POUČAK NADANA VIDOŠEVIĆA: Kako su Lepog pustili niz vodu!

POUČAK NADANA VIDOŠEVIĆA: Kako su Lepog pustili niz vodu!

Jedne novine dijagnosticirale su mu omnipotentni delirij, a druge sindrom hubris. Psihijatri koji su angažirani da ga izvještače – ali neizravno, s distance – objasnili su javnosti kako je riječ o poremećajima ličnosti koje zovemo i narcisoidnošću te, opisno, umišljajem o izuzetnim i raznovrsnim vlastitim sposobnostima. Medicinska terminologija, kao i uvijek, garantirano impresionira puk. Ništa manje spektakularno, medijima odjekuju njegove imovinske liste, ažurirane iz sata u sat. Nalik državnim revizorima, evidentiraju mu bezbrojne nekretnine i umjetnine, naglavce prodiru u zakamuflirane podzemne bunkere njegovih vila i čekaju da mu agenti presretnu suprugu na vratima obiteljskog doma.
DAN SJEĆANJA NA VUKOVAR: Ne želim pamtiti samo krv!

DAN SJEĆANJA NA VUKOVAR: Ne želim pamtiti samo krv!

Prvo čega se sjećam, moja prva uspomena uopće, jest prvi put kada sam probao maslinu. I pri tome mislim – uspješno probao, bez koštice. Ne znam koliko sam bio star, ali sjećam se da smo bili u stanu na Olajnici, tom prigodom su kod nas bili neki ljudi i s mojim su roditeljima dijelili smijeh i tople trenutke. Mama je došla do mene u nekom trenutku s maslinom (čiji naziv sam saznao tek nešto kasnije) i predložila mi da probam, što sam i učinio. Potom me upozorila na košticu, koju sam nakon nekog vremena izbacio van. Svi su djelovali jako sretno zbog tog mog postignuća, a ja sam bio sretan jer mi je maslina bila super. I dan danas obožavam masline, a svaki put kad ih jedem, sjetim se tog trenutka.
I LUPIGA JE MARŠIRAO: Kako će konačno pokoriti rad?

I LUPIGA JE MARŠIRAO: Kako će konačno pokoriti rad?

„Potpuna nesigurnost“, objašnjava nam rezultate agencijskog rada mladi Danko, zaposlenik jedne od agencija koja radnike lifra brojnim tvrtkama. Za razliku od mnogih svojih kolega koji su u sličnim problemima i koji zbog metoda agencijskog zapošljavanja ne mogu ni pomisliti na zasnivanje obitelji, Danko je u subotu ponosno šetao zagrebačkim ulicama u „Maršu solidarnosti“. Kratkoj šetnji koja je za cilj imala upozoriti na nacrt Zakona o radu koji bi mogao krenuti u konačni pohod dokrajčivanja radničkih prava, pridružilo se tek tristotinjak građana, iako se radi o gorućem pitanju u ovoj zemlji. Kako je izgledao ovogodišnji Marš solidarnosti na kojem se našla i malena Lupigina ekipa, pogledajte u fotogaleriji.
VRIJEME JE DA VAS UPOZORIMO NA OVO: „Pegle“ su iste i u Srbiji i u Hrvatskoj

VRIJEME JE DA VAS UPOZORIMO NA OVO: „Pegle“ su iste i u Srbiji i u Hrvatskoj

„Darko ima sedamnaest, napucan je i svi sad zovu ga Pegla. Ima treš trešu, ima naj najke i ramena široka k'o regal. Ima bes besvesti, oči očinske, jed jednak k'o nekad. I zna da bije za ćirilicu, ali piše spojeno neznam. On mrzi Hrvate, čuo da treba - u pesmi omiljenog benda. On mrzi pedere -- rekla mu crkva i dobri pastir Kačavenda. On voli svoj narod, voli Kosovo i život bi dao za njega, ali zove prljavom seljačinom svakoga ko nije iz BG-a“, riječi su iz novog singla Marka Šelića, dugogodišnjeg Lupiginog kolumniste poznatijeg kao Marčelo. Već nekoliko dana namjeravamo vas upozoriti na Marčelov novi uradak, kojim se još jednom potvrdio kao beskompromisni muzičar, a sad je došao pravi trenutak.
DNEVNIK HRVATSKOG USELJENIKA NA KARIBE: Od posla još uvijek ništa, ali zato je bilo vremena za tulumarenje

DNEVNIK HRVATSKOG USELJENIKA NA KARIBE: Od posla još uvijek ništa, ali zato je bilo vremena za tulumarenje

Od posla u ovom karipskome raju, „srcu „Europske unije“, i dalje ništa. Nije uspio plan da se prijavim na burzu, ali sam zato došao na ideju da se javim na adrese nekoliko lokalnih hotela. No, bilo je vremena za tulumarenje, uvježbavanje francuskog jezika i kulturno izdizanje, jer moj imenjak slikar imao je izložbu, dobro posjećenu i još bolje opskrbljenu s rumom, koji je ovdje, dakako, tradicionalno piće. Srećom nije bilo Coca-Cole pa se nisam vratio piću-kombinaciji svoje mladosti. Inače, ovdje rum poslužuju čisti, a na tanjuriću na kojem je čaša dobije se kriška limete i vrećica šećera. Nije mi se svidio tako poslužen. Doduše, još uvijek imam laganu glavobolju.
U STREJTNOJ NAŠOJ STVOREVINI: "Oni" zna se bolesni su, a zna se zdravi "Mi".

U STREJTNOJ NAŠOJ STVOREVINI: "Oni" zna se bolesni su, a zna se zdravi "Mi".

Skupljači plastičnih boca, umirovljenici s pet kuna u džepu, studenti beznađa i volonteri, roditelji što između dva posla skupljate djecu po vrtićima, bolesni bez potrebne medicinske skrbi, otpušteni radnici u škverovima, uposleni po agencijama bez ikakvih prava, ugnjeteni svakojake fele, neplaćene radnice u tvornicama, cugeri po parkovima i svi ostali kojima ne treba novac za škole i nova radna mjesta, a treba za gaženje ljudskih prava bagerom od skoro pedeset milijuna kuna, idemo, jedna numera, koju možete uglazbiti uz taktove prema vlastitoj želji: Jen`, dva, tri i ...
RASPRODAJA UGLEDA: Nema više ničeg poetskog u Slobodanu Novaku

RASPRODAJA UGLEDA: Nema više ničeg poetskog u Slobodanu Novaku

Slobodan Novak napisao je jedan sjajan roman i dobar otočni ciklus. Sve od tada, a desetljeća su prošla, s nevjerovatnom strašću rasprodaje ugled i svakim novim tekstom pokazuje, da osim što je na liniji ruralnog šovinizma najniže vrste, ujedno više nije u stanju sročit tekst u kojem će bljesnuti nekadašnji talent. Akademik Novak ovaj put se ukazao na naslovnici Večernjeg lista, kako bi dao pravorijek boja kojeg Hrvati vode protiv zala suvremenog svijeta, uz očitu poruku da je kod homoseksualaca riječ o psihičkoj devijantnosti i fizičkoj nedostatnosti. Čitav konstrukt ovog otužnog i degutantnog literarnog izljeva naprosto je nepopravljivo glup, do te mjere da je s njim gotovo nemoguće polemizirati.
VIKTOR IVANČIĆ: Kome treba krnji hram?

VIKTOR IVANČIĆ: Kome treba krnji hram?

„'Vukovar' je postao nezaobilazno pokriće za distribuciju straha i utjerivanje mita u kosti, a sam grad mučenik treba se 18. studenoga potvrditi kao centralno nacionalno svetište, hram sekularne religije koja slavi obogotvorenu naciju“, piše Viktor Ivančić u svojoj novoj kolumni, analizirajući događaje oko „Vukovara“, nečega što nije tek sami naziv grada, već se poput nekog brenda drži središtem kolektivne simboličke komunikacije. U tekstu koji Lupiga donosi u suradnji s Novostima, a kao najavu novog broja ovog tjednika koji će se već sutra pojaviti na kioscima, Ivančić upozorava kako su stvari odavno jasne, jer se radi o borbi za "prevlast nad svetištem i kontrolu simboličkog duha“, u pravilima igre gdje je monopol nad nacionalnim svetinjama od prvorazredne političke važnosti.
NIČIJI RADNICI: Još više nesigurnosti za agencijske, ali i za sve ostale radnike

NIČIJI RADNICI: Još više nesigurnosti za agencijske, ali i za sve ostale radnike

Agencijski rad - ako je ikada u Europi i bio osmišljen s namjerom da omogući lakše zapošljavanje, a ne samo otpuštanje - u Hrvatskoj je potpuno zloupotrebljen. Ovi radnici su ničiji, a izmjenama Zakona o radu njihova se agonija nesigurnosti planira produljiti, a pojava te vrste zaposlenja proširiti, bez obzira na to kakve će posljedice te izmjene ZOR-a imati na tržište rada. Rijetki poznavatelji radnoga prava u Hrvatskoj koji svoje vještine ne upotrebljavaju da bi poslodavcima pojeftinili i olakšali otpuštanje radnika, upozoravaju na nekoliko problema, a o čemu se točno radi doznajte u ovom tekstu kojim najavljujemo Marš solidarnosti što će se održati u subotu u 12 sati s početkom na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma.
MANIPULACIJA MASAMA: Što je zajedničko Mussoliniju, Hitleru, Francu i Tuđmanu?

MANIPULACIJA MASAMA: Što je zajedničko Mussoliniju, Hitleru, Francu i Tuđmanu?

Što je zajedničko Benitu Mussoliniju, Adolfu Hitleru, Franciscu Francu i Franji Tuđmanu? Ne, nije to! Odnosno, ako i jest, ovoga puta nećemo o tome. Naime, sva četvorica spomenutih bila su potpune neznalice što se tiče nogometa, a ipak su ga sva četvorica svojski koristila u propagandne svrhe. Ponovno ćemo se pozabaviti propagandom, manipulacijom masama, ovoga puta iz nešto ležernijeg, iako ne i humanijeg ugla. Primijetit ćemo, za početak, da je vjerojatno najčešći objekt propagande brojnih vlada diljem svijeta tijekom 20. stoljeća bio sport, a s njim i kao najpopularniji među svim popularnim sportovima - nogomet.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

    23.06.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

  2. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije