AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Katarine Sarić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Katarine Sarić

Katarina Sarić rođena je 1976. godine na Cetinju. Njene pjesme objavljivane su u brojnim časopisima. Od Indije i Nepala, preko Velike Britanije i Irske, sve do Sjedinjenih Država i Kanade. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, prvo filozofiju, a potom i južnoslavensku književnost. Trenutno na Fakultetu za političke nauke u Podgorici, završava postdiplomske studije iz socijalne politike i socijalnog rada. Kaže da je mogla biti plesačica, samo da je imalo truda usmjerila prema tom svom talentu. No, zato je trud uložila u poeziju i prozu. „Pišem lako, svoje opsesije odmah stavljam na papir i pisanje, čini mi se, samo teče. Osjećam olakšanje dok pišem“, reći će Katarina u jednom razgovoru. Danas živi, radi i svoje opsesije na papir stavlja u Budvi. Lupiga je svojim čitateljima predstavlja s pet pjesama.
EU ZA POČETNIKE: Koliko su uopće bitni hrvatski zastupnici u EU Parlamentu?

EU ZA POČETNIKE: Koliko su uopće bitni hrvatski zastupnici u EU Parlamentu?

Kako se bliži 26. svibnja, dan kada će se održati europski izbori, tako su mediji sve zagušeniji izbornim temama i predizbornim aktivnostima stranačkih takmaca, dok istovremeno vjerojatno većina hrvatskih građana ne zna što je uopće Europski parlament, koja je njegova uloga, kakva mu je struktura i kako zapravo funkcionira, a kamoli kako se donose zakoni u njemu i koliko je važno da Hrvatska u Parlamentu ima svoje predstavnike te mogu li naši predstavnici uopće utjecati na donošenje odluka. Odgovore na ta, ali i niz drugih pitanja Lupiga je potražila u razgovoru s aktualnim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu – Biljanom Borzan, Ivanom Maletić, Davorom Škrlecom i Dubravkom Šuicom. Zastupnike smo pitali i koliko su, sudeći po dosadašnjem iskustvu iz prakse, svojim radom i angažmanom uistinu pridonijeli boljitku Hrvatske i njenih građana te što smatraju svojim najvećim postignućima.
VIDEO - KAKO JE BARE OPET PODIGAO PRAŠINU: „U 21. stoljeću oni briju na raj i pakao, đavole i Boga“

VIDEO - KAKO JE BARE OPET PODIGAO PRAŠINU: „U 21. stoljeću oni briju na raj i pakao, đavole i Boga“

Goran Bare ponovno je digao prašinu. Njegovo gostovanje u emisiji Aleksandra Stankovića „Nedjeljom u 2“ izazvalo je brojne reakcije, a najviše njih stiglo je na račun Baretove izjave kako je zavidan religioznim ljudima, onima koji vjeruju, jer on, s obzirom da je 21. stoljeće ne može vjerovati u takve priče. „To je srednjovjekovna priča, kao Crvenkapica, priča za malu djecu. Pročitao sam Bibliju, to je tako tupava knjiga“, zaključio je Bare i izazvao bijes onih kojima, kako reče, zavidi. Iako se ubrzo nakon izgovorenog ispričao, na društvenim mrežama su pogođeni vjernici Bareta, prema onoj da bližnjeg svoga treba ljubiti kao sebe samoga, zasuli drvljem i kamenjem, odnosno prijetnjama i ogavnim uvredama. Hrvatska televizija nedugo nakon završetka emitiranja, emisiju je „digla“ na YouTube, a snimku donosimo na ovom mjestu kako biste vidjeli zbog čega je sve Bare digao toliku prašinu.
DA VAM SE PREDSTAVIM…: Majstor karikature čiji su radovi i stoljeće kasnije izuzetno aktualni

DA VAM SE PREDSTAVIM…: Majstor karikature čiji su radovi i stoljeće kasnije izuzetno aktualni

"Sasvim pri kraju devetnajestog veka (tačnije u krštenici), ugledao sam svetlo dana u Glini maloj varošici Hrvatske. U mom kraju, koji je u političkom rečniku poznat pod imenom Banije, žive izmešani katolici i pravoslavni, ili, kako se oni sami zovu, Srbi i Hrvati. Ta dva plemena čuvena su u svetu po tome što već decenijama vode borbu, dokazujući jedni drugima savršeno istim jezikom, istim argumentima i, šta više, istim karakterističnim izrazima iz Vukovog rečnika da - nisu jedan narod. Ja sam plod te mešavine, jer mi otac beše katolički Hrvat a majka pravoslavna Srpkinja. Prema tome, hteo ne hteo, rodio sam se kao Jugosloven. Sasvim je razumljivo da je, pri takvom stanju duhova u mome kraju, već pri mome rođenju izbio jedan od bezbrojnih srpsko-hrvatskih sporova", napisao je svojevremeno karikaturist i publicist Petar Pjer Križanić, rođen prije točno 129 godina.
DIHOTOMIJA VINILU (1975.-1985.): Izloženi omoti Jugotonovih ploča

DIHOTOMIJA VINILU (1975.-1985.): Izloženi omoti Jugotonovih ploča

Arsen Dedić, Gabi Novak, Oliver Dragojević, Tereza Kesovija, Mišo Kovač, samo su neka od velikih glazbenih imena koje je Ivica Jakić fotografirao za omotnice njihovih visokotiražnih ploča u izdanju Jugotona u vremena kada je ta diskografska kuća bila najveći izdavač ploča u Jugoslaviji. Dio Jakićevog rada izložen je ovoga tjedna na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) na izložbi nazvanoj „Dihotomija vinilu (1975.-1985.)“. Upravo je taj fakultet završio Jakić, inženjer strojarstva, a njegovi su radovi izloženi povodom obilježavanja stote obljetnice FSB-a. Za tu je priliku Jakić i odabrao fotografije koje su nastale u vrijeme njegova studiranja. Uz omote ploča na izložbi su postavljene i neke njegove umjetničke i nekomercijalne fotografije, među kojima i one na kojima se Jakić nalazi s fotoaparatom u vremena kada je snimao spomenuta izdanja te s fotoaparatom danas.
ČOVJEK: Kako smo uništili Svijet

ČOVJEK: Kako smo uništili Svijet

Video, koji je autor nazvao jednostavno - „Čovjek“ - prvi je puta na You Tubeu objavljen krajem 2012. godine, te je ubrzo postao viralan. Dosada, samo na YouTubeu, ima nešto manje od 33 milijuna pregleda i još uvijek intenzivno cirkulira društvenim mrežama. U uvodu animiranog filma prikazan je idiličan prizor naše planete prije 500.000 godina. U netaknutoj šumi, u kojoj bezbrižno skakuću vjeverice, odjednom se pojavljuje čovjek odjeven u majicu s natpisom „dobrodošli“. Iako se na prvu čini kako je čovjek dobroćudno i nasmijano stvorenje, optimizam nestaje već pri prvom susretu s majušnim pripadnikom životinjske vrste, pužem kojeg čovjek, tek tako, iz razonode, brutalno zgazi. Okrutni se niz nastavlja zagađenjem mora smećem i opasnim otpadom. Čovjek potom nastavlja svoj ubilački pohod od kojeg niti jedna životinjska vrsta nije izuzeta.
URBAN IMA NOVI SINGL: "Treba nam tako malo - jedan kremen i jedna iskra"

URBAN IMA NOVI SINGL: "Treba nam tako malo - jedan kremen i jedna iskra"

Urban&4 imaju novi singl, nazvan vrlo jednostavno „Iskra“. Idejno je nastao u osami doma Damira Urbana, laganijeg tempa, uz akustičnu gitaru. „Odlučili smo da je najbolje pokušati zadržati taj topao, kućni duh te glazbenu priču benda samo, naprosto, nasloniti na njezine temelje. Za mene je 'Iskra', u nekom prenesenom smislu, simbol našeg zaloga za budućnost“, reći će Urban koji je sam na akustičnoj gitari odsvirao dio pjesme. Luka Toman snimio je i akustičnu i električnu gitaru, na basu je bio Sandi Bratonja, na klaviru Saša Markovski, a za bubnjevima Marco Bradaschia. Urban se zajedno sa suprugom Milicom Czerny Urban prihvatio i režije spota za „Iskru“. Odlučili su se za vrlo jednostavno, ali upečatljivu formu iza koje stoji jedna zanimljiva, rekli bismo i pomalo nostalgična priča. O čemu se radi objasnit će sama Milica Czerny Urban.
ZAVRŠEN PRVI DIO SUBVERSIVEA: Duboko sjetni, sućutni i humani „Ray&Liz“ odnio nagradu

ZAVRŠEN PRVI DIO SUBVERSIVEA: Duboko sjetni, sućutni i humani „Ray&Liz“ odnio nagradu

Na Subversiveu je ove godine prikazano više od 50 naslova, od igranih filmova, do kratkometražnih i dokumentaraca, a organizatori ističu kako je među njima bio velik broj recentnih i provokativnih filmova čiji autori kritički promišljaju svijet u kojem živimo. Čast da odaberu najbolje od prikazanog imao je tročlani žiri – Nikolina Hrga (producentica), Zvonimir Jurić (redatelj i profesor na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti) i Otto Reiter (austrijski filmski kritičar). Dodjelom nagrada završen je izuzetno bogati filmski dio programa ovogodišnjeg Subversive Festivala, a pred nama je drugi dio festivala, tijekom kojeg će se održati niz zanimljivih predavanja, okruglih stolova i predstavljanja knjiga. Već sutra, u ponedjeljak, započinje 3. AlterEkonomski forum, i to okruglim stolom „Europa na rubu – od političkog do politike", a nešto kasnije predavanje će održati berlinski profesor Michael Heinrich.
SLUČAJ KUSTURICA: Mozak na službenom putu

SLUČAJ KUSTURICA: Mozak na službenom putu

Priznajem da su mi od bubnjanja i intenziteta senzacija zamalo iskočile oči, mada nisu srpske, i da sam na jedvite jade uspio zadržati staloženost: u redu, autor se drži principa „što na umu, to na drumu“, što znači da mu je mozak na službenom putu, nitko iole normalan ne može ga slijediti na tom putovanju, na takav se tip ekspedicija uputno osvrnuti samo sa sigurnoga odstojanja, a u cijeloj stvari ipak ima i zrnce humora, naime, komično je to što pisac svoje štivo smatra satiričnim, iako sve upućuje na to da je riječ o žanru dijagnoze. Osim toga, imajući u vidu trenutno stanje mojih dionica u tzv. hrvatskom društvu – gdje u službenoj percepciji osciliram između jugokomunista i četnika, ovisno o afinitetu lovaca na nacionalne izdajnike – ne mogu reći kako mi naročito škodi da me neka prosrpska budala okarakterizira kao ustašu.
NEISPRIČANA PRIČA KUD IDIJOTA: „Imali smo dovoljno hrabrosti biti dosljedni“

NEISPRIČANA PRIČA KUD IDIJOTA: „Imali smo dovoljno hrabrosti biti dosljedni“

KUD Idijoti, pulski punk bend, poznat i prepoznat diljem bivše Jugoslavije, čiji su rast i razvoj usporili ratna i poratna zbivanja, te hrvatski inovativni proizvod zvan „pretvorba i privatizacija“ službeno su proteklog vikenda dobili svoju prvu biografiju. Vrlo detaljno ispisane o stranice o „bendu naše mladosti“ sročio je Nenad Marjanović, ljubiteljima Idijota poznatiji kao dr. Fric, basista benda, a objavio ju je Diego Bosusco - Ptica, još jedan član benda. U razgovoru za Lupigu Fric objašnjava kako se nije pretjerano bavio faktografijom benda, datumima i diskografijom, a da je neke stvari odlučio baciti pod tepih, jer su previše osobne.„No, suština je tu, sve što sam htio napisati - napisao sam“, kaže. S obzirom da je gorepotpisani autor ovog teksta i službeno prvi kupac knjige, uskoro ćemo na Lupigi objaviti i prikaz „Života s Idi(j)otima“. Do tada vam donosimo do sad neobjavljen kratki odlomak iz knjige u kojem je Fric sažeo mnoge stvari.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije