Još više nesigurnosti za agencijske, ali i za sve ostale radnike
Agencijski rad - ako je ikada u Europi i bio osmišljen s namjerom da omogući lakše zapošljavanje, a ne samo otpuštanje - u Hrvatskoj je potpuno zloupotrebljen. Ovi radnici su ničiji, a izmjenama Zakona o radu njihova se agonija nesigurnosti planira produljiti, a pojava te vrste zaposlenja proširiti, bez obzira na to kakve će posljedice te izmjene ZOR-a imati na tržište rada.
Rijetki poznavatelji radnoga prava u Hrvatskoj koji svoje vještine ne upotrebljavaju da bi poslodavcima pojeftinili i olakšali otpuštanje radnika, upozoravaju na nekoliko problema.
U OVO ĆEMO SE PRETVORITI: Postat ćemo „zečevi“ poduzetnici u vječnom nadmetanju i bez ikakvih prava
Prvi i osnovni je taj što se ne vrši kontrola unajmljivanja radnika. Zato je moguće da agencijski radnici u Čistoći na istom mjestu rade pet umjesto jednu godinu, kako to zamišlja aktualni Zakon o radu. Te agencije, Čistoća, ni krovno mu poduzeće Zagrebački holding, ne smatraju svojom odgovornošću što prebacuju jedne te iste ljude s jedne na drugu agenciju kada im istekne jednogodišnji ugovor između agencije i Holdinga. Po sadašnjem zakonu se samo godinu dana smije koristiti isti agencijski radnik, nakon čega poslodavac na to mjesto mora nekoga zaposliti. Ministarstvo rada planira taj period produljiti na dvije godine. Što je gore, postoji namjera o kojoj se pregovara, da se novim ZOR-om poslodavcima dopusti da otpuste svoje radnike i na njihovo mjesto bez posljedica dovedu agencijskog radnika, kojeg je moguće otpustiti bez otpremnine i drugih "komplikacija" koje ZOR propisuje poslodavcima u odnosu na radnike.
Oni samo nominalno imaju istu plaću kao i radnici u poduzećima kojima su iznajmljeni, iako bi po Zakonu o radu to morali imati. Zapravo nemaju niti jedno materijalno pravo iz kolektivnih ugovora "normalno" zaposlenih kolega - božićnicu, regres, jubilarnu nagradu, dodatak na prijevoz... Ne mogu se prijavljivati na interne natječaje u poduzećima. Ovi radnici ne mogu tužiti poslodavca (agenciju) ni onoga kome su iznajmljeni (korisnika kod kojeg vrše poslove) za prikriveni radni odnos, poput ostalih radnika zaposlenih direktno kod poslodavca na određeno vrijeme. Zato su zlouporabe, ucjene i kršenja radničkih prava pravilo, a ne iznimka.
Nadalje, država ne vodi računa o tome zašto poduzeća zapošljavaju agencijske radnike na redovna radna mjesta, iako bi to moralo biti ograničeno na sezonsko i projektno, odnosno stvarno privremeno zapošljavanje. Poslodavci nisu obvezni odgovarati sindikatima zašto uzimaju agencijske radnike. U Francuskoj, primjerice, inzistira se na minimaliziranju broja takvih radnika. U Hrvatskoj, gdje bi Ministarstvo rada trebalo imati podatke o njihovom broju i poslovima koje obavljaju - jednostavno se ne vode evidencije!
Ugovori im se produljuju svaka tri mjeseca ili čak mjesec dana, a poznati su slučajevi da traju i po 18 dana! Ugovori na neodređeno vrijeme im se ni ne nude, pod isprikom da se radi o privremenom zapošljavanju. Oni zato ne mogu kolektivno pregovarati - nitko od njih ne može garantirati članstvu da će im se ugovori produljivati dovoljno dugo da bi mogli odraditi svoj povjerenički mandat do kraja.
Hrvatska krši Europsku direktiva o agencijskim radnicima u dijelu koji zabranjuje da se agencijske radnike angažira na poslovima opasnim za zdravlje. Oni se boje otići na bolovanje, zato što o njihovoj efikasnosti ovisi hoće li ih agencija zamijeniti nekim drugim u poduzeću, a njih potjerati na ulicu.
Predlaže se i da radnik, koji nije trenutno angažiran od strane najamnika, umjesto prosjeka plaće koju je dobivao u zadnja tri mjeseca dobije samo minimalac. Agencijski radnici u Hrvatskoj već sada trpe štetne posljedice ako npr. prijave poslodavce za slučaj kada agencija uzima proviziju za zapošljavanje kod korisnika. Takvom radniku agencija više neće produžiti ugovor. U tom slučaju on nema zakonsku zaštite od otkaza, kao ni u slučaju da korisnika prijavi za slučaj uzimanja naknade za zapošljavanje.
Rezultati novog ZOR-a bit će još više nesigurnosti za ove, a onda i za sve ostale radnike.
Naslovna fotografija: Charles C. Ebbets
