Natječaj za kratku priču o ženama radnicama
Feministički lik žene radnice tema je regionalnog natječaja za kratku priču koju je raspisala osječka Udruga za ženska ljudska prava i razvoj demokracije Adela u čast revolucionarke i heroine radničkog pokreta iz prve polovice 20. stoljeća – Adele Pavošević – a čime odaju i priznanje svim, nekadašnjim i sadašnjim, radnicama u regiji i šire.
Natječaj je otvoren do 24. ožujka, a proglašenje dobitnica ili dobitnika najuspješnijih priča bit će 1. svibnja, na Međunarodni praznik rada, kada će udruga, ovisno o vremenskim uvjetima, na otvorenom ili zatvorenom prostoru, upriličiti dodjelu nagrada i čitanje nagrađenih priča s posebnom pohvalom žirija. Osim toga, priče će biti objavljene i na mrežnim stranicama udruge.
Lik bi trebao biti element u ovoj kratkoj priči oko kojeg će se graditi radnja, a naglasak je na liku koji je feministkinja i radnica. Pored ove dvije stavke, bitan je i način prezentacije lika u rukopisu, a na temelju toga, članice žirija odlučivat će o pobjedniku, odnosno pobjednici. Svi autori ili autorice koji sudjeluju na natječaju moraju biti punoljetni i mogu sudjelovati samo s jednom (neobjavljenom) pričom pisanom na hrvatskom, bosanskom, crnogorskom ili srpskom književnom jeziku ili nekim od dijalekata tih jezika te latiničnim pismom. Priče se šalju pod šifrom ili pseudonimom, a razrješenje šifre se šalje u posebnom dokumentu u kojemu treba navesti šifru ili pseudonim, ime i prezime te kontakt podatke autora ili autorice na email: kavazazenskaprava@gmail.com. Recimo i da priča treba biti ispričana u maksimalno 6.000 znakova s razmacima u formatu .docx,, i napisana fontom Times New Roman (veličina 12 s proredom 1,5). Organizatorice napominju kako sudjelovanjem u natječaju autori i autorice prihvaćaju da udruga Adela njihove priče može koristiti u svome radu i objavljivati ih prema budućim potrebama, uz uvijek potpisanog autora ili autoricu, te pristaju da za korištenje priče od Udruge neće tražiti nikakvu financijsku naknadu.
Nagrade autorima ili autoricama priča su knjige „Dugi ženski marš“ od Ane Rajković Pejić, povjesničarke i doktorice znanosti, koja je ujedno članica žiriju za izbor priča, zatim „Naša soba“ hrvatske književnice Marijane Radmilović. Osim ove dvije, tu su i nagrade u oblika knjiga „Mitski aspekti ekofeminizma“ doktorice znanosti i bivše ministrice okoliša Mirele Holy, kao i „Nigdje kod kuće“ zbirka pisama iz egzila Emme Goldman, američke političke aktivistice.
Osim spomenute Ane Rajković Pejić, u žiriju koji će odrediti najbolje kratke priče su Marijana Bijelić, pročelnica Odsjeka za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Kristina Peternai Andrić, redovita profesorica književne i kulturne teorije na Filozofskom fakultetu u Osijeku te Iva Bačmaga, knjižničarka i spisateljica.
Inače, za one kojima je manje poznat lik Adele Pavošević (1897.-1928.), u čiju čast je i otvoren ovaj natječaj, treba reći kako se radi o aktivistici i proleterki radničkog pokreta Jugoslavije, a vrlo često je nazivana i osječkom Rosom Luxemburg. Još kao dijete, Adela je bila dio radničkog pokreta. Odgojena je u duhu marksizma i bila je dobra govornica, te učesnica na raznim partijskim konferencijama i kongresima, od beogradskih pa sve do posljednjeg plenuma Centralnog odbora Nezavisne radničke partije Jugoslavije, čiji je bila član. No, najviše je pamćena prema svom posljednjem velikom govoru ispred nekadašnje drogerije Gobetzky u Osijeku pred publikom od 8.000 ljudi, povodom smrti tri proletera. Radi njezinih progresivnih ideja i članstva u partiji vrlo često je bez odjeće u cik noći bila izvučena iz kreveta i odvođena u osječki policijski zatvor, pa čak i u vojnički zatvor u Zagreb, ali i u neke druge zatvore po Hrvatskoj. Do kraja života nije mogla bez aktivnog članstva u radničkom pokretu, a čak i kada je bolesna pala na postelju pred kraj života, njezini drugovi su je morali obavještavati o najvažnijim i najaktualnijim stvarima u partiji.
Lupiga.Com
Naslovna ilustracija: Udruga Adela
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"