BILI SMO DJECA ULJANIKA: Ostaje samo titranje jaja na svim jezicima

BILI SMO DJECA ULJANIKA: Ostaje samo titranje jaja na svim jezicima

Cijeli bi se grad zatresao kad bi s ogromnih dizalica spuštali sekcije, živjeli smo uz konstantan šum brodogradilišta. Rasli smo uz priče o Lloydu koji je potopio Berge Istru. Naša je generacija slušala priče o preživjelim pomorcima koji su "viđeni" živi i zdravi u egzotičnim zemljama svijeta, gdje su živjeli u ogromnom bogatstvu kojeg su primili za šutnju. Uljanik je za mene postao sve što do tada nije bio: dio mog identiteta, mjesto duboko vezano za sve ono što sam kroz život radio. To danas zgaženo i uništeno brodogradilište sagradilo je više stanova, sportskih objekata, vrtića, škola, cesta, naselja nego što ih je HDZ uspio okrečiti. Taj Uljanik je već 1950-ih sagradio klub u kojem smo odrastali i gradili svoje karijere. Klub u kojem je ogroman broj ljudi upoznavao svoje prve ljubavi, bračne partnere, prvi put se napio. Pulska scena gradila se u tom okruženju, uz dizalice i zvukove rušenja sekcija. Zato se kod nas ne sviraju sentiši.
NO BRANDING: Hrvatska i društvene inovacije

NO BRANDING: Hrvatska i društvene inovacije

U Hrvatskoj društvene inovacije još uvijek ne predstavljaju mnogo, ali nije točno ni da ne predstavljaju ništa. Zasigurno, inovacije odozgo – od strane države – ne postoje, kao što ni dobra vladavina u Hrvatskoj ne postoji. Istovremeno, tamo gdje se pojavljuje, termin „društvena ili socijalna inovacija“ mnogim akterima i kritičkim glasovima iz civilnog društva (i njegovih kuloara) zazvučat će suspektno, kao neoliberalna potka za prebacivanje odgovornosti s države na društvo, za privatizaciju javnih usluga ili pak kao menadžerski ures korporacijama koje uz mnogo zla, eto, uspijevaju ostvariti i ponešto dobra ... Pa ipak: onkraj crno-bijele logike u društvu se događaju pozitivni pomaci na koje valja ukazati, učiniti ih vidljivijima i tako ih osnažiti te dopustiti da inspiriraju i druge.
VIDEO: Kako izgleda Urbanov „Div“

VIDEO: Kako izgleda Urbanov „Div“

„Bolji spot za ovu pjesmu nismo mogli ni zamisliti“, tim je riječima Damir Urban u samo nekoliko riječi objasnio što misli o svome novom spotu za pjesmu „Div“ čiju režiju potpisuje poznati pulski koreograf i plesač Matija Ferlin. Ferlin nije samo režirao spot, već je zajedno s kolegicom Robertom Milevoj preuzeo i glavne uloge te su njih dvoje zajedno pokretima oslikali atmosferu i osjećaje koje pjesma nosi. „U mom rasporedu bila je dvotjedna rupa koju je na intuitivnoj razini uvidio Damir i od poziva do realizacije stigli smo u manje od četiri tjedna. Kad imaš sjajne suradnike, dobru stvar i u potpunosti umjetničku slobodu, onda ideja i realizacija spota teče besprijekorno. Imao sam potrebu napraviti koreografski spot, rasplesati 'Diva' na jedan malo drugačiji način“, kaže Matija Ferlin kojem su Urban & 4 dali potpunu slobodu u osmišljavanju i izvedbi spota.
GRABAR KITAROVIĆ VS. LIJEČNICI: Sudar antikorupcijskih titana

