Brojke novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV2 postale su zadnjih dana glavni fokus svih medijskih objava i glavno mjerilo ozbiljnosti situacije. No dok nacija svakih par sati očekuje novi „skor“, sve veći broj istraživanja potvrđuje da službena statistika ne opisuje posve točnu situaciju. Istraživanja, naime, ukazuju da su upravo neotkriveni slučajevi - ljudi koji često nisu ni svjesni da su zaraženi ili pak imaju samo blage simptome - najveći razlog zbog kojeg striktno pridržavanje mjera socijalne distance sada ima izuzetno bitnu ulogu.

Studija grupe američkih, britanskih, kineskih i znanstvenika iz Hong Konga objavljena ovih dana u časopisu Science pokazala je da je u ranijim danima epidemije u Wuhanu, prije uvođenja najstrožih mjera kretanja, tek jedna od svakih sedam zaraženih osoba detektirana i stavljena u izolaciju.

Vođeni željom da ustanove koji postotak ljudi koji imaju blage ili praktički nikakve simptome prolazi „ispod radara“ u situaciji bez nametnutih strogih mjera, znanstvenici su analizirali stanje u Kini u periodu od 10. do 23. siječnja, prije no što su na snagu stupila ograničenja kretanja. Za matematičke modele koristili su procjene dinamike kretanja stanovništva zasnovane na korištenju mobilnih telefona i određenih aplikacija u 375 kineskih gradova, te podatke o zabilježenim slučajevima i dinamici zaraze.

Držite razmak (ILUSTRACIJA: Pixabay) 

Kombinacija više modela ukazala je da je u tom periodu u Kini najvjerojatnije detektirano samo 14 posto postojećih slučajeva zaraze. Prema ovim procjenama, čak 86 posto ljudi koji su bili zaraženi ostali su nezabilježeni u ta dva tjedna. Iako je u tome ulogu odigralo više faktora, poput nedovoljnih kapaciteta zdravstvenog sustava, važno je naglasiti da se ovaj omjer uvelike promijenio, pojašnjavaju autori, jednom kad su uvedene striktne mjere.

Modeli su, međutim, ukazali i da su nezabilježeni slučajevi imali 55 posto zaraznosti prema okolini u odnosu na zabilježene slučajeve. Iako ljudi koji imaju blaže simptome ili su potpuno bez simptoma nisu zarazni u istoj mjeri kao i već detektirani slučajevi, „blažih“ nezabilježenih slučajeva u prvim stadijima epidemije je u Kini bilo daleko više, pa su upravo oni glavni mehanizam preko kojeg se širila zaraza, upozorio je Jeffrey Shaman, jedan od autora studije koja dobro objašnjava rapidni zamah širenja epidemije kako u Kini, tako i u nekim drugim zemljama poput Italije.

U drugoj opsežnoj analizi epidemije i utjecaja mjera na njen razvoj koja je nedavno objavljena bez standardne „peer-review“ recenzije, znanstvenici iz Kine i SAD-a modelirali su broj nepoznatih slučajeva zaraze tijekom dužeg razdoblja epidemije u Kini, koristeći kliničke podatke o 26.000 laboratorijski potvrđenih osoba s virusom u Wuhanu. Prema njihovim izračunima do 18. veljače bar 59 posto od ukupnog broja zaraženih u gradu nije bilo evidentirano. No stroga karantena i ostale mjere značajno su smanjile širenje zaraze, preveniravši oko 94 posto potencijalnih novih infekcija do 18. veljače. Veliki broj asimptomatičnih slučajeva imao je i nesretni cruiser Diamond Princess. Znanstvenici iz Japana, SAD-a i Velike Britanije procijenili su da je od ukupnog broja zaraženih putnika na brodu njih više od 17 posto bilo potpuno bez simptoma.

Istraživanje Chinazzija i suradnika potvrdilo je da najviše utjecaja na kontroliranje epidemije imaju intervencije javno-zdravstvenog sustava poput rane detekcije slučajeva zaraze, te promjene u ponašanju ljudi poput izolacije i pranja ruku (FOTO: Pixabay)

Na problem asimptomatičnih osoba koje šire zarazu ukazali su i talijanski znanstvenici, mikrobiolog Andrea Crisanti i infektolog Antonio Cassone, članovi tima koji je izveo sada već znameniti „eksperiment“ u gradiću Vo, gdje je zabilježena i prva smrt od Covida-19 u Italiji. Znanstvenici su u dvije runde testirali svih 3.000 stanovnika gradića, uključujući i one bez simptoma. Stavljajući u karantenu sve pozitivne osobe, u roku od dva tjedna u potpunosti su suzbili zarazu. S takvim pristupom, pojasnili su Crisanti i Cassone za Guardian, došli su i do saznanja da je već u vrijeme pojave prvih dijagnosticiranih pozitivnih slučajeva sa simptomima značajan dio populacije gradića – njih oko 3 posto – također već bio zaražen. Većina njih pri tome nije imala nikakve simptome.

Istraživanje Mattea Chinazzija i suradnika objavljeno u Sciencu potvrdilo je pak da najviše utjecaja na kontroliranje epidemije imaju intervencije javno-zdravstvenog sustava poput rane detekcije slučajeva zaraze, te promjene u ponašanju ljudi poput izolacije i pranja ruku, dok ograničenja putovanja značajnije usporavaju epidemiju samo u početnoj fazi.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"