LEGALIZACIJOM MARIHUANE DO OBRAČUNA S CRNIM TRŽIŠTEM

„Pitanje je samo kad i kako“

ritn by: Sofija Kordić | 19.02.2020.
LEGALIZACIJOM MARIHUANE DO OBRAČUNA S CRNIM TRŽIŠTEM: „Pitanje je samo kad i kako“
„To je isto kao kada biste tvrdili da ćete kad odrastete, a u djetinjstvu ste vozili bicikl na tri kotača, postati član motociklističke bande“ - ovim riječima za Lupigu šef praške klinike za ovisnosti Michal Miovský komentira najčešću predrasudu kada se govori o legalizaciji marihuane, onu da će tko god puši marihuanu kad-tad preći na teške droge. U Hrvatskoj bi uskoro u saborsku raspravu mogao ući SDP-ov "lex konoplja", a u Češkoj se sprema sličan scenarij jer će Piratska stranka, treća po snazi u parlamentu, ove godine dati prijedlog zakona o potpunoj legalizaciji marihuane, sličnoj onoj u Kanadi. I bivši šef češkog ureda za suzbijanje zloupotrebe droga Jindřich Vobořil izjavljuje kako je uvjeren da će uskoro doći do potpune legalizacije kanabisa u Češkoj. Jedan od razloga vidi u tome što su tvornice alkohola i duhana već uložile milijarde dolara u biznis s konopljom.

Alkohol je, tvrde znanstvenici, štetniji od marihuane i nikotina koji se mogu kupiti na svakom koraku. Za posjedovanje, sadnju marihuane i rekreativno uživanje, međutim, možete biti kažnjeno gonjeni, kako u Hrvatskoj, tako i u mnogim drugim članicama Europske unije.

Koliko stvari mogu biti apsurdne, koliko društveni okviri i kontekst mogu biti presudni pokazuje podatak da se, na primjer, na kraju 19. stoljeća u ljekarnama mogao kupiti heroin. I danas se i heroin i kokain u Velikoj Britaniji mogu prepisati na liječnički recept, doduše, za to ima dozvolu samo par specijalista. Indijanci u Latinskoj Americi slobodno žvaču list koke, a istodobno u nekim državama možete završiti u zatvoru zbog jednog jointa, a u nekima čak strahovati za život.

DVIJE GODINE ZBOG 0,64 GRAMA TRAVE: Kako vas pravosuđe zgazi kad niste Kruljčev ili Olujićev sin

„Pozivamo sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu - pročitaju zakonski prijedlog i daju primjedbe. Njime se predviđa potpuna legalizacija i liberalizacija konoplje što znači da se u potpunosti predviđa iskorištavanje svih potencijala konoplje u gospodarske i rekreativne te medicinske svrhe“, izjavila je nedavno, gostujući na RTL televiziji, Mirela Holy, predsjednica SDP-ova Savjeta za zeleni razvoj.

Mirela Holy
Zakon koji najavljuje Mirela Holy predviđa potpunu legalizaciju i liberalizaciju konoplje (FOTO: Lupiga.Com)

Potpuna legalizacija u kontekstu rekreativnog uživanja marihuane u praksi znači da svaka punoljetna osoba može za svoje potrebe uzgajati do devet ženskih biljaka u punom cvatu s visokim udjelom THC-a.

Bivši predsjednik Povjerenstva za medicinski kanabis Ministarstva zdravstva, doktor Ognjen Brborović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, još je lani u razgovoru za Radio Slobodna Evropa izjavio kako legalizacija može samo pomoći.

„Volio bih da država legalizira i počne naplaćivati porez od prodaje kanabisa, da jasno odredi da se ne smije prodavati blizu škola i ne mlađima od 18 godina, i da se od tako prikupljenog novca digne kvaliteta skrbi za korisnike s problemima, jer ona sada nije zadovoljavajuća“, izjavio je doktor Brborović.

Istodobno u Češkoj, Piratska stranka, treća po snazi u parlamentu ove godine predložit će Donjem domu svoj novi prijedlog zakona o potpunoj legalizaciji marihuane, sličnoj onoj u Kanadi. U Češkoj je trenutno moguće uzgajati industrijsku konoplju, a s licencom i indijsku konoplju za medicinske svrhe. Medicinski kanabis može prepisati ograničeni broj doktora pacijentima s kroničnim bolestima, multiplom sklerozom, karcinomom i AIDS-om. Uzgoj pet stabljika je kazneno djelo, kao i posjedovanje više od 15 grama marihuane. Ako vas policija uhvati sa količinom do 15 grama kanabisa, jednim gramom kokaina ili 1,5 grama heroina, nećete zaraditi kaznenu prijavu.

POBUNA PROTIV ESTABLIŠMENTA: Tko su Pirati koji su osvojili češke birače

NAJUSPJEŠNIJI SVJETSKI PIRAT ZA LUPIGU: „Podjela na lijevo i desno je mrtav koncept“

Prošle godine Piratima nije prošao prijedlog po kojem bi punoljetne osobe mogle uzgajati pet stabljika konoplje. Tada su to argumentirali potrebama pacijenata. Sada mijenjaju taktiku, argument su im milijarde koje država može dobiti oporezivanjem. Prema procjenama jedne ekonomistice u češki proračun bi porezima na upotrebu marihuane moglo završiti od 0,7 do 1,7 milijardi kruna, odnosno između 30 i 70 milijuna eura, dok bi se izvozom medicinskog kanabisa uprihodovalo i mnogo više. 

Konoplja
Masovni uzgoj medicinskog kanabisa bi mogao postati važan izvozni artikl, upozoravaju Pirati (FOTO: Pixabay)

Prema prijedlogu Pirata, građani bi u specijaliziranim prodavaonicama mogli kupovati (slično je i u Kanadi) ne samo medicinski kanabis, već i marihuanu za rekreacijske potrebe, hašiš, mast od konoplje i ostale produkte. Legalizirao bi se uzgoj, dijelile bi se licence. Masovni uzgoj medicinskog kanabisa bi mogao postati važan izvozni artikl. Država bi zaradila, novac iz proračuna bi se mogao iskoristiti za povećanje mirovina, a istodobno bi se, tvrde Pirati, ograničila džungla koja vlada na crnom tržištu gdje i maloljetnici, baš kao i u Hrvatskoj, bez ikakvih problema nabavljaju marihuanu. 

„Dilerima je svejedno kome prodaju. U trenutka kada bi čovjek mogao legalno prodavati na specijaliziranim mjestima, ne bi se usudio riskirati i prodavati marihuanu maloljetnicima“, izjavio je piratski zastupnik Mikuláš Ferjenčík. Pirati tvrde i da bi niža cijena legalne marihuane znatno oslabila crno tržište, a maloljetnicima bi se zabranio ulazak u takve prodavaonice kao što je slučaj u Nizozemskoj.

Jedan od argumenata hrvatskog SDP-a za legalizaciju kanabisa je iskoristivost svih dijelova te biljke. Od njih se, kažu, može napraviti 25.000 različitih proizvoda, u različitim industrijskim granama, od građevinarstva do kozmetike. Socijaldemokrati smatraju da bi i hrvatski turizam imao koristi od legalizacije, kao što ga ima Nizozemska, pa i Češka u kojoj je na snazi djelomična legalizacija jer se ne kažnjava posjedovanje do 15 grama i pušenje u javnosti. Češka vlada je prošle godine usvojila narodnu strategiju protiv ovisnosti do 2027. godine u kojoj se spominje praćenje trendova u inozemstvu i mogući model kontrolirane dostupnosti marihuane, preko tzv. društvenih kanabis klubova, kojih već postoje u nekim zemljama Europske unije, primjerice, u Španjolskoj. Prodaja kanabisa nije legalizirana, ali su dozvoljeni klubovi, neprofitne organizacije koji uzgajaju kanabis samo za registrirane članove.

Šef praške klinike za ovisnosti Michal Miovský u razgovoru za Lupigu kaže da je atmosfera u Češkoj takva da će se uskoro sigurno nešto pokrenuti u oblasti potpune legalizacije kanabisa.

„Pitanje je samo kad i kako. Moguće je to uraditi temeljito, imajući prije svega u vidu sigurnost i kontrolu, a moguće je to uraditi i traljavo, da sve bude kaotično i nesigurno. Ključni moment u cijeloj debati nije samo konoplja, već kompletni proces regulacije svih sredstava koje izazivaju ovisnost i sadašnji, de facto, propadajući model u okviru kojeg smo primorani svi funkcionirati - ne samo u Češkoj nego i u cijelom svijetu. Mi ne znamo efektivno regulirati ni postojeće mehanizme oko alkohola, duhana i igara na sreću. O lijekovima da i ne govorimo. Uz sve to nam uskoro stiže i peti produkt – konoplja“, objašnjava nam Miovský.

Michal Miovsky
"Ovisnosti se nikad neće iskorijeniti, ali to ne znači da ne bi trebalo pokušati pronaći najbolje rješenje" - šef praške klinike za ovisnosti Michal Miovský (FOTO: vnf.cz)

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) analizirao je prikupljene podatke o trendovima i problemima povezanim s drogama na europskoj i nacionalnoj razini. Podaci pokazuju da je otprilike sedam od 100 mladih u dobi od 15 do 24 godine u Hrvatskoj probalo nove psihoaktivne tvari koje dolaze na „tržište“. Istovremeno u toj dobnoj skupini u Hrvatskoj je upotreba kanabisa najzastupljenija. Dvoje od deset mladih prijavilo je upotrebu kanabisa barem jednom u posljednjih godinu dana. Podaci EMCDDA pokazuju da je upravo marihuana u Europi najčešće korištena ilegalna droga. Procjenjuje se da je 2018. godine marihuano uživalo približno 17,5 milijuna mladih u dobi od 15 do 34 godine.

Protivnici legalizacije, ali ne samo oni, postavljaju pitanje jesu li maloljetnici dovoljno educirani o tome da je upotreba marihuane tijekom adolescencije štetna zbog razvoja mozga. 

Prošle godine su, pozivajući se na medicinski časopis JAMA Pediatrics, američki mediji pisali da se u državama u kojima je legalizirana marihuana u rekreativne svrhe njena upotreba među mladima smanjila. Istraživači smatraju da je u državama u kojima je rekreativna marihuana legalna, tinejdžerima teže nabaviti marihuanu „jer su dileri droge zamijenjeni licenciranim ambulantama koje zahtijevaju dokaz starosti”.

„Kada sam krenula prije nekoliko godina govoriti o tome, reakcije su bile strašne, ali promijenile su se stvari. Ljudi se trebaju educirati i tada mijenjaju svoje stavove. Ovisnički potencijal marihuane je manji od ovisničkog potencijala nikotina ili alkohola i koliko mi je poznato nijedna osoba nije umrla od predoziranja prirodnom konopljom, ali postoje velike predrasude koje su motivirane interesima određenih grupacija i industrija“, ustvrdila je Holy u spomenutom razgovoru za RTL Direkt. 

Prije nekoliko godina napravljeno je opsežno istraživanje među američkim tinejdžerima. Znanstvenici su iskoristili podatke Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) o zdravlju mladih od 1993. do 2017. godine. U istraživanju je sudjelovalo skoro milijun i pol srednjoškolaca iz svih američkih država. Za to vrijeme je 27 država legaliziralo medicinski kanabis a sedam država je dozvolilo rekreacijsko uživanje. Trenutno je taj odnos 30 naspram 11. Znanstvenici nisu našli niti jedan dokaz da bi legalizacija automatski značila i porast uživanja marihuane kod adolescenata. Jedna od hipoteza koja se može čuti je ona da legalizacija oduzima marihuani obol zabranjenog voća koji privlači tinejdžere.

Pušenje
U državama u kojima je legalizirana marihuana u rekreativne svrhe njena upotreba među mladima smanjila (FOTO: Pixabay)

Na pitanje da li bi potpuna legalizacija kanabisa pomogla ljudima kojima je marihuana potrebna kao lijek naš sugovornik, Michal Miovský, odgovara: „To su dvije odvojene teme. Ako se konoplja uzima kao lijek, onda se kao lijek mora i koristiti, a to znači da mora postojati netko tko će dijagnosticirati problem, tko će ustanoviti ispravnu indikaciju, tko će pacijentu dati lijek u odgovarajućem obliku i količini. To se, na žalost, još uvijek nije dogodilo, ali to sa potpunom legalizacijom nema nikakve veze.“

I bivši šef češkog ureda za suzbijanje zloupotrebe droga Jindřich Vobořil je nakon objave Piratske stranke da će izaći s novim prijedlogom izjavio kako je uvjeren da će uskoro doći do potpune legalizacije kanabisa u Češkoj. Jedan od razloga vidi u tome što su tvornice alkohola i duhana već uložile milijarde dolara u biznis s konopljom. 

„Nemoguće je zamisliti da o toj investiciji neće povesti računa. Radio sam u državnoj upravi godinama. Ukoliko negdje vlada velika povezanost između biznisa i države to je upravo u oblasti alkohola i duhana“, izjavio je Vobořil za portal ihned.cz. I on ističe da je ključno kako će legalizacija izgledati. 

„Ne bi bila velika sreća kada bi se tržište s marihuanom potpuno oslobodilo kao što je to na primjer u američkom Coloradu gdje je dozvoljena i reklama za marihuanu, ili prodaja koncentrata u obliku gumenih medvjedića, lizalica ili bombona“, primjećuje Vobořil.

On također ističe primjer Urugvaja, zemlje koja je prva na svijetu u potpunosti legalizirala kanabis, od proizvodnje do prodaje. Urugvajci mogu uzgajati marihuanu kod kuće, a mogu je kupovati u 16 specijaliziranih prodavaonica širom zemlje. Konzumenti smiju kupiti najviše 40 grama mjesečno, u paketićima od pet grama. Cijena grama je otprilike neznanto viša od jednog eura, a kupovati je dozvoljeno samo državljanima Urugvaja. Prije toga se, međutim, moraju registrirati, što uključuje i obaveznu fotografiju.

Indijska konoplja
U Urugvaju građani mogu uzgajati marihuanu kod kuće, a mogu je i kupovati u specijaliziranim prodavaonicama (FOTO: Pixabay)

„Kada biste tako nešto uveli na tržište s alkoholom i duhanom bilo bi to potpuno nezamislivo i neprihvatljivo. U Urugvaju je to s marihuanom, međutim, uspjelo“, kaže ovaj češki stručnjak navodeći da se 2018. godine, kad je on boravio u zemlji, registriralo skoro polovica uživatelja kanabisa. On objašnjava i kako je danas jasno Zalaže da represija ne daje rezultate. Od zatvorenika koji sjede u češkim zatvorima zbog preprodaje droge skoro 40 posto njih je osuđeno zbog marihuane. 

„Crnom tržištu to nimalo nije zasmetalo, a državi je donijelo ogromne troškove“, zaključuje Vobořil.

Još jedna EU članica, Luxembourg, prošle je godine najavilla da će u roku od dvije godine u potpunosti legalizirati proizvodnju i upotrebu kanabisa u rekreacijske svrhe. Tamošnja vlada je objavila kako će se u zakonima najviše voditi računa o prevenciji i državnoj kontroli cijelog procesa. 

U razgovorima oko legalizacije marihuane neizbježan je primjer Nizozemske. Premda tamo nije na snazi potpuna legalizacija, nizozemska liberalna politika prema lakim drogama desetljećima privlači turiste sa svih strana svijeta. Marihuanu i hašiš možete kupiti u specijaliziranim kafićima koji su od sedamdesetih godina prošlog stoljeća poznati kao coffee shopovi. Droga se ne smije reklamirati, zabranjen je ulaz maloljetnicima i u njima se ne smiju prodavati alkohol niti teže droge.

Veliki problem, međutim, danas za Amsterdam predstavljaju horde turista, a ogroman broj njih dolazi u ovaj grad upravo zbog mogućnosti kupovine marihuane i hašiša u coffee shopovima. Nedavno je gradonačelnica Amsterdama Femke Halsema zatražila političku podršku da se strancima zabrani kupovina lakih droga. Pozivajući se na podatke jednog istraživanja, Halsema tvrdi da bi se zabranom smanjio broj turista jer trećina stranaca koji posjete nizozemsku prijestolnicu, i skoro polovica britanskih turista ne bi u tom slučaju više išla u Amsterdam. Inače, grad od oko 900.000 stanovnika godišnje posjeti oko 17 milijuna turista.

Coffee shop Amsterdam
Jedna trećina stranaca koji posjete Amsterdam dolaze prvenstveno kako bi posjetili neki od mnogobrojnih coffee shopova (FOTO: Pixabay)

Zbog liberalne politike kad je u pitanju posjedovanje lakih, ali i teških droga za osobnu upotrebu Prag često zovu istočnoevropskim Amsterdamom. Velika je razlika, međutim, u tome što Češka za suzbijanje konzumacije odnosno zloupotrebe opojnih sredstava ulaže vrlo malo u odnosu na to koliko ulaže Nizozemska. Lupigin sugovornik, šef praške klinike za ovisnosti Michal Miovský, ističe važnost nedostupnosti bilo kakvih droga za maloljetnike. Naglašava kako dosljedno provođenje zakona i veliki rad na prevenciji u Nizozemskoj usprkos liberalnoj politici prema lakim drogama nije značio i porast upotrebe marihuane među adolescentima.

“Situacija u Americi je veoma specifična i ne bih se usudio komentirati je. Dosadašnja istraživanja nisu, po mome mišljenju, dovoljna da jasno kažemo u kojem smjeru se nakon legalizacije marihuane kreće uporaba među adolescentima“, kaže Miovský.

Inače, najstrože zakone kad je u pitanju posjedovanje bilo kakvih vrsta droga imaju Kina, Egipat, Indonezija, Japan, Malezija, Nigerija, Filipini, Kuba, Saudijska Arabija, Singapur, Južna Koreja, Tajland, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Vijetnam. U nekima od njih možete dobiti i smrtnu kaznu. 

I u nekim europskim državama vrlo su strogi zakoni kada je droga u pitanju. U Poljskoj i sa minimalnom količinom lake droge možete završiti u zatvoru i do tri godine. Francuski zakoni, pak, ne razliku posjedovanje od preprodaje. I u Norveškoj možete završiti u zatvoru za posjedovane minimalne količine marihuane i do šest mjeseci.

U Europskom izvještaju o drogama za prošlu godinu procjenjuje se da je oko 96 milijuna osoba u dobi od 15 do 64 godine u Europskoj uniji 2018. godine probalo neku od nezakonitih droga. Najzastupljeniji je kanabis, njega je probalo 27,4 posto osoba iz te dobne skupine. Kokain je probalo 5,4 posto, MDMA/Ecstasy 4,1 posto, amfetamine 3,7 posto, a opijate 0,4 posto stanovnika EU starosti od 15 do 64 godine. Oko 1,2 milijuna stanovnika država članica EU-a godišnje ide na tretman ovisnosti zbog konzumacije nezakonitih droga.

Češki stručnjak Miovský kaže kako su ljudi oduvijek bilo o nečemu ovisni, i da se ovisnosti nikad neće iskorijeniti, ali, smatra kako to ne znači da se situacija ne može poboljšati i da ne bi trebalo pokušati pronaći najbolje rješenje za društvo i ovisnike. Prosječni Čeh stariji od 15 godina godišnje popije 14,4 litre čistog alkohola, dva puta više od svjetskog prosjeka. Svaki sedmi Čeh ima problem s alkoholom, preko milijun Čeha pije preko mjere, pokazuje najnovije istraživanje koje je naručilo Ministarstvo zdravstva. Kad je u pitanju upotreba nikotina Česi su sedmi na svijetu. Prosječni Čeh popuši godišnje više od 2.400 cigareta.

Oko droga je, pak, uvijek vladalo mnoštvo predrasuda. Najveća je ona da će tko god puši marihuanu kad tad preći na teške droge. 

„To je isto kao kada biste tvrdili da ćete kad odrastete, a u djetinjstvu ste vozili bicikl na tri kotača, postati član motociklističke bande“, zaključio je naš sugovornik.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

    14.12.2024.

    Predrag Finci

    OD LONDONA DO PULE: Radost Knjige

  2. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije