INTERVJU SA HRVATSKIM STRIP-JUNAKOM: Dokaza nemam, ali novac iz Algoritma nije mogao nestati

INTERVJU SA HRVATSKIM STRIP-JUNAKOM: Dokaza nemam, ali novac iz Algoritma nije mogao nestati

Vlasnik izdavačke kuće Fibra Marko Šunjić, pravi je hrvatski strip junak. Informatičar, obiteljski čovjek, svi ga nešto hvale, 'oće platit dobavljačima, ne živi od stripa, već - bez puno pretjerivanja - za strip. Zato je pokrenuo najljepšu - bez pretjerivanja - od svih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Nakon propasti Algoritma odlučio je staviti sva izdanja na popust, a za Lupigu govori o tome kako se protiv krize odlučio boriti bez da zakine svoju primarnu misiju: širenje evanđelja o stripu. Algoritam je izdavačima napravio otprilike ono što i Agrokor svojim dobavljačima, ali bez spašavanja države. "Zato npr. moja žena kupuje mlijeko kod kumice na placu ili eventualno mljekare Veronika koja ima svoje trgovinice, a ne u trgovačkim lancima, kad god je to moguće. Tako je sad i s Fibrom – pozvali smo ljude da kupuju direktno 'na izvoru'", kaže nam Šunjić u razgovoru.
INTERVJU PROF. DR. CIRILA TOPLAK: „U današnjem svijetu revolucija je neizvediva“

INTERVJU PROF. DR. CIRILA TOPLAK: „U današnjem svijetu revolucija je neizvediva“

Prolazi stota godina od revolucionarne 1917. godine koja je promijenila svijet. No, niti na stotu obljetnicu ne postoji suglasnost o karakteru tog velikog povijesnog događaja, kojeg se i danas istovremeno sotonizira i glorificira. O tome koje su tekovine Oktobarske revolucije, zašto oko njih i danas postoje prijepori te je li u današnjem globaliziranom i kontroliranom svijetu moguća revolucija, zanimljive odgovore nam je dala slovenska povjesničarka dr. Cirila Toplak. Budući da živimo u svijetu visokih tenzija, neprestanih kriza te gubitka povjerenja u predstavničku demokraciju profesorica Toplak nam je otkrila inspirativnu teoriju o mogućem budućem boljem svijetu, kojeg mnogi priželjkujemo. „U današnjem svijetu gotovo potpunog nadzora revoluciju bi bilo teško pokrenuti, a još teže izvesti. Problem je mobilizirati ljude da se istinski uključe u neki masovni politički pokret, jer sustav potiče apatiju. Zato nas se i lako nadzire“, kaže Toplak.
LEGENDARNI STEVE ALBINI ZA LUPIGU (VIDEO): „Bolje i grozna glazba, nego ovaj zatupljujući svjetonazor“

LEGENDARNI STEVE ALBINI ZA LUPIGU (VIDEO): „Bolje i grozna glazba, nego ovaj zatupljujući svjetonazor“

Iako se najradije predstavlja kao tonski snimatelj, Steve Albini je svojom produkcijom mnoge izvođače vinuo u zvijezde. Teško je i pobrojati s kim je sve surađivao, jer radi se o više od 1.000 izvođača, ali vrijedi spomenuti samo neka imena kao što su Nirvana, Page & Plant, The Stooges, The Breeders, PJ Harvey, Pixies... Legendarne anegdote o produkciji zadnjeg albuma Nirvane ili one kada je navodno Urge Overkill natjerao da snimaju goli, odmijenio je razgovor o srljanju SAD-a u fašizam, kao i budućnosti glazbene industrije i obožavanju hrvatske SexAe. "Spreman sam prihvatiti groznu glazbu ako to povlači da nećemo imati fašistički režim. Čak i ako je istina da će ponovni uspon fašizma značiti povratak punka i eksperimentalne glazbe, nije toga vrijedan. Radije bih slušao najbezličniji generički pop ako to znači da ćemo se riješiti ovog zatupljujućeg ksenofobno-konzervativnog svjetonazora", govori Albini u videu intervjuu za Lupigu.
INTERVJU - PREDRAG FINCI: „Živimo u tužnom dobu preživljavanja, borbe za opstanak, a bez novih ideja“

INTERVJU - PREDRAG FINCI: „Živimo u tužnom dobu preživljavanja, borbe za opstanak, a bez novih ideja“

„Da počnem ovako - medijima manipulira vladajuća ideologija. Točnije, dominantna politička snaga. A otuda nam se ne nudi „slika svijeta“, nego slika koju o svijetu nameće ta politička moć. Zato se u susretu s medijima najprije moramo upitati kakav je to medij? A u slučaju informativnog medija - kakva je politička orijentacija i motivacija onih koji nas informiraju? Ne očekujete da nam promotori šunda postanu mjerilo estetskih vrijednosti?“, kaže u razgovoru za Lupigu Predrag Finci, istaknuti filozof, pisac i esejista. Finci je osjetio potrebu pozabaviti se i temom medija, pomnom, analitičkom obradom osmotriti njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život. U razgovoru će primijetiti kako je paradoks „naše situacije“ u tome da se kritiku medija može iznijeti na efikasan način samo u medijima. „Istina nije u medijima: oni su transmisija, prijenosnik, posrednik između onog što jest i onoga kome se obraćaju“, napominje Finci.
DAVOR IVANKOVAC, PJESNIK: Identitet ograničava i sužava vidike

DAVOR IVANKOVAC, PJESNIK: Identitet ograničava i sužava vidike

„Razlog zbog kojeg sam ostao u Slavoniji prije svega je materijalni – i za odlazak je potreban određeni kapital, a ja si u dužem periodu ni odlazak nisam mogao priuštiti. Takav hod po rubu egzistencije može biti poticajan za pisanje i mene vjerojatno okolnosti i jesu potaknule da se uopće okušam u poeziji i prozi, pa čak i da kroz kritike kažem nešto što želim reći i pokušam neki bijes izliti iz sebe, no može li kultura biti faktor u obuzdavanju iseljavanja teško je reći. Mislim da ne, osim ako od kulture niste u stanju živjeti“, kaže pjesnik Davor Ivankovac u intervjuu za Lupigu. Poeziju je počeo pisati tek nakon što je završio studij književnosti. Legenda kaže da se tri godine nitko nije obazirao na njegove pjesme, a zatim su mu rekli da su dobre. Od tada Davor Ivankovac uporno piše i skuplja književne nagrade. Ima ih već šest.
MIMA JURAČAK, SPISATELJICA: Marketing je dobar za proizvode, ali ne i za ljude

MIMA JURAČAK, SPISATELJICA: Marketing je dobar za proizvode, ali ne i za ljude

U kratkoj biografiji Mime Juračak navodi se da je diplomirala filozofiju u Zagrebu te da je osvojila nagradu "Vranac", a zatim i nagradu "Ulaznica" za kratku priču 2016. godine. Objavljuje poeziju i prozu, a osim što se bavi pisanjem radi i kolaže koje izlaže na grupnim izložbama s umjetnicima iz Siska. Za Lupigu kaže: "Predstavljaju me svakako, ovisno o prilici, a najčešće me pretjerano nakite. Svi smo na neki način pretjerano nakićeni, a često i prisiljeni biti pretjerano nakićeni. Netko jednom napiše da sam pjesnikinja, umjetnica, priznata autorica i slično, pa se to onda vrti kao istina. Strah me te istine. Marketing je zeznuta stvar, sklizak teren u nepovratno. OK, dobar je za proizvode, no ne znam koliko za ljude. U posljednje vrijeme mi se sviđa kolaž i kroz njega istražujem apstraktne oblike. Lijepim, režem, zezam se. Nisam sigurna hoću li organizirati nešto u Zagrebu, možda. Vidjet ćemo."
NINA ROMIĆ IZ ZAČARANE MOČVARE: „Odolijevamo raznim vjetrovima svih ovih godina, odgajajući hrpu generacija“

NINA ROMIĆ IZ ZAČARANE MOČVARE: „Odolijevamo raznim vjetrovima svih ovih godina, odgajajući hrpu generacija“

„Pet je godina proletjelo za čas, kroz Močvaru je prošlo više od stotinu izvođača, pretežno kantautora i začaranih bendova, i stvarno sam ponosna biti dijelom jednog ovakvog projekta. Na prvom koncertu „Začarane Močvare“ su nastupili Miki Solus, Ivana Picek i Mika Male. To je bila jedna divna večer“, kaže nam u intervjuu Nina Romić regionalno prepoznata kantautorica pokazala širok raspon osjećajne lirike rastegnute između psihodeličnog folka i popa, koju scena prepoznaje i kao moderatoricu koncertne serije „Začarana Močvara“. U kratkom razgovoru povodom obljetničkog nastupa iz koncertne serije na kojoj će nastupiti Nenad Marić, poznatiji kao Kralj Čačka, Nina primjećuje kako se u Zagrebu dogodio pomak što se tiče ostalih klupskih destinacija, tako da se konačno možemo govoriti o klupskoj sceni na više lokacija u gradu.
NOVA/STARA RAVNATELJICA HINE: Hinu treba čuvati od političkih utjecaja

NOVA/STARA RAVNATELJICA HINE: Hinu treba čuvati od političkih utjecaja

Tri od pet, toliko je Branki Gabrieli Valentić bilo potrebno glasova da ponovno dobije mandat ravnateljice Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina). Isto toliko glasova dobila je i kada je prvi put izabrana na tu dužnost, u prosincu 2012. godine. No, za razliku od tada ovaj put se o odluci žučno raspravljalo dulje od dva sata, a predstavljanje kandidata za ravnatelja/icu Hine bilo je prenošeno u live streamu i među novinarima izazvalo veliku pozornost. „Postojale su neke naznake da politika namjerava, kao što je to već praksa u državnim ustanovama, postaviti čovjeka koji joj u potpunosti odgovara. Posebno se ta bojazan pojačala nakon što je kolega Nenad Bach, moj protukandidat, odustao od svoje kandidature i javno rekao da odustaje zato što je siguran da ni on, ni ja, nećemo proći i da se već zna tko je budući ravnatelj“, kaže nam jutro nakon reizbora Branka Gabriela Valentić, priznajući da je također pomišljala da povuče svoju kandidaturu.
HARMONIKAŠICA SVJETSKOG GLASA: „Kad sam izbjegla nisam ni imala harmoniku, a danas smo nerazdvojne“

HARMONIKAŠICA SVJETSKOG GLASA: „Kad sam izbjegla nisam ni imala harmoniku, a danas smo nerazdvojne“

„Prvi put kad sam stvarno vidjela i čula harmoniku kod rođaka koji je svirao ... Te tipke, basovi, pa taj mijeh koji se otvara, zatvara ... Sve mi je bilo nevjerovatno fascinantno. Imam osjećaj da mi je prva riječ bila mama, a druga harmonika, a onda sve ostalo“, kaže u velikom intervjuu za Lupigu, Merima Ključo, jedna od najboljih svjetskih solistica na harmonici. Kada je izbjegla iz Sarajeva nije ni imala harmoniku. Dobila ju je tek u Nizozemskoj, na drugoj godini akademije i odmah je krenulo „hrvanje“, oticanja zglobova i upale svih mogućih mišića. Danas su Merima i harmonika nerazdvojni. Put ju je preko Nizozemske, odveo u Los Angeles, a o životu na zapadu kaže: „Svi mislimo da je na zapadu vrlo lako, da sve što se radi dođe servirano, ali nigdje ništa ne dođe servirano. Sve što se radi, bilo koji projekt, pa i za život treba puno truda i energije, pogotovo pozitivne energije.“
INTERVJU - DANIJELA DOLENEC: "Biračima ljevice poručujemo - imate za koga glasati!"

INTERVJU - DANIJELA DOLENEC: "Biračima ljevice poručujemo - imate za koga glasati!"

"Biračima ljevice je jasno da SDP nema kapaciteta nositi se s izazovima koji stoje pred suvremenom ljevicom, a mi im poručujemo – sada imate za koga glasati", kaže u velikom intervjuu za Lupigu Danijela Dolenec, profesorica na Fakultetu političkih znanosti i kandidatkinja za zagrebačku dogradonačelnicu na predstojećim lokalnim izborima koalicije okupljene oko platforme "Zagreb je naš". Kaže kako je gerilsku kampanju poput njihove, koja ovisi o volonterskom angažmanu i nema moćne pokrovitelje, teško toliko dugo provoditi kao kad posežete za dubokim džepovima stranačkih mašinerija. "Izbore vidimo ne samo kao izbore protiv Bandića i njegovog načina upravljanja gradom, nego i kao svojevrsni referendum protiv privatizacije komunalnih usluga i neoliberalnog modela upravljanja u širem smislu", objašnjava Dolenec, tvrdeći da je ovo samo početak projekta izgradnje snažne ljevice.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije