Sučeljavanje predsjedničkih kandidatkinja i kandidata koje je u utorak navečer održano na Hrvatskoj televiziji izazvalo je veliku pažnju javnosti. Cijeli jučerašnji dan govorilo se o kravati Ante Đapića, o žestokom obrušavanju Katarine Peović na Miroslava Škoru, o zavirivanju Darija Juričana u bilješke Kolinde Grabar Kitarović, o „dvoje djece, male djece“ Dejana Kovača, o zbunjenim grimasama nedoraslog Miroslava Škore ili o nesuvislim izlaganima Nedjeljka Babića. Daleko više očekivalo se od kraljice gafova i skandala, aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Ovaj put Grabar Kitarović nije govorila o „željeznoj zavjesi“, ali je iskoristila priliku da još jednom u eter samouvjereno plasira evidentnu neistinu, rekli bismo „fake news“, koji je prošao "ispod radara".

TVORNICA SKANDALA KOLINDE GRABAR KITAROVIĆ: Ako treba i lagat ćemo za Hrvatsku

BESPUĆA ŽELJEZNE ZAVJESE: „Za nas je Jugoslavija zemlja dolarskog sistema“

U ZEMLJI ČUDESA: Mrak u glavi osobe koja ima ovlast da objavi rat

Hrvatska je predsjednica, odgovarajući na pitanje o slanju vojske na granice, rekla kako Hrvatska ima najdužu granicu Europske unije, što je jednostavno tvrdnja koja je u teškom sukobu s činjenicama. I to nije, vidjet ćemo kasnije u tekstu, prvi put da je, očito svjesno, izrekla ovu neistinu. Naime, dulje "vanjske granice" od Hrvatske ima nekoliko članica Europske unije. 

Predsjedničke kandidatkinje i kandidati u studiju HTV-a (FOTO: HINA/Lana Slivar Dominić)

Ukupna kopnena duljina hrvatske granice sa zemljama koje nisu u Europskoj uniji iznosi 1.289 kilometara, od čega 956 otpada na granicu s Bosnom i Hercegovinom, 314 sa Srbijom i 19 kilometara s Crnom Gorom. Daleko dulje granice prema državama koje nisu EU članice ima Finska – 2.076 kilometara (s Norveškom 736 kilometara te s Rusijom oko 1.340 kilometara). Dulja je i švedska granica, s obzirom da ta zemlja graniči s Norveškom na oko 1.630 kilometara dugoj crti. Ukoliko bismo pokušali opravdati tvrdoglavo neznanje Kolinde Grabar Kitarović pretpostavljajući da je mislila samo na zemlje koje su „žestoko ugrožene“ migrantima i na „migrantskoj su ruti“, tu ponovno nailazimo na prepreku, jer su i rumunjske granice sa zemljama izvan Europske unije znatno dulje. U slučaju Rumunjske, ta granična crta dugačka je 1.876 kilometara (681 prema Moldaviji, 649 prema Ukrajini i 546 kilometara prema Srbiji). No, predsjednica nije mislila na to. Evo i njene točne izjave koju možete vidjeti na snimci sučeljavanja (točno vrijeme 29:43).

„Nakon onog totalnog kaosa koji smo imali 2015.-2016. godine kad su se samo propuštali migranti za koje sad vidimo da ih se više od polovice vraća jer nisu zapravo pravi azilanti, predložila sam upravo to, da vojska pomaže policiji i tada smo 2016. godine omogućili promjene zakona koje sad već predviđaju da vojska dođe u pomoć policiji u nadzoru hrvatske granice. No, o tome u konačnici odlučuje policija koja osigurava granicu. Njihova je procjena, u ovom trenutku, da to nije potrebno. Oni uspješno štite granicu, ne samo Hrvatske, nego i najdužu granicu Europske unije, zašto je konačno i Europska unija i gospođa Merkel počela izražavati zahvalnost. I u svemu tome, ono o čemu treba voditi računa, je da se kupi dodatna oprema i za vojsku i za policiju, za nadzor granice“, izložila je Grabar Kitarović tijekom sučeljavanja. 

Mala zemlja za najduže granice (SCREENSHOT: GoogleMaps)

Međutim, ovo nije prvi put da je predsjednica izrekla ovu neistinitu tvrdnju, vjerojatno želeći dati Hrvatskoj na važnosti, a ne prežući da neistine, baš poput one o „željeznoj zavjesi“, ponavlja bez obzira na neumoljivu realnost. Više nego nekoliko medija u listopadu je prenijelo njene riječi izrečene na političkom forumu u Ateni, gdje je svoje neznanje po ovom pitanju demonstrirala pred brojnim visokim europskim dužnosnicima.

„Hrvatska granica prema BIH, ali i Srbiji i Crnoj Gori, jest najduža granica Europske unije. Hrvatska je uspješno čuva. Hrvatski policajci vrlo profesionalno obavljaju svoj posao, rekla sam da ima puno lažnih vijesti koje govore o brutalnosti hrvatskih policajaca, međutim to uopće nije točno“, izjavila je tada Grabar-Kitarović, a njenu su izjavu redom prenijeli mainstream mediji ne provjeravajući istinitost izrečene tvrdnje.

Kako predsjedničina savjetnička svita nije primijetila uporno iznošenje falsificirane „činjenice“, ili možda jeste, ne možemo znati, ali s obzirom na njen ovoljetni savjet medijima, sasvim je otvorena mogućnost i kako smatra da malo laži, kada su izrečene „za hrvatsku korist“, ne može predstavljati problem. Podsjetimo, kada su svjetski mediji krenuli intenzivno izvještavati o push-backovima koje hrvatska policija provodi nad migrantima, predsjednica je medijima poručila sljedeće: „Vi kao hrvatski mediji morate predstaviti hrvatsku stranu te priče“. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Lana Slivar Dominić

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"