Prošlo je 78 dana otkako je koronavirus stigao u Hrvatsku. Vrhunac broja zaraženih u Hrvatskoj je zabilježen prije nešto više od mjesec dana i od tada je ta krivulja u stalnom padu, što je dovelo i do „relaksacije“ epidemioloških mjera. Upravo su epidemiološke mjere koje je diktirao Nacionalni stožer civilne zaštite nailazile na najveći prijepor u javnosti. Pogotovo se to intenziviralo proteklih dana, otkako se glasno počelo spekulirati o datumu parlamentarnih izbora, pri čemu je popuštanje epidemioloških mjera u interesu onih kojima bi u interesu bio što raniji termin održavanja izbora.

KRIŽNI STOŽER: Epidemiologija u službi Biblije

COVID-19: Dobrodošli u autoritarnost medicine

NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

„To će dogovoriti parlamentarna većina onda kada procijenimo da su epidemiološke prilike prikladne, a čini mi se da jesu prikladne. Nakon toga možemo donositi odluku o tome u Saboru, a u svakom je slučaju za održavanje izbora nadležan DIP i o tome će on donositi svoje odluke. Kada se donese odluka o izborima, tada će DIP, siguran sam, po logici stvari konzultirati Hrvatski zavod za javno zdravstvo za eventualne preporuke“, izjavio je premijer Andrej Plenković. A prvi čovjek Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak, koji je jedan od članova Nacionalnog stožera, za kojeg je predsjednik Kluba saborskih zastupnika HDZ-a, Branko Bačić, nedavno rekao „Capak je član HDZ-a i na to sam ponosan“, još je jučer natuknuo svoje mišljenje o toj stvari.

„NEMA LABAVO“ PREMA „PETOJ KOLONI“: Liječnik govorio o nedostatku zaštitne opreme pa dobio opomenu pred otkaz

COVID-19 U HRVATSKOJ: U početku „nediscipline“ građana bijaše premlaka riječ

„Da“, kratko je odgovorio na presici na pitanje mogu li se održati izbori s obzirom na epidemiološku situaciju. Potom je dodao da ne vidi problem ni ako osobe koje su u samoizolaciji stave masku i dođu glasati na biračko mjesto. Vrijedi primijetiti kako se donedavno osobe u samoizolaciji koje su uhvaćene u javnom prostoru kažnjavalo visokim novčanim kaznama, nazivalo ih se „bioteroristima“ te se njihov izlazak iz prostora samoizolacije uspoređivao s „pucanjem automatskom puškom po ljudima u trgovačkom centru“. No, to nije prvi put da su izjave članova Stožera kontradiktorne. 

Mišljenje HZJZ-a će se tražiti naknadno, ali Capekovo je mišljenje već poznato (FOTO: HINA/Daniel Kasap)

U situaciji kada je Hrvatska polučila dobre rezultate u suzbijanju epidemije koronavirusa, nije nevažno hoće li se izbori održati dok je građanima još uvijek svježe sjećanje na tu činjenicu ili kasnije, dok to zaborave ili ta tema postane sporedna. Naime, Hrvatska je među članicama Europske unije koje imaju najmanji broj zaraženih na milijun stanovnika. Zasad u toj statističkoj kategoriji bolje stoje tek Grčka, Slovačka, Bugarska, Mađarska, Poljska i Latvija, dok manji broj smrtnih slučajeva na milijun stanovnika od Hrvatske ima sedam članica Unije. Dakle, dobri rezultati koji se mogu pripisati Stožeru, joker su u rukavu HDZ-a kao argument dobrog upravljanja državom općenito.

U tom svjetlu vladajućima će zasigurno dobro doći informacija iz istraživanja koje je objavila zagrebačka agencija Newton Research Europe, inače dio Newton Media grupe. Ta je agencija provela „ispitivanje društvene klime po pitanju Covida-19“, što je u naravi online anketa. Iz ove agencije objašnjavaju kako je anketa provedena od 3. do 7. svibnja na „ispitanicima reprezentativnih općoj populaciji prema spolu i dobi“, ne otkrivajući o kojem se točno broju ispitanika radi. 

Jedno od ključnih pitanja na koje su ispitanici odgovarali je ono o dojmu koji je kod građana ostavio Nacionalni stožer. Tako je čak 76,8 posto ispitanih reklo kako smatra da Stožer radi „odličan posao i da nadležne institucije poduzimaju dovoljno dobre mjere u svrhu ovladavanja pandemijom te rade sve što je u njihovoj moći kako bi spriječili ili suzbili virus“. 

Ispitivanje je otkrilo i da se građani najviše informiraju putem internetskih portala (44,2 posto) te društvenih mreža (27,1 posto) što može biti poprilično opasno, s obzirom da društvenim mrežama, vidjeli smo posljednjih mjeseci, znaju kružiti razne dezinformacije i lažne vijesti. Zanimljivo je i kako 27,5 posto ispitanika ne vjeruje informacijama koje plasiraju medijski kanali, ali i da samo 63,8 posto njih vjeruje ili apsolutno vjeruje informacijama koje su objavljene na službenim web stranicama nadležnih institucija i televizijskih kuća.

Većini ne smeta što kupci u trgovinama ne nose ni maske ni zaštitne rukavice (FOTO: HINA/Daniel Kasap)

Generalno je, zbog koronavirusa, 47,2 posto ispitanih i dalje zabrinuto, a njih 24,4 posto izjavilo je kako je „opušteno“ po tom pitanju. Vrijedi izdvojiti i stav građana o nošenju maski i zaštitnih rukavica u trgovinama. Čak 63 posto ispitanih reklo je da im ne smeta što kupci u trgovinama ne nose ni maske ni zaštitne rukavice, a svoje su stavove objasnili u komentarima. 

„Maske nisu korisne“; „Dovoljno je držati distancu“; „Nisu potrebne zdravim ljudima“; „Samo starije osobe bi trebale nositi masku“; „Važna je dezinfekcija ruku“; „Zato što ne mogu svi imati maske i rukavice jer su cijene istih porasle“ – samo su neki od komentara ispitanika. Manjina, odnosno ostalih 37 posto ispitanih drži da je nošenje maski i zaštitnih rukavica ipak nužno te da se radi o odgovornom ponašanju kojim se štiti i sebe i druge. 

Da u ovoj situaciji banke i kartičarske kuće trljaju ruke pokazuje i podatak da je 75 posto ispitanih odgovorilo kako u trgovinama plaća samo karticama. Ipak, ekonomski utjecaj krize nastale epidemijom koronavirusa na građane nije bio u fokusu ovog ispitivanja, međutim prije dva tjedna Centar za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Modus operandi objavio je rezultate svog istraživanja koje je bilo ograničeno samo na najprosperitetniju hrvatsku županiju – Istarsku. Ta je agencija sakupila podatke na uzorku od 788 ispitanika, selekcioniranih po solu i starosti. 

Što se privatnog sektora tiče, ovakvo je bilo stanje u Istri – 31 posto ispitanih nastavilo je raditi u nepromijenjenim uvjetima, 27 posto ih je i dalje u radnom odnosu, ali sa smanjenom plaćom, 16 posto ih je radilo od kuće, a devet posto ih je ostalo bez posla. U javnom sektoru rezultati su ponešto drugačiji – 34 posto ispitanika radilo je u nepromijenjenim uvjetima, 22 posto ih je radilo od kuće, 15 posto je ostalo na svom radnom mjestu uz smanjenu plaću, dok je dva posto njih dobilo otkaz. Nadalje, 60,59 posto ispitanih u Istri je izjavilo kako je na njihov kućni budžet utjecala jako ili srednje, a samo 9,9 posto ispitanika nije mijenjalo potrošačke navike uslijed krize. Na kraju, 46 posto svih ispitanih ocijenilo je da se Vlada RH morala više potruditi tijekom krize, a manji broj njih smatra da su to morale učiniti i Europska unija, županije i općine. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"