U "Živoj knjižnici" se nisu čitale knjige, nego su se slušale žive knjige, odnosno stvarni ljudi koji su po nečemu drugačiji, ali nadasve originalni, autentični i inspirativni, pripadnici marginaliziranih skupina koji se susreću s raznim, duboko ukorijenjenim pretpostavkama o sebi. Dogodilo se to proteklog vikenda u Zagrebu, na obilježavanju Dana Dugava, gdje je Građanska inicijativa Dugave, za stanovnike tog naselja, organizirala nekoliko interkulturnih aktivnosti u koje su se aktivno uključili i novi susjedi iz Sirije, Senegala, Egipta … „U sklopu 'Žive knjižnice', naziva 'Ne sudi knjigu po koricama', ove je godine govorila Nibal iz Sirije, mlada profesorica matematike koja je nedavno dobila međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Sudionike je zanimalo kako je izgledao život u Siriji prije rata, te put koji je ta mlada žena prošla, kao i njena iskustva, život i mogućnosti koje su joj se pružile ovdje, u Hrvatskoj", kaže nam Iva Zenzerović iz Centra za mirovne studije.

U Čakovcu na glavnom trgu oko tisuću ljudi okupilo se u podršci prosvjedu "Želim normalan život" koji je organizirala grupa građana iz općine Pribislavec. Cilj prosvjeda bio je, kako stoji u pozivu organizatora, ukazati na katastrofalno, neodgovorno, opasno i kriminalno ponašanje mnogih u njihovu kraju, a pogotovo dijela romske manjine. Međutim, sudeći prema govorima organizatora i medijskim izvještajima, oštrica nije bila uperena prema kriminalnom ponašanju mnogih u pribislavečkom kraju, nego je teret pao samo na romsku manjinu. "Romi u Međimurju čine oko 7 posto stanovništva, ali se udio kaznenih djela koji čine na godišnjoj razini kreće oko visokih 70 posto!“, ponavljali su organizatori prosvjeda. Međutim, postavlja se pitanje odakle im ta informacija i je li ona pouzdana?

Sarajevski novinar i pisac Ahmed Burić (1967.) književnoj publici "službeno" se kao pjesnik predstavio prije okruglih petnaest godina, zbirkom "Bog tranzicije". U rubrici "Guštaonica" splitskog tjednika Feral Tribune, Ivica Đikić će povodom izlaska ove zbirke napisati da je njome "Burić ispričao priču o tome što se dogodilo s našim malim i nevažnim životima u posljednjih petnaestak godina tokom kojih su iščezle ideje u koje smo vjerovali, i države za koje smo navijali, i prijateljstva za koja smo mislili da nikad neče iščeznuti..." Dodatnu vrijednost Burićevim pjesmama dale su fotografije kojima su ilustrirane, a potpisuje ih Damir Šagolj, jedan od najboljih (agencijskih) fotografa našeg vremena. Pet godina nakon pjesničkog prvijenca, Burić je objavio drugu zbirku poezije pod naslovom "Posljednje suze nafte i krvi", U drugom desetljeću novog milenija Burić će objaviti još dvije zbirke poezije.

Verujem da mnogi ne bi nikad ni čuli za Brus da, kojim slučajem, nije jednog sudskog slučaja. Pokrenula ga je Marija Lukić, bivša sekretarica predsednika opštine. Kod mnogih na brdovitom Balkanu jasna je prva asocijacija na ono „sekretarica predsednika opštine“, kako kod samog predsednika opštine, tako i kod skoro svakog onog ko u ovim vukojebinama ima afiniteta da postane predsednik jedne opštine, bila ona u Brusu, Brinju ili Busovači. Ovaj predsednik opštine, a ime mu je Milutin Jeličić, u narodu poznat i kao Jutka nije samo maštao o svojoj perverziji, no je, sudeći po optužbama, odlučio preduzeti i konkretne korake ne bi li svoje vlažne snove i ostvario. Sedam žena podnelo je krivične prijave zbog seksualnog uznemiravanja od strane spomenutog Jutke. Samo jedna je, ona Marije Lukić, prihvaćena i za samo taj slučaj je pokrenut sudski postupak.

Gotovo 2.000 američkih dolara prikupio je Milan Bandić kako bi mogao snimiti film o Milanu Bandiću, a za 15 milijuna kuna Bandić je spreman da uopće ne snimi film o Bandiću. Pomalo je to zbunjujući uvod u najavu crowdfunding kampanje ekipe iz filmskog serijala „Gazda“ kojeg predvodi režiser koji se donedavno zvao Dario Juričan, ali se nakon službene promjene imena i prezimena, sada zove Milan Bandić, baš kao i junak njegovog trećeg filma iz ovog serijala, zagrebački gradonačelnik. „Film je to o Milanu Bandiću, čovjeku kojeg je sam Bog poslao da spasi Grad Zagreb“, stoji u opisu kampanje, gdje se, uz pozivanje na citate s Bandićeve web stranice i iz njegovih intervjua, navodi kako je zagrebački gradonačelnik na ključna mjesta stavljao samo kompetentne i stručne ljude, kao i to da ne pati za titulama, jer je on „doktor ljubavi, topline, zajedništva i širine“.

Hrvatsko društvo, ako ono svih ovih godina uopće postoji kao aktivni subjekt, nekako je naučilo živjeti s fašističkim simbolima. Preciznije kazano, ustaškim. Sasvim logična posljedica revizionizma i brzopuzajuće fašizacije jest, s druge strane, stalno nastojanje da se još zločinačkijim od te ideologije prikaže – komunizam. I s njim crvena zvijezda petokraka. Najnoviji kvantni pomak u tom smjeru autorizirala je ovih dana policijska uprava Krapinsko-zagorske županije, zatraživši od organizatora skupa kojim se obilježava rođendan Josipa Broza u Kumrovcu da tamo ne budu isticana uobičajena socijalistička i komunistička obilježja. Štoviše, na informativnom razgovoru u policiji organizatorima je eksplicitno kazano da tim skupom, a naročito ozloglašenim obilježjima, „vrijeđaju osjećaje hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja“. Dotle su naime došli: imamo policiju za osjećaje.