Desetak dana nakon početka predizbora što će izroditi kandidata koji će predstavljati američki Demokratsku stranku na izborima za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, poznati su nam rezultati iz dvije savezne države u kojima su se održali predizbori - Iowa i New Hampshire. U Iowi, uz puno kontroverze, usku pobjedu odnio je bivši gradonačelnik South Benda u Indiani, Pete Buttigieg. Iako je Buttigieg dobio 3.500 manje glasova od drugoplasiranog Bernieja Sandersa, osvojio je jednog državnog delegata više od Sandersa - 13 naspram Sandersovih 12. Inače, ti delegati će ih predstavljati na stranačkoj konferenciji kasnije ove godine gdje će kandidat stranke za generalne izbore biti izabran.

VANJSKA POLITIKA SAD-A NA RASKRŠĆU: Kako je ismijavani Bernie Sanders iznenadio SAD i ponizio Hillary Clinton

U New Hampshireu Sanders je opet osvojio oko 4.000 glasova više od Buttigiega, no broj delegata koje su osvojili bio je jednak: obojica su ih osvojili po devet. U Iowi su delegate također osvojili i Elizabeth Warren (8), Joe Biden (6) i Amy Klobuchar (1), dok je u New Hampshireu, osim Sandersa i Buttigiega, jedino Klobuchar osvojila delegate, njih šest. Dvije su savezne države tako donijele svoju odluku o tome koga žele poslati da se za devet mjeseci suoči s Donaldom Trumpom u izborima za predsjednika SAD-a, no kako ćemo vidjeti u ostatku ovog teksta, odnosi snaga u ovim predizborima teško će ostati jednaki u veoma bliskoj budućnosti. 

Raspad sistema u Iowi 

Tradicionalni početak predizbora, caucus (susret pristaša ili članova određene političke opcije) u Iowi, umjesto elana i optimizma, Demokratskoj stranci donio je kaos i pometnju. Već je i format caucusa kontroverzan sam po sebi: riječ o procesu u kojem glasači dolaze na izborna mjesta, no umjesto da označe kandidata za kojeg planiraju glasati na izbornom listiću i nastave dalje sa svojim životima, oni na izbornom mjestu ostaju niz sati. U početku se glasači koji su već donijeli svoju odluku, okupljaju na označenim mjestima za svoje kandidate. Nakon toga se odredi koji su kandidati prešli postotni prag i oni prolaze u drugu rundu. U tom trenutku je na glasačima kandidata koji su prošli u drugi krug da uđu u diskusiju s neodlučnim glasačima i glasačima kandidata koji nisu prošli u drugu rundu kako bi ih uvjerili da povjerenje daju baš njihovom kandidatu. Zatim se prebrojavaju glasovi i na temelju njih dodjeljuju delegatski ekvivalenti. Upravo na temelju postotka osvojenih delegatskih ekvivalenata kroz cijelu saveznu državu se na kraju kandidatima dodjeljuje broj delegata koji će ih, kako smo već rekli, kasnije predstavljati na odlučujućoj stranačkoj konferenciji. 

Nakon prva dva predizbora u vodstvu je Pete Buttigieg (FOTO: HINA/EPA/Katherine Taylor)

Naravno, cijeli je taj proces kontroverzan, i to na nekoliko razina. Sam format caucusa u kojem se neki glasači nakon glasanja silno zadržavaju isključuje potencijalne glasače koji naprosto nemaju vremena, bilo iz privatnih razloga ili radi svog posla, provesti sate na glasačkom mjestu. Proces također ne garantira anonimnost - svaka osoba koja se pojavi na vašem glasačkom mjestu zna za koga ste glasali. Problematičan je i aspekt delegatskih ekvivalenata s obzirom da je moguće osvojiti najveći postotak glasova, ali ne osvojiti prvo mjesto. Upravo to se dogodilo Bernieju Sandersu koji je unatoč 3.500 više glasova osvojio 0,1 posto manje delegatskih ekvivalenata, te, na kraju i jednog delegata manje od Buttigiega. Delegatski ekvivalenti, inale, dobivaju se prebrojavanjem glasova na razini glasačkih okruga, odnosno pobjednici u okruzima dobiju određenu količinu bodova te njihovi konačni odnosi određuju koliko će koji kandidat dobiti državnih delegata.

No, Iowa je ove godine uspjela ukomponirati i dodatnu kontroverzu u svoju izbornu sapunicu. Podružnica Demokratske stranke u toj saveznoj državi ove je godine, naime, odlučila koristiti mobilnu aplikaciju IowaRecorder za pomoć s prebrojavanjem glasova i s komunikacijom unutar stranačke podružnice tijekom predizbora. Prva kontroverza vezana uz aplikaciju bila je ta da ju je razvila tvrtka koju je financiralo nekoliko kandidata u ovim predizborima, uključujući Buttigiega i Bidena, otvorivši put optužbama o sukobu interesa. Nadalje, unatoč primjedbama da je aplikacija nesigurna u slučaju hakerskih napada, te da je komplicirana za korištenje i da je stranačka podružnica ljudima koji su baratali aplikacijom istu dala na korištenje prekasno kako bi stigli naučiti je ispravno koristiti, IowaRecorder je svejedno odigrala ključnu ulogu u izborima. I odigrala ju je katastrofalno.

Predsjednik demokrata u Iowi, Troy Price, zbog kaosa je morao podnijeti ostavku (FOTO: HINA/EPA/Craig Lassig)

S obzirom na nekonzistencije u prebrojavanju i dojavama broja glasova i delegatskih ekvivalenata koje su nastale zbog neadekvatnog baratanja aplikacijom, demokratima u Iowi je trebalo nekoliko dana, umjesto svega nekoliko sati, da objave konačne rezultate predizbora, no i konačni rezultati bili su prepuni nedosljednosti. Kao rezultat kaosa u Iowi, predsjednik demokrata u toj saveznoj državi, Troy Price, podnio je ostavku. 

Bijele države, bijeli glasovi

Uspjeh Buttigiega i, do neke mjere Amy Klobuchar, u prve dvije savezne države nekima bi mogao signalizirati da ih slični trijumfi očekuju i u ostatku ove utrke. No ono što optimistični centristi, koji se drže za taj narativ kao pijan plota, zanemaruju da je podrška koju Buttigieg i Klobuchar uživaju od afroameričkih i latino zajednica izuzetno niska. I jedno i drugo su ranije u anketama redovito dobivali ravno nula posto podrške Afroamerikanaca. Jedino se Buttigieg nedavno uspio popeti na još uvijek zanemarivih pet posto, dok među latino zajednicom uživa između dva i pet posto podrške. 

Buttigiegov uspjeh u Iowi i New Hamsphireu je stoga puno razumljiviji kada se stavi u kontekst toga da u tim država pretežito glasaju bijelci. Bilo koji izbori u Sjedinjenim Državama koji se vode na državnoj razini ne mogu se dobiti bez podrške glasova ne-bjelačkih populacija, a u toj sferi Buttigieg pretjerano zaostaje da bi ga se moglo opisati kao kandidata koji ima šansu pretendirati na nominaciju za predsjednika. 

Joe Biden pod velikim je pritiskom (FOTO: HINA/EPA/CJ Gunther)

S druge strane, u ovom polju vode Biden i Sanders, s Michaelom Bloombergom koji se brzo penje u anketama koje istražuju politička stajališta Afroamerikanaca. Biden je svjestan da ga afroamerički glasovi mogu i moraju dodatno pogurati kako bi se oporavio od razočaravajućih rezultata u Iowi i, pogotovo, New Hampshireu. Njegova kampanja, uvelike bazirana na njegovom iskustvu bivanja potpredsjednikom Baracku Obami između 2008. i 2016. godine, računa da će prvi takav uzlet doživjeti u Južnoj Karolini gdje se predizbori odvijaju 29. veljače. Bidenu bi to mogla biti zadnja šansa da ostane u utrci jer se predizbori u Južnoj Karolini odvijaju svega nekoliko dana prije „Super utorka“ tijekom kojeg 16 predizbora odlučuje kojem kandidatu ili kandidatkinji će pripasti čak 1.375 delegata. Ukoliko Biden ne ulovi zamah u Južnoj Karolini, glasači bi prije i tijekom „Super utorka“ mogli zaključiti da bi njihovi glasovi mogli biti efikasniji ako ih daju nekome drugome. 

As iz novčanika 

Istovremeno, čovjek koji se još nije niti pojavio na glasačkim listićima opasno raste u anketama. Riječ je o bivšem gradonačelniku New Yorka, Michaelu Bloombergu, koji je, izgleda, odlučio kupiti svoj put u demokratske predizbore. Demokratska stranka je odlučila promijeniti svoja interna pravila o minimalnim „grassroots“ donacijama (donacije koje dolaze od pojedinaca) samo kako bi se Bloomberg mogao popeti na pozornicu 19. veljače i sudjelovati u debati u Nevadi. Bloomberg, naime, sam financira vlastitu kampanju, što mu nije teško s obzirom da je težak gotovo 62 milijarde dolara. 

Iz ovog primjera čini se da Amerikanci ne uče dovoljno brzo iz vlastitih grešaka davanja šansi bogatašima u politici, jer Bloombergu strategija vrlo dobro funkcionira. Procjenjuje se da troši otprilike 25 milijuna dolara tjedno, od čega ogroman dio otpada na njegovu reklamnu kampanju u kojoj se, slično kao i Biden, poziva na svoje prošle odnose i proteklu podršku Baracka Obame. Ta taktika je rezultirala time da je Bloomberg sada jedan od vodećih kandidata među afroameričkom zajednicom unatoč činjenici da je za vrijeme njegovog mandata kao gradonačelnika New Yorka rasistička korištena „stop and frisk“ policijska metoda. Riječ je o metodi kojom se policiji naređuje da disproporcionalno zaustavljaju i pretražuju pripadnike manjinskih zajednica, a koja je često rezultirala podmetnutim dokazima, nasiljem pa i ubojstvima. Upravo je Bloomberg „stop and frisk“ orno propagirao, a ona je izravno naštetila tisućama i tisućama pripadnika etničkih manjina, osobito Afroamerikancima. 

Procjenjuje se da Bloomberg troši otprilike 25 milijuna dolara tjedno (FOTO: Flickr/GageSkidmore)

Istovremeno, dok Demokratska stranka mijenja pravila o donacijama kako bi se Bloombergu omogućilo dodatnu reklamu na stranačkoj debati, kampanja Bernieja Sandersa ostavlja konkurenciju u prašini u domeni donacija. Sanders je u zadnja tri mjeseca 2019. godine dobio 34,5 milijuna dolara u donacijama. Kroz cijelu godinu skupio je 96 milijuna dolara od preko milijun donatora koji su mu dali više od pet milijuna donacija s prosjekom od oko 18 dolara po donaciji. Sanders vodi u podršci vozača kamiona, radnika u fast food industriji, konobara, farmera, medicinskih sestara, socijalnih radnika i učitelja te ima najveću sindikalnu podršku među demokratima. Drugim riječima, Sandersu ne doniraju bogataši i Super PAC-ovi (organizacije koje služe za zaobilaženje zakona o financiranju kampanja), već uglavnom ljudi koji moraju razmisliti imaju li uopće tih 18 dolara za potrošiti na donaciju političkom kandidatu. Doniraju mu oni za koje se borio desetljećima i kojima je obećao da će se za njih boriti kada postane predsjednik SAD-a. I izgleda da mu oni vjeruju. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/JohnTlumacki/Larry W. Smith