GRABAR KITAROVIĆ VS. LIJEČNICI: Sudar antikorupcijskih titana

Odlazeći s Pantovčaka skršena ispadima autodestrukcije, Kolinda Grabar Kitarović nije izdržala da si još jednom ne naudi i na vrat navuče još jednog neprijatelja. Izjavila je kako u hrvatskom zdravstvu svi očekuju da pacijenti donesu cvijeće, čokolade ili slične stvari i da ona nikada nije htjela sudjelovati u takvom vidu korupcije. Naravno, odmah su reagirale obje komore, sestrinska i liječnička, ocijenivši da je predsjednica na odlasku izjavila nešto potpuno „neprihvatljivo i uvredljivo“, što može narušiti povjerenje pacijenata u liječnike i stvoriti neutemeljene predrasude. Kultura darivanja liječnika i medicinskih sestara „iz zahvalnosti“, po nijednom hrvatskom propisu ne spada u korupciju. Pokloni su dio prastare tradicije u odnosu između pacijenata i liječnika, u nešto manjem obimu i medicinskih sestara. Zašto su onda komore podivljale na izjavu Kolinde Grabar Kitarović?
RUGALA SE SOVA SJENICI: Opet juriša vitez sporednoga lika, Željko Reiner

RUGALA SE SOVA SJENICI: Opet juriša vitez sporednoga lika, Željko Reiner

Željko, vitez-sporednoga-lika, Reiner opet je odlučno, a dezorijentirano, izjahao u pohod na široka prostranstva javne komunikacije. U nakani privođenja rečenih prostranstva moralu i uljudbi, prsimice se bacio na neprijatelje pravih vrijednosti kako bi dokazao vlastitu ćudorednu superiornost. Objekt je njegovih ataka, po drugi puta u dva mjeseca, Krešo Beljak, javnik sklon brzome okidanju, te stoga odlikovani objekt (ne samo) vitezove pažnje. Prije dva mjeseca Beljaka je – nakon što je ovaj ustvrdio da je Tuđman „otac korupcije u Hrvatskoj“ – Reiner ocijenio kao osobu koja „Tuđmanu nije dostojna ni obrisati cipele“. Kako mu ova ekspedicija u prašumu javne moralnosti nije donijela dovoljno toliko željenih PP (političkih poena), vitez Željko je, u niskome startu, jedva čekao drugu prigodu. A kod Beljaka za to i nije trebalo proći previše vremena.
POKRETAČ APELA ZNANSTVENIKA: „Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Ako se ne probudimo nemamo perspektive!“

POKRETAČ APELA ZNANSTVENIKA: „Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Ako se ne probudimo nemamo perspektive!“

"Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Neugodno zanimljiv argumentirani podatak je iznio dr. Sasja Beslik, direktor Održivih ulaganja u Nordea grupi - zbog klimatskih promjena, predviđa se da na području Hrvatske 2070. godine više neće biti Hrvata. Perspektiva hrvatskih građana su, prema tome, klimatske migracije", govori za Lupigu Nikola Biliškov, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković i jedan od pokretača dramatičnog Apela za sustavnu klimatsku akciju koji je jučer odjeknuo hrvatskim medijskim eterom. Biliškov nam kaže kako se s prikupljanjem potpisa krenulo početkom prosinca, a zanimljivo je da je pored njegovog potpisa pod Apel prvi potpis stigao iz Novog Zelanda, odnosno s jednog od ledenjaka pod novozelandskom upravom gdje je hrvatska znanstvenica Valentina Radić, inače glaciologinja sa sveučilišta Britanske Kolumbije u Vancouveru, u tom trenutku bila na terenskom mjerenju.
ZLATNA OPEKLINA: Istra kao Disneyland za Nijemce i druge priče

ZLATNA OPEKLINA: Istra kao Disneyland za Nijemce i druge priče

Autor romana "Ekskurzija" objavljenog 2001. godine te četiriju zbirki kratkih priča od 1997. naovamo, vojvođanski pisac Neven Ušumović, rođen je u Zagrebu, a odrastao u Subotici. Studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i pripadnik je iste poratne generacije koja je autorsku platformu stjecala i na FAK-u, ali su naposljetku ostali u zavjetrini, jer su u hodu procijenjeni kao balast za dominantnu orijentaciju stvarnosne proze. No, nakon što ga je predstavila američka antologija Best European Fiction te domaća Balkan Noir, u međunarodnom kontekstu, izbor priča pod naslovom "U stočnom vagonu" objavljen mu je 2014. godine. Aktivan je kao prevoditelj te je s mađarskog preveo knjige Ferenca Molnára i Pétera Esterházyja, a pokretač je natječaja Lapis Histriae za najbolju priču na hrvatskom, srpskom, bosanskom, talijanskom ili slovenskom jeziku.
LUPIGA U PODROOMU: Tema obrazovanje – gosti Nada Vidaković i Vojislav Mazzocco

LUPIGA U PODROOMU: Tema obrazovanje – gosti Nada Vidaković i Vojislav Mazzocco

Proteklu godinu Lupiga će pamtiti po velikom iskoraku. Naime, 2019. godine smo se upustili u realizaciju studijske televizijske emisije u vlastitoj produkciji. S vrlo skromnim budžetom, u doslovce podrumskim uvjetima, zbog čega smo emisiju i nazvali Podroom, složili smo maleni studio i krenuli u emisijama ugošćavati ljude koji imaju što za reći o temama koje su nas zanimale i za koje smatramo da su bitne za današnje društvo, a ne medijski „atraktivne“. S „proizvodom“ smo na koncu zadovoljni, a svih šest do sada snimljenih emisija, koje je vodio Lupigin Saša Kosanović, emitirano je na riječkom Kanalu Ri. Kao prvu emisiju na gledanje vam nudimo onu koja se bavila temom obrazovanja i uspješnog štrajka prosvjetara koji je imao veliku podršku javnosti.
FRLJIĆ, HORVAT, LIJEŠEVIĆ: To je teatar koji postavlja pitanja

FRLJIĆ, HORVAT, LIJEŠEVIĆ: To je teatar koji postavlja pitanja

Kraj 2019. godine obogatio je zagrebački kazališni život sa tri gostujuća, iznimno atraktivna umjetnička projekta, nastala u ovoj godini u Stuttgartu, Ljubljani i Beogradu. Sve tri predstave na tragu su propitivanja i istraživanja samog kazališnog procesa i postupka, ali i neuralgičnih točaka u društvu u kojem djeluju, uvode publiku u ono što rade, dakle interaktivne su u najboljem smislu riječi, sve tri odigrane su u Zagrebačkom kazalištu mladih zadnjeg mjeseca 2019. godine. „Imaginarna Europa“ naziv je autorskog projekta Olivera Frljića, praizvedba je bila u travnju ove godine, Schauspiel Stuttgart, u izvedbi Europskog ansambla – bila je to ujedno prva premijera tog umjetničkog kolektiva što ga financira Njemačka kulturna zaklada, a čine ga, uz spomenuti teatar, Zagrebačko kazalište mladih i Nowy Teatr iz Varšave.
MALA RETROSPEKTIVA: Što ste proteklo desetljeće najviše čitali na Lupigi?

MALA RETROSPEKTIVA: Što ste proteklo desetljeće najviše čitali na Lupigi?

Nismo posebno nostalgični prema godini koja samo što nije izmakla s kalendara. Nismo to ni prema desetljeću koje je također na izdisaju. Ipak, bilo nam je zanimljivo na neki način zaokružiti priču i vidjeti što se to sve na Lupigi događalo u skoro pa proteklom desetljeću. A događalo se štošta o čemu bismo mogli nadugo i naširoko, jer u tom smo periodu objavili preko 7.000 intervjua, analiza, reportaža… i više od 50.000 kartica teksta, a ne možemo zaboraviti ni uspješnu crowdfunding kampanju koja nas je učinila ponosnima na naše čitatelje i na ono što radimo, kampanju koja nam je pokazala da nas ima, da cijenite što smo s vama već 19 godina. No, zadržat ćemo se na onome što je u ovih zadnjih deset godina vama „upalo u oči“. Za tu smo prigodu zavirili u našu arhivu i sastavili listu najzapaženijih Lupiginih tekstova ovog desetljeća.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  2. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije