SABLAST NEOFAŠIZMA: Uspon i pad Zlatne zore

SABLAST NEOFAŠIZMA: Uspon i pad Zlatne zore

Panagiotis Sotiris, profesor socijalne i piolitičke filozofije, vodit će vas kroz uspon i pad Zlatne zore, neofašističke organizacije s dugom povijesti nasilja. Nakon nedavnog ubojstvo repera Pavlosa Fisasa počela su uhićenja vodstva stranke koja je od nezamjetne organizacije s dolaskom krize ostvarila ozbiljne izborne rezultate. Zlatna zora, objasnit će Sotiris u tekstu koji donosimo u suradnji s hrvatskim izdanjem izvanrednog mjesečnika Le Monde diplomatique, nikada nije krila svoje neonacističke ideje vodilje, a u svom se statutu članovi stranke definiraju kao "grčki nacionalsocijalisti" koji "Hitlerovu Njemačku" vide kao "najslavniji primjer". Novi broj LMD-a donosi još zanimljivih tema, pa vam toplo preporučamo njegovu kupnju.
VIKTOR IVANČIĆ: Despotizam

VIKTOR IVANČIĆ: Despotizam

„Najprije bi moglo biti da onaj Pavelićev ustaša, poput plastične figurice u kinder-jaju, čuči u Zvonimiru Despotu i bez dokumentarističke intervencije „Novosti“, ali je uz nju, za vraga, lišen romantičnog ugođaja“, piše Viktor Ivančić u novoj kolumni osvrćući se na aktualni pohod Zvonimira Despota, kolumniste Večernjeg lista. Ogorčen činjenicom da su Novosti objavile faksimil Zakonske odredbe o zabrani ćirilice na području Nezavisne Države Hrvatske, s potpisom Ante Pavelića, Despot je krenuo u hajku na ovaj tjednik, optužujući ga da širi mržnju i netrpeljivost te „sve nas koji smo protiv ćirilice“ proglašava Pavelićevim ustašama. Nakon kratke analize Ivančić će u tekstu koji donosimo u suradnji s Novostima, zaključiti da ne trebaju Despotu ove novine da bi se osjećao Pavelićevim ustašom.
PROTUOTROV ZA DEMOKRACIJU: Kratka povijest propagande

PROTUOTROV ZA DEMOKRACIJU: Kratka povijest propagande

Iako se propaganda najčešće vezuje uz političke pokrete i ideje 20. stoljeća, nećete se iznenaditi ako vam kažemo da je samu riječ skovala katolička Crkva prije gotovo 400 godina. No, premda nisu znali kako se zove, propagandom su se mnogi koristili još od davnine. "Propaganda je namjerni, sistematični pokušaj da se oblikuje percepcija, manipulira spoznaja i usmjeri ponašanje kako bi se postigao učinak kojem teži propagandist", definicija je povjesničara komunikacije i popularne kulture Gartha S. Jowetta napisana tek 2011. godine. Iako dolazi prilično kasno ova definicija odlično opisuje ono što je Edward Bernays izveo za tadašnjeg poslodavca British American Tobacco.
POD MURVOM: Škure su zatvorene, da ne uđe sparina

POD MURVOM: Škure su zatvorene, da ne uđe sparina

"Don Tonko je kriv", rekla je baka godinu prije. Točno godinu prije. Bilo je još toplije ljeto, kolovoz 1977.godine. Sjedila je pod ovom istom murvom, pod kojom se sada molilo za njenu dušu. Kukičala je, onda bi zastala, zagledala se u more, duboko uzdahnula i ponavljala – „Don Tonko je kriv“. Klupko bijelog konca svijetlilo je na njenoj crnoj haljini. Nosila je crninu otkad joj je umrla kći po kojoj sam ja dobila ime. Ima tome trideset i više godina. Promatrala sam joj ruke. Iz njenih dugih, tankih prstiju, rađao se pokrivač. „Tvoja dota, dite“, rekla je. „Ko zna oću li doživit taj dan kad se ti i sestra budete udavale, pa nek stoji, nek imate.“ Sestrin pokrivač je već bio ispleten, moj je napola gotov. Tu polovicu upravo gledam u njenom krilu.
DNEVNIK HRVATSKOG USELJENIKA NA KARIBE: Dosta mi je Hrvatske, otišao sam potražiti život na Martinik

DNEVNIK HRVATSKOG USELJENIKA NA KARIBE: Dosta mi je Hrvatske, otišao sam potražiti život na Martinik

Prošlo je tjedan dana od početka mog useljenja. Možda je bolje reći iseljenja iz Hrvatske. Za sada sve ide po planu. Osnovna ideja bila mi je napustiti novinarstvo i pronaći život negdje drugdje. Dosta mi je Hrvatske i beznađa koje nude lažni ljevičari i socijaldemokrati iz SDP-a i još lažniji domoljubi iz HDZ-a. Zašto baš Karibi i zašto baš Martinik. Karibi su mi od malena bili pojam života u raju. Vječno ljeto. Stalno toplo. More jednake temperature kao zrak. Lijepe žene, opušteni ljudi. A iako je sedam tisuća kilometara zračne linije udaljen od Pariza Martinik je ipak dio Europske unije i ovdje teoretski gledano nisam stranac.
POSLJEDNJI ANARHIST: „Ovaj sustav je osmišljen za korporacije, on ignorira ljude i zato trebamo sustav koji služi ljudima!“

