GRAĐANSKI DEBAKL: Hrvati nisu spremni preuzeti odgovornost za ono što se događa u ovoj zemlji

GRAĐANSKI DEBAKL: Hrvati nisu spremni preuzeti odgovornost za ono što se događa u ovoj zemlji

Dok vas uvjeravaju da vi trebate raditi duže, iz naših se poreza članovima Vlade i Sabora na 16.000 do 20.000 kuna plaće isplaćuju naknade za odvojeni život, stanarina, dnevnice i tko zna što sve ne, valjda zato što s tolikom plaćom ne mogu platiti stan. Na koncu, arče novac da bi vam spotićima s televizije poručivali zašto trebate raditi do 67. godine, kao da vam to i nije jasno. I sve to prolazi, ne u jednom, ili dva mandata, zato što smo se uspavali, nego od dana kad smo doživjeli Hrvatsku. To i puno gore stvari. Kad biste potpisali, to bi značilo da ste svega toga duboko svjesni. Da ste spremni na promjenu mirovinskog zakona, ali i puno više. Da želite preuzeti odgovornost za to što se događa u ovoj zemlji. Zato je pošteno reći: Još su samo dva-tri dana za prikupljanje potpisa za sindikalnu referendumsku inicijativu, ali svejedno je hoćete li potpisati.
DUŠA SARAJEVA: U čast Davorinu Popoviću "osvanuo" golemi mural

DUŠA SARAJEVA: U čast Davorinu Popoviću "osvanuo" golemi mural

Fenomenalan mural u čast Davorinu Popoviću, pjevaču legendarnih Indexa, benda koji je, kako kažu, u Sarajevu bio popularniji od Beatlesa, dovršen je danas u sarajevskoj Radićevoj ulici, nedaleko od poznate knjižare Buybook. Iza oslikavanja sarajevske i jugoslavenske legende stoji udruga Obojena klapa, a mural visok 15 i širok pet metara izvela su dvojica uličnih umjetnika iz ove udruge, Benjamin Čengić Zian i Alen Ramčević, dok idejno rješenje potpisuje Armin Numanović, inače student Akademije likovnih umjetnosti. Jednom prilikom legendarni Pjevač je uz smijeh ispričao kako čovjek izvan Sarajeva može biti nevjerojatno popularan, ali čim se vrati u grad na Miljacki prvi znanac dobacit će mu „đesi šupak, šta ima?“. Danas ga Sarajevo, u kojem je i preminuo 18. lipnja 2001. godine, iznimno cijeni pa ne treba čuditi što mu je posvećen ovakav mural.
ŠEŠELJ U HRTKOVCIMA: Klovno do klovneta

ŠEŠELJ U HRTKOVCIMA: Klovno do klovneta

“Dok je meni u Srbiji milion i po nepismenih, ja se ne sekiram za svoju političku budućnost”, rekao je, navodno, jednom prilikom ćosavi vojvoda Vojislav Šešelj, koji je sada ponovo izabran za lidera radikala. Novi izbor se desio u avliji ispred Šešeljeve jezivo kičerajske kuće u sremskom selu Hrtkovci, u opštini Ruma. Tamo je, naime, održan jubilarni 10. otadžbinski kongres Srpske radikalne stranke. Organizacija Mlada Vojvodina izlepila je nalepnice po Hrtkovcima na kojima je Šešelj prikazan kao klovn velikog crvenog nosa i nazvala ga “Klovno”. Postoje oni filmovi strave i užasa u kojima neki klovn igra jezivog negativca i zbog kojih su i pravi klovnovi postali nekako sumnjivi i antipatični. Klovno Šešelj je utelovljenje tog filmskog horora. Gde god se zavijorio Šešeljev radikalski barjak u ratovima iz devedesetih godina prošlog veka – tu Srba danas više nema. Danas se Šešeljev barjak vijori isključivo u Srbiji.
NEPONOVLJIVI KRITIČAR UŽASA: Avdić nam daje dijagnozu bolesnog stanja u kojem se svet nalazi

NEPONOVLJIVI KRITIČAR UŽASA: Avdić nam daje dijagnozu bolesnog stanja u kojem se svet nalazi

Srećom, Damir Avdić nije pesnik u klasičnom smislu te reči, već rok muzičar, pevač, kantautor – ako hoćete, dakle stvaralac u jednoj oblasti koja se obično smatra nižom i manje vrednom od književnosti, što samo otvara mnogo veći prostor slobode za onog ko tu slobodu ume da iskoristi. A Avdić se tom slobodom koristi drsko i bezobrazno, stvarajući mala remek-dela i pevajući ih diljem bivše Jugoslavije. Njegova poezija na prvi pogled ili posluh deluje sasvim jednostavno, nema tu nikakvog hermetizma, nema komplikovanih zapretenih metafora, nema šifrovanog jezika, nema mnogo posla za tumače i ostale književne kritičare. Već na drugi pogled stvari deluju nešto komplikovanije, pokazuje se da je narečena jednostavnost tek puki privid oka naviklog da složenost traži tamo gde je najčešće nema. Tome u prilog govore i nesporazumi i polemike koje izazivaju Avdićeve pesme.
SLUČAJ DR. JUSUPA I SESTRE VERONIKE: Zanima li vas u kakvoj zemlji živite?

SLUČAJ DR. JUSUPA I SESTRE VERONIKE: Zanima li vas u kakvoj zemlji živite?

Zanima li vas, ako vas uopće bilo što drugo zanima osim vašeg apartmana, vaše neposredne okoline, tla, zraka, mora i sunca oko vas? Ako vas i dalje zanima gdje i kako živite, tada vas slučaj dr. Gorana Jusupa i njegove lažne medicinske sestre Veronike Pecolaj treba otrijezniti. Ako ste gorljivi nacionalist, ako ste gorljivi romantik, pa držite kako za ovu zemlju koja vam je pod nogama još ima nade, tada pročitajte ovo. Hrvatsko zdravstvo, naime, nije zdravstvo Etiopije. Hrvatsko zdravstvo je vaše zdravstvo, ono koje stoji na istoj zemlji na kojoj stojite i vi. Hrvatsko zdravstvo se ne događa drugima, ono se događa vama, jer i vi, nezainteresirani u kakvoj zemlji živite, ili zainteresirani, možete završiti kod liječnika Gorana Jusupa koji ima uredan ugovor s HZZO-om, koji ima svoju ordinaciju, sestru, ormarić s lijekovima, injekcije i sva čuda koja stoje u takvim prostorima, a ti ih se naravno bojiš kao noćne more.
U HRVATSKOJ NEZAMISLIVO: Odvajanje Crkve od države

U HRVATSKOJ NEZAMISLIVO: Odvajanje Crkve od države

I Hrvati i Česi najviše vjeruju vojsci i policiji. Kad je u pitanju Katolička crkva dijeli ih nepremostivi ponor. Hrvati joj vjeruju koliko vojsci i policiji, dok je Česima crkva na posljednjem mjestu ljestvice povjerenja. Posljednje istraživanje javnog mišljenja češke agencije CVVM pokazuje da samo četvrtina građana vjeruje crkvi. U Češkoj institucionalizirana religija nije popularna. Češka se smatra jednom od najatestičkijih zemalja u Europi, a Katolička crkva ni izdaleka nema ulogu ni utjecaj kakvu ta crkva ima u Hrvatskoj, ili u susjednima Slovačkoj i Poljskoj, također članicama Europske unije. Za razliku od Hrvatske koja ima četiri potpisana ugovora s Vatikanom, Češka nema nijedan, što je čini jedinom zemljom s katoličkom tradicijom bez potpisanog ugovora sa Svetom stolicom.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Gorana Milakovića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Gorana Milakovića

"Rudnik stakla" naslov je rukopisa koji bi do kraja ove godine trebao izaći u izdanju Hrvatskog društva pisaca. Autor "Rudnika" iz kojeg će čitatelji i čitateljice iskopavati njegove pjesme Goran je Milaković, rođen 28. listopada 1983. godine u Slavonskom Brodu, filozof i sociolog po obrazovanju. Jedno vrijeme Milaković je radio kao novinar Jutarnjeg lista, a svoju poeziju do sada je objavljivao u časopisima Zarez i Poezija te na internet stranicama strane.ba, metafora.hr, jergovic.com/ajfelov-most. Za prvi pjesnički rukopis "Eskapaže" Milaković je pohvaljen na Goranovom proljeću 2010. godine, dok je njegov "Rudnik stakla" na međunarodnoj književnoj manifestaciji Slovo Gorčina održanoj u Stocu 2016.godine dobio drugu nagradu. Na Lupigi Milaković gostuje s pet pjesama, a njihov izbor iz neobjavljene zbirke napravio je naš portal. U Milakovićevom "Rudniku", dakako, ostalo je još mnogo blaga.
KOMENTAR IVE ANIĆA: Postrojavanje 1. bojne vitez Li Keqiang

KOMENTAR IVE ANIĆA: Postrojavanje 1. bojne vitez Li Keqiang

Što je, majku mu, sa svim našim zadrtim homofobima, nacionalistima, fašistima? Što je na koncu sa Katoličkom crkvom? Zar će svi naši bojovnici, gromovnici, branitelji mirno gledati kako nam se nakon skoro trideset godina opstojnosti „crvena neman“ ponovo uvlači u ekonomiju, gospodarstvo, politiku? Hoće li Andrej Plenković nakon zagrljaja s deklariranim komunistom izgubiti svoje političke pristaše, birački habitus, potporu tvrdo orijentiranog dijela stranke? Bojim se da ni Marko Skejo, a posebo tvrdolinijaška opcija u HDZ- u ni prstom neće mrdnuti na najnoviji potez svog šefa. Kao ni lokalni mediji, koji su od srijede u misiji „peglanja“ čvrstog i autoritarnog režima u Kini. Oni jesu komunisti, ali su, znate, više kapitalisti, nego baš zadrti komunisti. Tako otprilike izgledaju stranice domaćeg tiska. Upinju se novinarske vedete i oštre se pera, zaboravljaju se činjenice i gasi možebitna nacionalistička vatra.
REZULTAT SJAJNE SURADNJE: „Ovoga puta najebat će vođe“

REZULTAT SJAJNE SURADNJE: „Ovoga puta najebat će vođe“

Nije da do sada nisu surađivali mali milijun puta, što ne treba čuditi, jer osim što dijele neke glazbenike, imaju i vrlo blizak izričaj. No, ovaj put su Picksiebneri i Cinkuši napravili čudo. I to u vidu prvog zajedničkog singla. Nazvali su ga „Vođe“. „Pjesma je nastala pod utjecajem svakodnevnog zavirivanja u 'televizijske izloge', a uloge bendova u pjesmi smišljeno su podijeljene. Tako je uloga Picksiebnera više narativnog karaktera te su zaduženi za glazbenu pratnju i dočaravanje specijalnih efekata u pjesmi, dok su Cinkuši, na sebi svojstven način, odgovorni za vokalnu izvedbu refrena. Sâm refren pjesme ujedno je i oda 'Velikom vođi', a tko je Vođa, on, ona ili oni, na svakome je od vas da to otkrije i zamisli“, objašnjavaju rezultate ove suradnje iz Picksiebnera i Cinkuša, dva sjajna benda koja, nažalost, još uvijek nisu dovoljno prepoznata u široj javnosti.
EUROPA NA RUBU: Pogledajte što nam je sve pripremio veliki Subversive

EUROPA NA RUBU: Pogledajte što nam je sve pripremio veliki Subversive

Više od stotinu gostiju sa svih strana svijeta, umjetnika, filmaša, aktivista i intelektualaca skupit će se u Zagrebu od 5. do 18. svibnja kako bi sudjelovali na 12. Subversive festivalu. Tema ovogodišnjeg Subversivea je „Europa na rubu“, a program je, kao i posljednjih godina, vrlo bogat i, što nije nimalo nevažno, potpuno je besplatan i Lupiga je jedan od medijskih pokrovitelja festivala. Odvijat će se na nekoliko lokacija, a hoće li, kako je planirano, jedna od tih lokacija biti i Kino Europa, kojem su gradske vlasti, po svemu sudeći, namijenile neizvjesnu budućnost, još uvijek nije poznato. Posebna poslastica, kao i prijašnjih festivalskih izdanja, bit će filmski program. Za razliku od samog festivala, Subversive Film Festival traje samo od 5. do 12. svibnja i tijekom njega bit će prikazano više od 50 naslova, što dokumentarnih, što igranih dugometražnih, što kratkometražnih.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije