Zbog sudskih procesai složenih međunarodnih imovinsko-pravnih odnosa vrijedno djelo Ivana Vitića u širem centru Trogira, prepušteno je propadanju, no građani su odlučili zaštiti ga. Trogirsko “ruglo” grada, kako se u medijima zadnjih godina označavao motel Trogir, izgrađen 1965. godine, kao dio serije poznatog arhitekta Ivana Vitića, mogao bi biti spašen od neizvjesne sudbine i propasti, kao što je slučaj s većinom ostavštine ovog poznatog arhitekta moderne. O samoj vrijednosti motela govori i činjenica da je 1966. godine dobio saveznu nagradu za arhitekturu novina Borba, koja je u tadašnje vrijeme, kako je objasnila asistentica riječkog Filozofskog fakulteta Lidija Butković Mićin, predstavljao svojevrsnog Oscara za arhitekturu.

„Uzdizanjem policajca-novinara na moralni pijedestal, nastoji se jedan klasičan tabloidni manevar opskrbiti etičkim punjenjem prvorazrednoga kvaliteta, premda je on rezultat dvaju vrlo prostih i zgodno sparenih motiva – stjecanja profita i služenja vlasti“, piše Viktor Ivančić o slučaju policajca koji je snimio „tajni bunker“ Nadana Vidoševića i fotografije dao na objavu Jutarnjem listu. Suspenziju policajca na stranicama istih novina osudila je Jelena Lovrić vapeći – „Uhapsili policajca da bi zaustavili Jutarnji“ – i nazivajući policajca, nevjerojatno, ali istinito, „hrvatskim Snowdenom“. Ivančić će vam u tekstu koji objavljujemo u suradnji s Novostima, dati uvid u ovu „tabloidnu komediju zabune“, smišljenu za lakovjernu publiku i njene niske pobude.

Kultni časopis Arkzin, kojeg se itekako dobro sjećamo iz nesretnih devedesetih godina, ponovno se vraća na kioske, i to uz poruku – „Vratile se devedesete, vraća se i Arkzin“. Doduše vraća se kao jednokratna medijska akcija, isprva uz tjednik Novosti, a potom i uz sljedeći broj hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea i Zareza. „U Hrvatskoj se ponovno mahnito uvježbava monolitni poredak jedne države, jedne nacije, jedne crkve, jednog jezika i pisma, jednog braka, jednog ekonomskog uređenja. Iznova se sniva hrvatski san o nepomućenom jedinstvu i čistoći“, poručuje se uoči neočekivanog povratka Arkzina u režiji Multimedijalnog instituta.

Više od 300.000 agencija diljem Europske unije nudi poslove nezaposlenima širom kontinenta, no riječ je o zaposlenjima koja su postala simbolična karakteristika podjele na tržištu rada što je proizvela milijune, prije svega, siromašnih radnika. Kako njemački stručnjaci u posljednjem istraživanju europskih sindikata i EU tvrde - "To su poslovi koji ne garantiraju sigurnost u starosti, u najbolju ruku minimalnu mirovinu koja ne dozvoljava ni pomisao na starost bez pomoći države". Konzekvence ovakvih angažmana su najčešće niska primanja, veliki rizik za mentalno zdravlje povezano s nesigurnošću radnog mjesta te minimalne mogućnosti napretka u karijeri.