POSLJEDNJI ANARHIST: „Ovaj sustav je osmišljen za korporacije, on ignorira ljude i zato trebamo sustav koji služi ljudima!“

„Ne glasam zbog apsolutne ravnodušnosti, zbog umora od laži, prevara i izdaje političke elite koja se sad već ponavlja generacijama, koja je dosegla vrhunac. Postoji indisponirana klasa obespravljenih i razočaranih ljudi koju ovaj sustav ne predstavlja. Glasati u ovakvim okolnostima je zapravo suučesništvo i opravdavanje takvog sustava“, u eter britanskog BBC-ja izgovorio je glumac, komičar i politički komentator, Russell Brand, otvoreno zazivajući revoluciju, kao jedinu moguću alternativu. Intervju britanskoj državnoj televiziji dao je povodom odluke političkog lista New Statesman da Brandu dodijeli ulogu gosta-urednika, a mi smo ga za naše čitatelje preveli na hrvatski.
MIRISALO JE NA TEŽAK DAN: Upali smo u zamku i uspjeli se izvući

MIRISALO JE NA TEŽAK DAN: Upali smo u zamku i uspjeli se izvući

Pali smo u zamku. Umorne nas prati vozač rikše i nagovara na vožnju do Tienanmena. Nudi vožnju za 3¥, a umorni, ne razmišljajući da je to prejeftino, sjedamo i vozimo se u rikši koja izgleda puno lošije nego bilo koje vozilo koje je sastavio Grunf iz Alan Forda. Dok vožnja traje, dogovaramo se da je to premalo novaca i odlučujemo vozača nagraditi i s više nego je tražio. Ipak, sumnja počinje kada nas počinje uvlačiti u hutonge u koje nitko niti pješke ne bi ušao. Tu se budi i sjećanje o onome što smo pročitali o ovakvim slučajevima - vozači vas uvuku u kvart i ako odbijete platiti "novu cijenu", njegova ekipa vas pokrade do gole kože. Odjednom vozač postaje agresivan i umjesto tri, traži 300¥.
MA KAKAV PONOS: Kako sam se riješio kompleksa dokazivanja „hrvatskih vrijednosti“ u Europi i svijetu

MA KAKAV PONOS: Kako sam se riješio kompleksa dokazivanja „hrvatskih vrijednosti“ u Europi i svijetu

Srećom u nesreći, očajna situacija u hrvatskom nogometu uspjela me navesti na preispitivanje smislenosti vlastitih emocija prema nogometnoj igri. Budući sam kao svaki pošteni Hrvat, donedavno patio od kompleksa dokazivanja „hrvatskih vrijednosti“ u Europi i svijetu, tek se ove godine posložilo da bez dileme navijam protiv Dinama na europskoj sceni. Računica je bila jednostavna. Što donose pobjede? Nešto novca u blagajnu. A da, i ponos! Možda će sad par Engleza u nekom pubu razgovarati o tome kako konačno imamo dobar klub, a mi ćemo biti ispunjeni zadovoljstvom jer se sada na nas gleda drugačijim očima.
IZBOR ZA DOBROTVORKU GODINE:  Dužnost i obaveza svakog čovjeka je da pridonese dobrobiti i blagostanju zajednice u kojoj živimo

IZBOR ZA DOBROTVORKU GODINE: Dužnost i obaveza svakog čovjeka je da pridonese dobrobiti i blagostanju zajednice u kojoj živimo

Mislite da se netko u ovoj zemlji iskazao svojom humanošću? I pri tom je žena? Onda dobro slušajte. Već treću godinu za redom regionalna zaklada za lokalni razvoj „Zamah“ dodjeljuje nagradu Josipa Vrancaš, za dobrotvorku godine. Iako većina kandidatkinja nerado prihvaća kandidiranje, ne želeći se isticati, Mara Čović, žena koja je prošle godine ponijela titulu dobrotvorke godine reći će sljedeće, a mi se s njom potpuno slažemo: “Javnost svakako mora znati o ljudima koji su uključeni u lanac dobrote i koji doprinose da ovaj svijet bude bolje i sigurnije mjesto”.
BORIS DEŽULOVIĆ: Jesu li muslimani primitivni ili katolici nisu?

BORIS DEŽULOVIĆ: Jesu li muslimani primitivni ili katolici nisu?

„Gornji vic, po tumačenju stražara islama, klasični je primjer islamofobije, i zgodan uvod u našu današnju hutbu. Dakle, islamofobija. Jesu li zaista vicevi o dvoličnim reisima i hodžama islamofobni? Stražari političke korektnosti reći će kako su takvi vicevi certifikat stereotipa, ali što kad nema zlatne ribice? Jesu li stvari bez zlatne ribice išta smješnije? Gdje, naime, prestaje vic, a počinje taj, kako se zove, stereotip?“, nakon što je „ispričao“ vic postavit će niz zanimljivih pitanja Boris Dežulović u svojoj novoj kolumni. Suočit će potom sa zgodnim obratom vjernike, pa i one koji se takvima ne smatraju, uvjereni da su otvoreni ljudi kozmopolitskog tipa, spremni zapljeskati kad se kritizira tuđe, a skočiti na zadnje noge kad im se dirne u „njihovo".

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

    23.06.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

  2. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije