AUTOR EX YU ROCK ENCIKLOPEDIJE: „Poslednja velika stvar koja se desila u rock 'n' rollu je Nirvana“

AUTOR EX YU ROCK ENCIKLOPEDIJE: „Poslednja velika stvar koja se desila u rock 'n' rollu je Nirvana“

„Poslednja velika stvar koja se desila u rock 'n' rollu je Nirvana. A Nirvana je bila 1991. godina. Znam da sad ovo zvuči starački, kao, 'nema više dobre muzike'... Ima još uvek dobre muzike, ali se ona razina emocionalnog vezivanja za pesme pod celom ovom navalom hiperprodukcije – istanjila“, govori u intervjuu za Lupigu Petar Janjatović, autor „Ex Yu rock enciklopedije“, koja je nedavno doživjela svoje četvrto izdanje. Upitan tko je ključna osoba jugoslavenskog rocka, reći će kako je vrlo teško izdvojiti ključnu rock osobu. „Nekako je svaki period imao svoje predvodnike. Ljude koji su bili inovativni, uticajni, pomerali stvari, tako bi za đezdesete to mogli da budu Karlo Metikoš, ali i Kornelije Kovač. U sedamdesetima su tu Goran Bregovic, Boris Bele, pa osamdesetih Džoni, Bora Đorđević. Mogao bih još tako da nabrajam…“, zaključuje Janjatović.
RAZGOVOR - OGNJEN GLAVONIĆ I JELENA MAKSIMOVIĆ: Film mora razbijati nacionalističku mitomaniju

RAZGOVOR - OGNJEN GLAVONIĆ I JELENA MAKSIMOVIĆ: Film mora razbijati nacionalističku mitomaniju

„Dubina dva“ je dokumentarac, sažeto rečeno, o zločinima počinjenim nad kosovskim Albancima 1999. godine, o zločinima nad, tada zvanično, građanima Jugoslavije i Srbije. Ispričan je na, nama, neobičan način kroz svedočanstva žrtava, pa čak i onih koji su bili umešani u zločine. Ta svedočanstva se lako nalaze na netu ili u arhivama Haškog tribunala i tu nema sporenja. Sad, zamislite vi sebe sa tom audio arhivom a treba da pravite dokumentarni film. E, ako vam to ne ide onda pratite u nastavku razgovor sa Ognjenom Glavonićem, režiserom filma, ali i sa Jelenom Maksimović, montažerkom. Film počinje prelepim, ali i jezivim kadrom Dunava i planine u pozadini. U mestu Tekija izronio je kamion prepun leševa koji su predstavljeni kao izbegli Kurdi. Leševi, njih preko 700, završavaju u Batajnici, beogradskom naselju. O tome se i dalje ćuti.
RAZGOVOR SA KAROLINOM LEAKOVIĆ: Ljevičari se teško probijaju u SDP-u

RAZGOVOR SA KAROLINOM LEAKOVIĆ: Ljevičari se teško probijaju u SDP-u

Karolina Leaković jedna je od kandidatkinja za predsjednicu SDP-a. O njezinoj kandidaturi teško ćete naći nešto u mainstream medijima. Ako nas sjećanje ne vara, s ovom kandidatkinjom na unutarstranačkim SDP-ovim izborima objavljen je tek jedan razgovor. Mainstream mediji prostor su poklonili uglavnom već viđenim SDP-ovim ljudima: Ranku Ostojiću, Davoru Bernardiću i Orsatu Miljeniću. Od nabrojanih "SDP-ovih patrijarha" Leaković se razlikuje kao nebo od zemlje. Ona zaista vjeruje da u SDP-u ima mjesta za politike ljevice. Za Lupigu objašnjava zašto je teško biti ljevičarka u SDP-u, odnosno detektira koliko je uopće lijeve politike ostalo u ovoj stranci. Svojoj stranci Karolina Leaković nudi novi put, sličan onom što ga je britanskim laburistima otvorio Jeremy Corbyn. "SDP je ljevica samo u kulturološkom smislu, nikako u ekonomskom i socijalnom", reći će Leaković.
INTERVJU – SILVIA FEDERICI: „Kad bi vještice bile pobunjenice, rekla bih – da, sve bismo trebale biti vještice“

INTERVJU – SILVIA FEDERICI: „Kad bi vještice bile pobunjenice, rekla bih – da, sve bismo trebale biti vještice“

„Feministički pokret je slavio ideju vještica zato što su na vještice gledali kao na pobunjene žene, pobunjenice koje su se borile protiv države, protiv kapitala, protiv crkve… U tom smislu bih rekla - sve bismo trebale biti vještice“, kaže u razgovoru za Lupigu Silvia Federici, istaknuta feministica i umirovljena profesorica sa sveučilišta Hofstra u New Yorku. S njom smo razgovarali o brojnim destruktivnim procesima u aspektima ženskog života i tijela, ali i odnosu religije prema ženama i načinima na koje bi žene trebale nastaviti borbu za svoja prava. „Preko religije možemo plašiti ljude, posebno tim strahom od pakla. Religija je ruku pod ruku radila s državom i taj oblik suradnje još uvijek nije završio. Mislim da je jako važno uočiti razliku između crkvene religije i duhovnosti, zato što je u ovom društvu koje je jako materijalističko i mehaničko, važno da potražimo duhovnost u životu. Duhovnost nije religija, duhovnost nije crkva“, kaže Federici.
RAZGOVOR S PEROM KVESIĆEM: Film koji se sam snimio

RAZGOVOR S PEROM KVESIĆEM: Film koji se sam snimio

Pero Kvesić je … teško je to i pobrojati. Pokušajmo, izborom: pokretač kultnog kluba Jabuka i prvog tae-kwon-do kluba. Prvi urednik novopokrenutog Poleta, poslije Erotike, naravno i novinar. Pisac trajnih zbirki priča „u trapericama“, poezije, romana, bloger, foto-arhivar. Scenarist „Malih letećih medvjedića“, odnedavno i nagrađivani autor filma „Dum spiro, spero“, koji ćemo moći vidjeti, kao i čuti ovog prezaposlenog, a povremeno službeno nezaposlenog autora, na Kalibar bestivalu u Zadru 17. rujna. U razgovoru za Lupigu Kvesić će prepričati kako je shvatio da ima gotov film, a potom i zaključiti - „Već četrdesetak godina objavljujem knjige, čak sam i među uspješnijim autorima, a sad sam napravio jedan dokumentarni film i o tom filmu je već pisano po raznim novinama otprilike jednako kao o svim mojim knjigama do sada.“
INTERVJU: „Nemamo crveni tepih, zanimaju nas samo važne teme“

INTERVJU: „Nemamo crveni tepih, zanimaju nas samo važne teme“

„Prije 14 godina postojala je ta neka vrsta istinske potrebe društva za hrvatskim dokumentarnim filmom – onim koji služi kao produžena ruka razvoju civilnog društva, onim koji radi follow up na važne društvene teme koje su otvorili mediji. S tom nekom idejom, i idejom da se u male Ičiće treba dovesti kulturni sadržaj, 'oci' festivala naprosto su jednu torbu punu hrvatskih dokumentaraca, koje je skupio stanoviti Pile, 'iskrcali' u lučicu, pa na platno“, reći će o počecima Liburnia Film Festivala, najstarijeg festivala dokumentarnog filma kod nas, Jelena Androić, danas njegova izvršna direktorica. Sada stvari s domaćim dokumentarcem stoje bitno drugačije. „Ljudi su se konačno ohrabrili da počnu samostalno snimati, nešto je više filmskih radionica u drugim dijelovima Hrvatske koje su 'glavni krivac' za otkrivanje nekih novih imena za koja se možemo nadati da će nastaviti raditi na filmovima“, ocijenit će Oliver Sertić, direktor i selektor LFF-a.
BANKA KOJA NE „PLJAČKA“: „Uskoro počinjemo poslovati u Hrvatskoj“

BANKA KOJA NE „PLJAČKA“: „Uskoro počinjemo poslovati u Hrvatskoj“

„Neće biti naknada za otvaranje i vođenje računa, izdavanje kartice, transakcije unutar Hrvatske, izvatke i slične usluge. Sve se to pokriva osnovnim ulogom, Važno nam je da banka zaživi zahvaljujući kapitalu članova, a jedini način da se borimo protiv skeptičnosti je građenje povjerenja - od usta do usta“, kaže Goran Jeras, koji se iz Nizozemske, nakon dugogodišnjeg rada u komercijalnim bankama, vratio u Hrvatsku kako bi postao upravitelj Etične banke koja već ima oko 500 klijenata, a do početka sljedeće godine cilja na 1.500, što će biti dovoljno za početak rada. U banci koja ne „pljačka“, moći će se dići krediti za stanovanje, „primjeren automobil“, zdravstvene ili obrazovne potrebe, međutim, s obzirom da etične banke imaju i edukativnu misiju te smatraju da uloga novca nije stvaranje duga nego nove vrijednosti kroz proces kreditiranja, tako ovdje neće biti minusa, kreditnih kartica ili nenamjenskih potrošačkih kredita.
RAZGOVOR SA KRUNOM LOKOTAROM: "Ministarstvo potiče pisce da zaborave hrvatski jezik"

RAZGOVOR SA KRUNOM LOKOTAROM: "Ministarstvo potiče pisce da zaborave hrvatski jezik"

"Potrebno je kvantificirati cijeli sistem bodovanja i ograničiti diskrecijsko pravo ministra, jer je ministar Hasanbegović uveo barbarske presedane u to polje, beskrupulozno se odnoseći prema savjetima vijeća i favorizirajući svoje jatake. Zakonska regulativa koja bi ulaganje u književnost poticala poreznim olakšicama bi također bila nasušna. No, prije svega toga, treba podebljati budžet za kulturu, posebno za književnost, ili otvoreno reći - puna su nam vas usta, ali mi bismo zapravo htjeli da vi pišete na engleskom. Pa da se lijepo i mi jezično iselimo, jer ova kulturna politika graniči s ponižavanjem. Imam dojam da su se u Ministarstvo kulture naselili sadisti. A i mi se mazohistički ponašamo. Sitnije duše se pak odmah ponude na pladnju, za suradnju", kaže Kruno Lokotar, organizator festivala "Prvi prozak na vrh jezika", s kojim razgovaramo Kako mladi književnici koriste priliku i mogućnosti koje pruža okupljanje na festivalu.
POLITIČKI PRETRES – VIŠESLAV RAOS: „Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače“

POLITIČKI PRETRES – VIŠESLAV RAOS: „Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače“

„Ova vlada nije počivala na nekim sadržajnim dogovorima, gdje je njihov program rada? Program Mosta svodi se na 30 slajdova u PowerPointu i uopće je nejasno kako su na toj osnovi mogli ući u bilo kakve pregovore“, kaže Višeslav Raos politički analitičar i viši asistent zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. S Raosom domaću političku scenu pretresamo u njegovom kabinetu gdje je smješten i nedavno osnovani Centar za empirijska politološka istraživanja koji upravo radi na bazi podataka hrvatskih političara od prvog do najnovijeg saborskog saziva. Kada ga pitamo što se iz takve analize može zaključiti o različitim politikama stanaka, reći će to da hrvatske stranke nisu profilirane. „Bez HDZ-a ni SDP ne zna mobilizirati glasače, a s ovakvim HDZ-om dovoljno je biračima pokazati – a vidi ove, mi smo loši ali smo ipak puno bolji“, objašnjava.
KRIZA EU I BALKANSKA PERIFERIJA: „Pad hrvatske vlade njen je najveći uspjeh“

KRIZA EU I BALKANSKA PERIFERIJA: „Pad hrvatske vlade njen je najveći uspjeh“

„Nestabilnost i pad hrvatske vlade ispostavili su se kao njen najveći uspjeh. Propao je pokušaj da se Hrvatsku odvede u konzervativni autoritarizam poput onog u Mađarskoj i Poljskoj“, smatra politolog i povjesničar Florian Bieber, stručnjak za politiku balkanskih zemalja i ravnatelj Centra za povijest i politiku Jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu. S Bieberom razgovaramo o tome zbog čega Europska unija surađuje s političarima poput Aleksandra Vučića i Nikole Gruevskog, a dijelom ih i podržava, kakav je imidž Hrvatske u Europi i kako se percipira njeno vanjskopolitičko glavinjanje, slijedi li EU vlastite interese nauštrb ovdašnjih građana i kakve su šanse za priključenje Zapadnog Balkana Uniji. Novo proširenje, tvrdi, neće se dogoditi još sedam-osam godina, a za kandidate kaže: „Crna Gora i Srbija, imaju poluautoritarne vođe, kao što je to slučaj i s Makedonijom, dok su Kosovo i Bosna i Hercegovina duboko disfunkcionalne države”.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

    19.04.2024.

    Srđan Puhalo

    UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  3. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije