UZROCI MASOVNE HISTERIJE: Serija „Černobil“ kao sukob kulturâ i ideologijâ

UZROCI MASOVNE HISTERIJE: Serija „Černobil“ kao sukob kulturâ i ideologijâ

Černobil je postao simbol nečeg opasnog što su krili od nas, „nečeg što zrači“ i što se lako može iskoristiti kao simbol raspadanja državâ i ideologijâ jasna je stvar. Černobilske jagode. Bio je to njihov Černobil. Podrazumevano (smrtonosno) zračenje od koga se ne može pobeći plus paranoja u odnosu na svaku vlast koja je saopštavala „podatke“ o tome stvorili su nekakvu čudnu kombinaciju političkog vica i strašne urbane legende, koja svakom pruža priliku da bude stručnjak za fiziku i geopolitiku. HBO je napravio seriju o tom događaju, ali sva priča se svela na to da li je reč o antiruskoj (antisovjetskoj, antiputinovskoj) propagandi ili ne. U ovom društveno-političkom trenutku izgleda da nije bilo moguće drugačije. Slovenci i Hrvati seriju obožavaju, Srbi pak ne. Bilo bi drugačije da je serija nastala pre pada Berlinskog zida. Dotle su postojali prećutni principi kako se predrasude o životu s obe strane Gvozdene zavese imaju predstavljati i eksploatisati.
SUSRET BIVŠIH NEPRIJATELJA: Proveli smo dva dana s veteranima zaraćenih vojski koji danas pokušavaju mijenjati stvari

SUSRET BIVŠIH NEPRIJATELJA: Proveli smo dva dana s veteranima zaraćenih vojski koji danas pokušavaju mijenjati stvari

„Znaš, kad idem na ova okupljanja uvijek mi se zgrči želudac, danima prije nego trebam krenuti“, tiho nam govori Saša Premec iz Daruvara. Saša je veteran Hrvatske vojske, koji se početkom rata, s dvadeset i kojom, prijavio u vojsku i potom odradio brojna ratišta. Kaže kako unatoč grču u želucu, nema namjeru prestati sudjelovati u ovakvim akcijama gdje borci Hrvatske vojske, Armije BiH, Vojske Republike Srpske, Jugoslavenske narodne armije i Hrvatskog vijeća obrane, unatoč nekadašnjem neprijateljstvu, danas pokušavaju mijenjati stvari. Nedaleko od njega stoji mršav i izuzetno visok muškarac u crnoj jakni. On ne spominje grč u želucu, ali kaže da mu „ovo“ pomaže „s njegovim stanjem“. A njegovo stanje je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) četvrtog stupnja. I nije jedini takav među svim ovim ljudima. Pored njega je čovjek s kojim je nekada bio na nišanu, a sada s njim zbija šale koje nisu za svačije uši.
LEGENDARNI OPET JAŠU: KUD Idijoti imaju trenutno najprodavaniji album u Hrvatskoj

LEGENDARNI OPET JAŠU: KUD Idijoti imaju trenutno najprodavaniji album u Hrvatskoj

Pulske legende, KUD Idijoti, sedam godina nakon što su prestali postojati, imaju najprodavaniji album u Hrvatskoj. Radi se o albumu "Gratis Hits Live!" snimljenom početkom veljače 1999. godine u pulskom klubu Uljanik, a povod za taj legendarni koncert bio je 18. rođendan benda koji je svojim djelovanjem prerastao pojam benda i postao simbolom jedne generacije. Dvadeset godina kasnije album je objavio Dancing Bear i odmah po objavljivanju zasjeo je na prvo mjesto top liste najprodavanijih albuma Hrvatske diskografske udruge. Iz Dancing Beara napominju kako se radi o top listi i domaćih i stranih izdanja, a Idijoti su iza sebe ostavili i najprodavaniji strani album Eda Sheerana "No.6 Collaborations Project". Inače, objava reizdanja poklopila se s predstavljanjem dugo snimanog dokumentarnog filma o Branku Črncu Tusti, pjevaču Idijota koji je preminuo u listopadu 2012. godine.
NAKON DODJELE NAGRADE VIJEĆA EUROPE: "Još snažnije ćemo se suprotstavljati nacionalističkoj retorici"

NAKON DODJELE NAGRADE VIJEĆA EUROPE: "Još snažnije ćemo se suprotstavljati nacionalističkoj retorici"

Nagrada Vaclav Havel koju je u ponedjeljak Vijeće Europe dodijelilo, kod dijela javnosti omraženoj i percipiranoj kao izdajničkoj, Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR) velika je motivacija za tu organizaciju, kaže u razgovoru za Lupigu Branka Vierda iz YIHR-a. Prvenstveno da se još snažnije suprotstave nacionalističkoj retorici kojom čelnici država zapadnog Balkana nastoje narušiti mir u regiji, te da kreiraju još više mogućnosti za građane da kroz dijalog jačaju suradnju između društava i država regije. „Osvajanje nagrade Vaclav Havel predstavlja nam jako puno, iznimno smo ponosni da smo s velikim ljudima koji su život posvetili dosljednoj i upornoj borbi za ostvarenje ljudskih prava bili u užem izboru te da je nagradu također osvojio i Ilham Tohti, zagovarač i branitelj prava zajednice Ujgura u Kini. Aktivno ćemo se nastaviti boriti za stabilnost, mir te poštivanje ljudskih prava u Hrvatskoj i u regiji“, kaže nam Vierda.
MEDŽUSLOVJANSKY: Ukoliko ste Slaven ovaj novi jezik biste morali razumjeti

MEDŽUSLOVJANSKY: Ukoliko ste Slaven ovaj novi jezik biste morali razumjeti

Vozovi-vlakovi, kava-kafa-kahva … I dok se na ovim prostorima trudimo pronaći, a onda i maksimalno naglasiti razlike između našeg i jezika kojim govore naši susjedi, suvremeni se svijet, umjesto na razlike, koncentrirao na pronalaženje sličnosti u jezicima Slavena. Iz te je praktične ideje rođen novokomponirani jezik koji je srušio jezične barijere. Autori su ga nazvali interslavic ili medžuslovjansky jezik, a zahvaljujući tome što su spretno provezli slalom, zaobilazeći razlike te su jezik skovali od riječi koje su u svim slavenskim jezicima najzastupljenije, novi jezik razumiju stotine milijuna ljudi iz zemalja slavenskog govornog područja. Interslavic je, pojednostavljeno rečeno, pomoćni jezik namijenjen komunikaciji između ljudi koji se služe nekim od slavenskih jezika. Sadašnji oblik tog novog jezika nastao je 2017. godine, kada su spojena dva već postojeća projekta: neoslavonic i slovianski.
REAKCIJA NAKON PREMIJEROVE PROZIVKE: Ovo su pitanja na koja Dubravka Šuica mora odgovoriti

REAKCIJA NAKON PREMIJEROVE PROZIVKE: Ovo su pitanja na koja Dubravka Šuica mora odgovoriti

„GONG je jedna lijeva nevladina organizacija koja radi veliku kampanju ne bi li na neki način poljuljali stav pojedinih zastupnika o hrvatskoj kandidatkinji. 'Kvazineovisni GONG' radi oštru kampanju protiv buduće potpredsjednice Europske komisije“, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković, a njegova reakcija jasno pokazuje kako je premijer uzrujan jer se netko drznuo postaviti „određena“ pitanja o Dubravki Šuici, budućoj povjerenici Europske komisije za demografiju i demokraciju, jednako kako se uzrujavao kada su novinari propitivali „grijehe“ Lovre Kuščevića, kojeg je premijer uporno svesrdno branio, da bi ga na koncu nakon brojnih medijskih natpisa ipak smijenio. Ovaj napad na GONG premijer je izrekao u Bruxellesu, u sjedištu Europske komisije, a na pitanje hrvatskih novinara. Problem s GONG-om je taj što je ova nevladina organizacija inzistirala na svome pravu da dobije uvid u imovinsku karticu Dubravke Šuice.
AFION IMA NOVI SPOT: „Sa sve većom popularnošću ravnozemljaša ova je pjesma aktualnija nego ikad prije“

AFION IMA NOVI SPOT: „Sa sve većom popularnošću ravnozemljaša ova je pjesma aktualnija nego ikad prije“

Iako se do prošle godine činilo da je kultni zagrebački bend Afion stavio „ključ u bravu“, prvenstveno zbog preseljenja pjevačice Lidije Dokuzović u Švedsku, na radost i veselje njihove brojne sljedbe, situacija se potpuno preokrenula. Prvo je Afion iznenada odlučio odsvirati koncert u zagrebačkom Vintageu te je bend napunio, rasplesao i raspjevao prepuni klub. Potom se dogodio i dvostruki koncert u Saxu, a onda ljetna turneja „Terra Magica“ i nastupi na festivalima Perunfest i Legendfest, a uskoro će svjetlost dana ugledati i novi album, kojeg je ovih dana Afion najavio spotom za singl „Senjica“, staru podravsku pjesmu punog imena „Senjicu senjala Jankovica mlada“, a režirao ga je i snimio Doringo. „U tu sam pjesmu već godinama zaljubljena i naravno da se ona našla među prvima na popisu za naš novi album", kaže Lidija Dokuzović o „Senjici“.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Denisa Ćosića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Denisa Ćosića

Ima samo 23 godine i privremenu zagrebačku adresu. Njegovo ime je Denis Ćosić, a iza sebe ima prestižnu nagradu Goran za mlade pjesnike iz 2018. godine. Njegove pjesme zastupljene su u nekoliko zbornika „Rukopisi 40“, „Rukopisi 42“, „Antologija u čast Charlesa Baudelairea“, „The Split Mind“, dok su na internetskoj stranici Kultipraktik objavljenje njegove pjesme s kojima je dva puta ušao u širi izbor za nagradu „Na vrh jezika“. Objavljivao je i na Afirmatoru, Metafori, Stranama i u časopisima Kvaka, Avangrad i metaDADA, a pažljiviji konzumenti kulturnih zbivanja zasigurno su ga zapazili kao jednog od sudionika u raznim književnim tribinama i večerima čitanja poezije u Hrvatskoj i regiji. Na Lupigi Denisa Ćosića ovog kišnog ponedjeljka predstavljamo s izborom pet njegovih pjesama, a ovih dana objavit ćemo i razgovor s ovim mladim i iznimno talentiranim pjesnikom.
"MAJKA ME PRODALA U HRVATSKU ZA 100 EURA": Bez državljanstva, sa šestero djece, živi noćnu moru

"MAJKA ME PRODALA U HRVATSKU ZA 100 EURA": Bez državljanstva, sa šestero djece, živi noćnu moru

Morala ga je slušati jer joj je prijetio da će joj oduzeti djecu. Na majčinu pomoć nije mogla računati. "Netko je, dok sam bila trudna, prijavio da sam tu ilegalno, maloljetna i trudna. Došla je policija. Nisu me deportirali, nego su me stavili u Caritasov dom. Tamo sam bila 24 sata. Idući dan je mama došla i potpisala da izađem. Nije me ni zagrlila niti poljubila taj dan. Samo me predala ponovno njima", kroz suze se prisjeća Helena dok nam nastavlja priču: „Tukao me pred mamom, a i na nju je digao ruku. Mama mi je rekla: 'Dijete drago, ne možeš kod mene živjeti. Ja te ne mogu hraniti. Ti si trudna i moraš mu se vratiti'. Govorila je: 'Vidiš da mu je žao. On se pokajao.' On je uvijek imao riječi koje srce paraju kada napravi tako nešto. Onda bi mi govorili da ga trebam slušati i raditi kako on kaže. Govorili su mi da ga ne ljutim jer me on voli.“
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Omera Ć. Ibrahimagića

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Omera Ć. Ibrahimagića

Nije to nimalo neobično, liječnik pa pjesnik. Doktor medicinskih znanosti Omer Ć. Ibrahimagić radi na Klinici za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli i profesor je na Univerzitetu u Tuzli. Rođen je 1968. godine, također u Tuzli, gdje i danas živi i radi. Kad ne objavljuje radove iz oblasti medicine po domaćim i stranim stručnim časopisima, Ibrahimagić se bavi poezijom. Svoje pjesme, priče i putopise objavljivao je na raznim adresama. Navest ćemo samo neke od njih - Most, Front slobode, Večernje novine, Oblici, Zapis, Ostrvo, Pogledi, Gradovrh, Slovo Gorčina, Književni pregled, Riječ, Radio Gornji grad, Strane, Pulse, P.E.N. Centar BiH, Kvaka, Hyperborea, Književna revija, Nomad, Ajfelov most, Knjigomat …Za svoj rad dobio je, među ostalim, i prestižnu nagradu „Mak Dizdar“, za najbolju zbirku pjesama. Na Lupigi se predstavlja s pet svojih pjesama, od kojih prva do sada nije nigdje objavljivana.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  2. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije