovoljan" - ove rečenice kap su u moru pohvala i komplimenata koje je prošle godine okupalo Festival uličnih svirača (FUS) "Dobri duh Nikšića", koji se u ovom gradu, drugom po veličini u Crnoj Gori, održava krajem kolovoza. Festival u organizaciji Javne ustanove Zahumlje ove će se godine održati po četvrti put. Nađete li se u petak 30. i subotu 31. kolovoza u Gradu Nikšiću ili u njegovoj blizini, nipošto nemojte propustiti ovaj festival dobrih vibracija.

"Ako bismo analizirali postojeću situaciju rekla bih kako smo u većem broju pasivni, neskloni promjenama, s tromim, velikim i neučinkovitim javnim sustavom, još uvijek naslijeđenim ili novozaživjelim sustavom političkog klijentizma, nepostojanje sankcija, ili barem neprovođenje istih, u slučaju korupcije, neodgovornog ponašanja poglavito onih koji su na značajnim državnim funkcijama“, kaže ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti koji se bavi suvremenim migracijskim procesima, doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj. Naša sugovornica procjenjuje da je u takvom je društvu za očekivati da će „otići najbolji“, jer nemaju strpljenja gubiti energiju na dokazivanje i čekanje svoje šanse, koja im prirodno treba pripadati u društvu. Već od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, iz naše se države, prema procjenama, iselilo oko 300.000 ljudi. Dok su nekada odlazili samo očevi, danas odlaze čitave obitelji.

Nakon što se doznalo da je otkazano gostovanje književnice Martine Mlinarević na Evergreen Festu u bosanskohercegovačkom Čitluku, gdje je 20. kolovoza trebala predstaviti svoju novu knjigu „Huzur“, oglasili su se i organizatori festivala, koje smo još jučer kontaktirali s molbom da nam pojasne kako je došlo do otkazivanja gostovanja poznate spisateljice. U svom odgovoru istup Martine Mlinarević nazivaju „nemilom hajkom“, a iskoristili su priliku i da se obračunaju sa nekim svojim drugim gostima. Naime, Edu Maajku koji je na festivalu nastupao ove godine, kao i Davora Sučića iz Zabranjenog pušenja, izravno su optužili za provociranje i neprimjerene šale. „Nisam imao pojma da postoje lovovi na vještice, kao što je ovaj slučaj“, zaključio je Edo Maajka u razgovoru za Lupigu i primijetio da ovakva reakcija organizatora nimalo ne odgovara slici koju je stekao tijekom boravka u Čitluku i Međugorju.

Dugi niz godina bosanskohercegovačka spisateljica, Martina Mlinarević, žestoka je kritičarka društvenih anomalija u Bosni i Hercegovini, što joj je nerijetko priskrbilo status „hrvatske izdajnice“ i gnjev neciviliziranog dijela društva. No, u svom susjedstvu zbog svoga djelovanja nije dobrodošla. Naime, iako je bila u službenom programu Evergreen Festa u Čitluku, promocija "Huzura“ naprasno je, zbog nečijeg pritiska, izbačena iz programa festivala. „Jučer me moj prijatelj Anđelko, a ujedno i organizator festivala u Čitluku u sklopu kojeg sam trebala imati promociju knjige obavijestio da su najavom moje večeri krenuli za njih veliki problemi i prijetnje, što od pojedinaca, što od sponzora festivala. Potpuno sam bila šokirana, iako ne i iznenađena, jer je situacija u Hercegovini za mene postala neizdrživa zadnjih nekoliko mjeseci, gdje sam izložena bjesomučnim udarima", kaže Mlinarević u razgovoru za Lupigu.

Ideji Mirka Ilića o "Tolerance Poster Showu" pridružilo se 130 ponajboljih svjetskih dizajnera. Ilić ih je zamolio da na doba rastuće netrpeljivosti odgovore dizajniranjem postera na temu tolerancije. Izložba je dosad bila prikazana u nizu svjetskih gradova, a sad stiže i u Dubrovnik. „Tolerancija je najniža moguća razina pozitivne interakcije među ljudima. Tolerancija ne traži da netko voli sve ostale. Ona traži od ljudi tek toliko da ne povrijede jedni druge, bilo fizički ili verbalno. Tolerancija je samo prvi korak, ali vrlo važan korak“, pisao je o predmetu interesa izložbe njezin idejni pokretač Mirko Ilić. U izjavi kojom je svojevremeno predstavio izložbu on je naglasio da su najčešći razlozi netolerancije pripadnost drugoga "pogrešnom plemenu", "kriva" boja kože, "pogrešna" seksualna orijentacija ili pripadnost drugoga „pogrešnoj religiji“.

Građani i građanke, pogotovo vi koji se hvalite da prezirete politiku: lako jeste, odgovorno nije. A buntovno - još manje. Vi ste ti koji ste oslonac loših, korumpiranih i banditskih vlasti. To što zovete politikom je vaša odgovornost. Ne samo prema vama samima, već prema društvu, porodici, prijateljima, deci. Vi ste ti koji u svakoj krizi režima svojom arogantnom pasivnošću date mu vreme za predah i oporavak. A da ja vas nešto pitam? Postavite sebi onih osam pitanja i razmislite: ukoliko su vaši odgovori potvrdni, slobodno se prepustite stanju u kome se nalazite. Ukoliko, pak, nisu - moraćemo zajedno na njih odgovoriti. U tome je problem svake revolucije: čim tiranija padne, revolucionari se pokoškaju između sebe, bilo zbog interesa ili ideoloških razlika. Zato je, pored pasivnosti, jednako neodgovorno - biti protiv bez svesti i vizije kakav je novi sistem koga želiš i svet kakvom težiš.