Udruga Pravo na grad uputila je danas četiri zahtjeva općinama, gradovima i Vladi kojima traži donošenje hitnih mjera za očuvanje sigurnosti doma tijekom krize uzrokovane epidemijom koronavirusa.

„Zahtijevamo hitne mjere koje bi omogućile da nitko u Hrvatskoj uslijed gubitka ili smanjenja dohotka zbog situacije prouzročene svjetskom pandemijom ne izgubi sigurnost doma“, stoji u apelu udruge.

Pravo na grad traži hitne mjere kojima bi se građanima i kućanstvima zajamčila sigurnost neovisno o kreditnom zaduženju, stambenom i radnom statusu, a sve s ciljem očuvanja doma i zaštite građana od straha da u ovim teškim vremenima mogu izgubiti jedno od osnovnih prava – pravo na dom. Od općina, gradova i Vlade zato traže donošenje hitnog moratorija na sve deložacije i ovrhe koje mogu dovesti do gubitka jedinog doma te da građane, koji su uslijed širenja epidemije izgubili primanja ili su im ona smanjena, oslobode plaćanja najamnine za jedini stan. Zahtijevaju i da se hitno organizira smještaj beskućnika u praznim javnim stanovima u vlasništvu lokalnih samouprava i Republike Hrvatske. Pravo na grad od Vlade traži i da naloži bankama, po uzoru na Italiju i Španjolsku, da omoguće moratorij (bez penala) na otplatu stambenih kredita na jedini dom dok traje izvanredno stanje zbog epidemije.

"U vrijeme pandemije je ključno da se izoliramo, da budemo sigurni u našim domovima, da i naši domovi moraju biti sigurni", kaže Iva MArčetić iz Prava na grad (FOTO: Lupiga.Com)

Slučajno ili ne, prvi zahtjev Prava na grad - moratorij na deložacije i ovrhe - na današnjoj sjednici Vlade najavio je i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. On je izvijestio kako je preporučio da pravosudna tijela nastave s radom "posebno na onim neodgodivim hitnim predmetima koja se odnose primjerice na zaštitu prava djece i zaštitu prava radnika, kao i na kaznenim postupcima gdje postoje pritvorski elementi", a za sve druge preporučuje da se odgode. 

„Posebno se to odnosi na ovrhe, i to one ovrhe koje se provode na sudovima, a vezane su na predaju i ispražnjenje nekretnina, takozvanu deložaciju. Mislimo da takve stvari treba odgoditi. Svakako ih ima smisla odgoditi“, kazao je Bošnjaković i dodao da ima povratnu informaciju kako su sudovi prihvatili preporuke i kako će doći do ujednačenog postupanja.

Unatoč najavi iz Vlade, u Pravu na grad nisu sigurni ima li ta izjava pokrića u dokumentima koje je Vlada danas usvojila.

„Vidjela sam spisak od 63 mjere, ali u tim dokumentima nije eksplicitno naveden moratorij na deložacije i ovrhe. Oni omogućavaju neke pogodnosti za dužnike u kreditima, ali ni tu nije eksplicitno navedeno da se to odnosi i na stambene kredite, pa nije u potpunosti jasno. Usvojeni dokumenti odnose se velikom većinom na gospodarstvo, a ne i na stanovanje“, objašnjava Iva Marčetić iz Prava na grad u razgovoru za Lupigu.

Na današnjoj sjednici Vlade i ministar financija Zdravko Marić najavio je odgodu otplate stambenih i drugih kredita za građane, ali se stambene kredite izrijekom ne spominje u dokumentima koje je Vlada usvojila.

„Jedna od mjera koja je također predviđena i čiju operacionalizaciju možemo očekivati u danima koji slijede je pristup i prema građanima izravno u smislu njihovih postojećih kreditnih obveza, bilo da govorimo o stambenim kreditima, bilo da govorimo o nekim drugim vrstama kredita, da se građanima koji su bilo zaposleni u poslovnim subjektima koji su zapali u poteškoće i naravno nekim drugima koji osjećaju poteškoće koronavirusa omogući također odgoda plaćanja njihovih kreditnih obveza, također na rok od tri mjeseca“, rekao je Marić na sjednici Vlade.

Međutim, deveta od 63 Vladine mjere koja se odnosi na poslovne banke i mjere podrške izrijekom ne spominje stambene kredite: „Mjera uvođenja Stand stilla tj. obustave izvršenja svih mjera prisilne naplate prema svim dužnicima (pravnim ili fizičkim osobama) u razdoblju od tri mjeseca“.

S obzirom na prirodu današnjih vladinih odluka čije je težište na pomoći gospodarstvu i firmama odnosno poslodavcima, Iva Marčetić nije sigurna hoće li Vlada imati dostatan fokus na opterećenje kućanstava i konkretnoj pomoći za njih.

Prema podacima Hrvatske mreže za beskućnike, na ulicama Hrvatske živi oko 2.000 ljudi (FOTO: Pixabay)

„U vrijeme pandemije je ključno da se izoliramo, da budemo sigurni u našim domovima, da i naši domovi moraju biti sigurni. I to mora biti prvi zadatak nadležnih. Moramo biti sigurni od deložacija, moramo biti sigurni od toga da ne moramo ići izvan doma zarađivati u nekim nemogućim situacijama zato što ne možemo platiti najam ili ratu kredita. Osnova je da budemo sigurni u svojim stanovima i da se ne plašimo toga da nas netko danas-sutra može izbaciti iz stana“, upozorava Iva Marčetić.

Jedna od ključnih stvari je, naglašava, maknuti ljude sa ulice, ali ne u grupni smještaj gdje se i dalje može širiti zaraza. Nužno je osigurati im smještaj u kojem se zaraza sprječava. Pravo na grad podsjeća na javne stanove koji su prazni, a s druge strane imamo beskućnike i ljude koje se deložira iz njihovih ili podstanarskih stanova.

Pravo na grad podsjeća na uspješan projekt koji se provodi diljem svijeta, Housing first, te traži da se donese hitna mjera da se u javne stambene jedinice smjeste najranjivije skupine u našim gradovima. S obzirom na to da prema podacima kojima raspolaže Hrvatska mreža za beskućnike na ulicama Hrvatske živi oko 2.000 ljudi, sigurni smo da lokalne samouprave i država imaju više nego dovoljno resursa da riješe ovo goruće pitanje, zaključuju u Pravu na grad. Inače, Housing First je projekt za pomoć beskućnicima koji je započeo prije 30 godina u Sjedinjenim Američkim Državama i ubrzo se proširio i na Europu. Danas se primjenjuje u svim državama „stare Europe“ osim Švicarske i Islanda. Projekt počiva na principu osiguranja doma kao sredstva reintegracije, a njegova primjena izuzetno je uspješna u Finskoj koja je jedina država članica Europske unije gdje je broj beskućnika smanjen.

Apel udruge građani mogu potpisati na ovom linku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"