ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

Na tribini „Mržnja i likovni izričaj“, sedmoj iz ciklusa „Zašto se mrzimo?“, sudjelovao je i karikaturist Nik Titanik koji je otkrio kako se karikaturom počeo baviti da bi ukazao na loše pojave u društvu. No, upravo zbog toga doživio je mržnju usmjerenu prema njemu kroz prijetnje i bušenje guma na automobilu. U grafičkom dizajnu izražavanje nije direktno primjetno, a češće se javlja u grafitima, rekao je povjesničar umjetnosti i grafički dizajner Dejan Kršić. “Najbliže tome su ratni i politički plakati, ali i tu se obično negativna osjećanja prema nekome ili nečemu drugom, pokušavaju upakirati kao pozitivna osjećanja prema vlastitoj strani, npr. ljubav prema domovini, zaštita bližnjih i slično”, naglasio je Kršić. Kao primjer naveo je agitacijske plakate od početka 20. stoljeća do danas te antisemitske plakate iz Drugog svjetskog rata.
POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

„Stabla, koje tu raste barem osamdeset godina, više neće biti“, zadnje su riječi koje se čuju na video snimci koju je glazbenik Darko Rundek postavio na svojoj Facebook stranici, a kojom upozorava kako stabla koje je "kao slavoluk" stajalo na ulazu u zagrebačku Kinoteku više nema. Video počinje uz zvonjavu crkvenih zvona, a uz ono što je od stabla ostalo – veliki panj – Rundek i troje njegovih prijatelja zapalili su svijeću. „Posjekli su ga zbog toga što je malo diglo asfalt ovdje“, govori Rundek pokazujući na Kordunsku ulicu i objašnjavajući kako je stablo stajalo kao slavoluk na ulazu u Kinoteku. Kaže i da će štetu koje je napravilo korijenje stabla komunalne službe ionako morati popraviti.
TRULI TEMELJI: Nije to priziv savjesti, to je kukavička sramota

TRULI TEMELJI: Nije to priziv savjesti, to je kukavička sramota

Nema većeg licemjerja nego kada se čovjek poziva na Boga. Kada sebi ne daje za pravo da odlučuje i da ima izbor, nego se kukavički ogradi iza božjeg zakona. Božji zakoni upisani su u ljudska srca, a ne u preporuke kojih se slijepo treba pridržavati. I svaki sud, svaki priziv savjesti mora biti utemeljen na toj činjenici. Vjerujete li vi zaista da se kod „priziva savjesti“ u Hrvatskoj, liječnici i liječnice, primalje i anesteziolozi zbilja vode svojim vjerskim uvjerenjima? Jedini priziv savjesti u slučaju mlade pacijentice u dubrovačkoj bolnici, jedini priziv savjesti koji su imali anesteziolozi koji su dopustili da se ta nesretna djevojka izmrcvari te da joj se medicinski zahvat, odnosno pobačaj, izvede na živo, bio je i ostao strah.
VIDEO: Zagrebački solisti na aerodromu izvadili instrumente i koncertom iznenadili putnike

VIDEO: Zagrebački solisti na aerodromu izvadili instrumente i koncertom iznenadili putnike

Prizori koje smo navikli gledati u viralnim video snimkama sa svjetskih aerodroma i kolodvora, odigrali su se danas i u zagrebačkoj zračnoj luci. Tamo su putnike iznenadili Zagrebački solisti, kratkim, ali impresivnim nastupom prije nego li su otputovali u Južnu Koreju. Ovaj aerodromski nastup, na kojem su putnici imali iznenadnu priliku poslušati djela Mozarta, Boccherinija i Piazzolle samo je jedan u nizu koncerata na neobičnim lokacijama kojima Zagrebački solisti, pod nazivom „Dar Zagrepčanima“, obilježavaju 65 godina od prvog koncerta ove glazbene institucije u bjelovarskoj sinagogi. U siječnju su tako upriličili koncert na zagrebačkoj tržnici Dolac, a u veljači u vrevi Importanne centra.
KLASICI NA SCENI: Pakao i strah u nama – kaos i bezumlje oko nas

KLASICI NA SCENI: Pakao i strah u nama – kaos i bezumlje oko nas

Roman „Kiklop“ Ranka Marinkovića (Vis 1913. – Zagreb 2001.), tiskan 1965. godine, na daske HNK u Zagrebu postavio je prvi put redatelj Kosta Spaić daleke 1976. godine. Šest godina kasnije na filmsko platno prenijet će ga Anton Vrdoljak, a danas, 43 godine nakon praizvedbe, na pozornicu GDK Gavella donosi ga redatelj Saša Anočić. Već samom pojavom roman tog hrvatskog novelista, dramskog pisca i esejista bio je događaj u tada jugoslavenskom kulturnom prostoru, ocijenjen je kao vrhunac Marinkovićeve proze, kritika nije štedjela pohvale. Ubrzo je u romanu uočeno i ono što će ga dovesti na kazališnu scenu i ovjekovječiti na filmskoj traci: u njemu se naime, lako prepoznaje da ga je napisao dramski pisac.
INTERVENCIJE U REMETINCU: Novo ruho dobio i zagrebački zatvor

INTERVENCIJE U REMETINCU: Novo ruho dobio i zagrebački zatvor

Nakon što je prošle jeseni ženska kaznionica u Požegi dobila novo ruho, red je došao i na Zatvor u Zagrebu, slavni Remetinec. Objekt izgrađen 1987. godine, koji je bio privremeni dom brojnih hrvatskih političara, ime je dobio po gradskom naselju na čijem je rubu smješten. Strogo čuvano zdanje u svojoj povijesti je zabilježilo tek dva uspješna bijega zatvorenika, a tamo su proteklih tjedana povodom Europskog dana kreativnosti, a u sklopu projekta CreArt 2.0, kojeg provodi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), intervenirali Slaven Kosanović poznatiji kao Lunar, Goran Rakić, Ivan Oštarčević Zgubljen i Dominik Vuković. "Za mene je sasvim novo iskustvo", komentirat će rad u Remetincu, umjetnik Goran Rakić.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: "Hipofiza u egzilu" Sofije Kordić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: "Hipofiza u egzilu" Sofije Kordić

„Roman je izašao iz mene, iz moje utrobe, morala sam ga napisati. Svi koje su devedesete uzdrmale imaju slične priče, samo što su ih mnogi potisnuli da ih ne bi samljeli problemi svakodnevice“, reći će novinarka i književnica Sofija Kordić o svom prvijencu, romanu "Hipofiza u egzilu" koje je objavljen ove godine, a koji ćemo u našoj rubrici "Autori(ce) u gostima ponedjeljkom"s četiri kratka isječka. Sofija Kordić živi u egzilu već 26 godina, kaže da ima dvije domovine, Hrvatsku i Češku. Iz one prve ona i suprug su otišli jer nisu pristali da im se eritrociti i leukociti nacionalno opredjeljuju, a kad je udari nostalgija otvori internet, pročita vijesti iz domovine i tješi se da je lakše biti stranac u stranoj državi nego stranac u vlastitoj.
NACISTIČKI MANIRI: Dodali joj „židovski“ nos kako bi pokazali koliko je zlo

NACISTIČKI MANIRI: Dodali joj „židovski“ nos kako bi pokazali koliko je zlo

Netolerancija i otvorena mržnja prema drugima i drugačijima nije samo ludilo koje je obuzelo ovdašnje krajeve. Rasprostranila se diljem planete, vidjeli smo to i jutros u Novom Zelandu, kada je desničarski ekstremist ubio 49 osoba u napadu na dvije džamije. Koliko mržnja prema drugačijima može biti jaka pokazuje i primjer slovačkog Zem a vek, jednog od najutjecajnijih dezinformacijskih slovačkih medija. Taj je medij odlučio upozoriti Slovake da ne biraju zlo koje predstavlja kandidatkinja za predsjednicu zemlje Zuzana Čaputova tako što su joj na slici dodali "židovski" nos! Trnavski nadbiskup Ján Orosch pozvao je vjernike (u Slovačkoj se oko 70 građana izjašnjava katolicima) da je na sutrašnjim izborima ne biraju i poručio da su grješnici svi oni kršćani koji je podržavaju.
ČETVRT VIJEKA KASNIJE: Povratak sarajevskog Damara

ČETVRT VIJEKA KASNIJE: Povratak sarajevskog Damara

Damar je naziv nedavno objavljenog albuma istoimene rock skupine koji predstavlja pravo osvježenje na glazbenoj sceni. Damar je nastao 1980-ih u Sarajevu, onom gradu kojeg se danas sjećamo po neizostavnoj atmosferi tolerancije i otvorenosti, te fantastičnoj glazbenoj, dramskoj i općenito svakoj drugoj kulturnoj sceni, u kojem se slušao nezaboravni Omladinski program Drugog programa Radija Sarajeva, i u kojem je postojalo to, iz vizure današnjeg doba, gotovo nestvarno bratstvo i jedinstvo ljudi koji su njemu živjeli. No, danas je Damar internacionalni band koji broji sedam članova, i njegov jedini član porijeklom iz Sarajeva danas živi u Aarhusu u Danskoj. Riječ je o Emiru Pašiću, autoru svih pjesama s albuma i ujedno frontmenu banda.
LAURA SKALA (17), ORGANIZATORICA UČENIČKIH PROSVJEDA: „Želimo da nas svi čuju i shvate da smo u strahu“

LAURA SKALA (17), ORGANIZATORICA UČENIČKIH PROSVJEDA: „Želimo da nas svi čuju i shvate da smo u strahu“

"U školama učimo jezike, književnost, matematiku, fiziku, kemiju, učimo o povijesti, i sve je to lijepo, no mi ne učimo o budućnosti čovječanstva i naše planete, odnosno o klimatskim promjenama o kojima ta budućnost direktno ovisi. Budući da na nama mladima ovaj svijet ostaje, vrijeme je da dignemo svoj glas za spas Zemlje. Upravo sam zato, potaknuta prosvjedima učenika diljem svijeta, odlučila dati sve od sebe da motiviram i mlade u Hrvatskoj da se pokrenu i aktiviraju", kaže uoči prosvjeda za klimu, u razgovoru za Lupigu, Laura Skala. Ova sedamnaestogodišnjakinja najviše je zaslužna što će se prosvjed u Zagrebu uopće dogoditi i odlučna je da će se rješavanjem upravo tih, za opstanak planete krucijalnih pitanja, baviti do kraja života, jer vjeruje da su, iako je 5 do 12, pozitivne promjene još uvijek moguće.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije