Vizualno komuniciranje nije trend novog doba. Upravo to, pokazuju autori izložbe „Sindikat žena … Dizajn feminističkih promotivnih materijala od 1980-ih do danas“ koja je u utorak otvorena u zagrebačkoj galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva. 

„Adieu patrijarhat!“ i „Proleteri svih zemalja, tko vam pere čarape?“ dio su slogana koji su još prije skoro četrdeset godina problematizirali i danas aktualna rodna pitanja društva. Dizajnerice Sanja Bachrach Krištofić i Barbara Blasin, te urednik i kustos HDD-a Marko Golub, predstavljaju, ove i ovima slične radove autonomnih feminističkih organizacija i inicijativa u Hrvatskoj. Promotivni materijali, publikacije, plakati i drugi oblici vizualnog komuniciranja dio su ove bogate izložbe. Zajednički nazivnik – svi se tiču prava žena i svih ostalih relevantnih ženskih pitanja.

Kako navode iz Hrvatskog dizajnerskog društva, aktivistkinje s kraja osamdesetih i početka devedesetih oblikovale su same većinu feminističkih tiskanih materijala, a jedino što je tada bilo dostupno koristiti za obradu materijala su škare, fotokopirni uređaji, flomasteri i pisaće mašine. Nažalost, većina ovih radova ostala je uskraćena za ime autorice ili su autorice namjerno željele ostati anonimne. 

„Ja, ti, one… za nas“, plakat nepoznate autorice/autora za 3. jugoslavenskog feminističkog skupa u Beogradu (IZVOR: HDD)

„Većinu materijala, poput plakata za prva feministička okupljanja u SFRJ 1987., 1988. i 1989. godine ili letaka, njuzletera, oglasa, lifleta, koji su pratili osnutak i početak rada brojnih ženskih inicijativa ili udruga dizajnirale su žene, aktivistkinje i feministkinje, njihove podržavateljice, nekada i njihova djeca. Zapravo je bilo logično da same učesnice pokreta oblikuju svoje materijale od kojih neki danas možda djeluju nedorađeno, no zapravo su nastali u duhu vremena“, kaže za Lupigu Sanja Bachrach Krištofić, zagrebačka dizajnerica koja je, inače, zaslužna za oblikovanje više od 400 omota za nosače zvuka u raznim varijantama, od ploča i kazeta do CD-a.

Pored dizajnerica, tijekom osamdesetih manji dio jugoslavenskih feminističkih promotivnih materijala oblikuju, već tada renomirani dizajneri ili dizajneri u usponu, a spomenut ćemo neke koji i danas djeluju poput Dejana Dragosavca, Dejana Kršića, Ivana Klisurića, Jimba Bernhausa i Krešimira Ćuka. 

Ilustracija Mirka Ilića za međunarodnu konferenciju „DRUG-ca žena – novi pristup ženskom pitanju“ iz 1978. godine (IZVOR: HDD)

„Mogu reći da oni muškarci koji su feministi razumiju i podržavaju žensku borbu za ravnopravnost, na načine na koje to mogu. Problem je u velikom dijelu neosviještenih muškaraca, ali, nažalost, i u dijelu žena koji ne razumiju da je ravnopravnost više od polovice svjetske populacije, dakle žena, jedan od osnovnih preduvjeta korištenja punog potencijala ljudske zajednice, društva kojem bi trebali težiti“, objašnjava Bachrach Krištofić. 

Jedno od polazišta prilikom osmišljavanja koncepta ove izložbe zapravo je ilustracija jednog od najistaknutijih svjetskih dizajnera s ovih prostora, Mirka Ilića, nastala u kontekstu feminističke konferencije „DRUG-ca žena – novi pristup ženskom pitanju“ iz 1978. godine održane u Beogradu, kao i nekoliko njegovih drugih radova iz ranih osamdesetih. Osim radova spomenutog dizajnera, na izložbi su zastupljena i djela neizostavnih imena autorica dizajnerske i umjetničke scene, među kojima su Sanja Iveković, Sanja Bachrach Krištofić, Iva Babaja, Ira Payer, Barbara Blasin, Koraljka Vlajo, Goga Golik, Ana Labudović, Tessa Bachrach Krištofić, Dora Bilić, Tina Müller, Tea Šokac i Gabrijela Ivanov. 

"Protiv stereotipa i diskriminacije žena, Seksualni zločini u RH" Goga Golik iz 2009. godine, fotografija Domagoj Kunić, copywriterica Kitica Kekić, nastalo u sklopu agencije Bruketa&Žinić (IZVOR: HDD)

U novijem periodu, iza 2000. godine, oglašivačke agencije, kao Bruketa&Žinić, ili dizajnerske tvrtke, poput Bestias Dizajn iz Zagreba, feminističkim udrugama dizajniraju promotivne materijale. A od 2010. godine do danas, razne organizacije razvile su svoje izdavaštvo i promotivne strategije, te su surađivale s dizajnerima i dizajnericama na osmišljavanju cjelovitih vizualnih identiteta.

Primjer za to su, navode u Hrvatskom dizajnerskom društvu, dizajn za Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke u Zagrebu, koji su u cijelosti oblikovale dizajnerice Dora Bilić i Tina Müller, te vizualni identitet organizacije za rodnu ravnopravnost B.a.B.e. koji je osmislila zagrebačka dizajnerica Goga Golik.

Wallpaper kampanje i demonstracija Platforme za reproduktivnu pravdu iz 2022. godine, autorica Ira Payer (IZVOR: HDD)

„Izložba nije sveobuhvatni pregled dizajnerske produkcije informativno-promotivnih materijala feminističkih organizacija, ali nudi cjelovit uvid u dizajnerske ideje, pristupe, produkcijske uvjete i društveni kontekst u kojima su nastajala ova dizajnerska rješenja. Iz raznolike suvremene produkcije odlučili smo prezentirati one autorice i rješenja koji govore o još uvijek aktualnim rodnim pitanjima u društvu, kao i one radove koji kroz subjektivan autorski pristup ukazuju na istu problematiku“, zaključuju iz Hrvatskog dizajnerskog društva koje će ovu izložbu držati otvorenom do 5. veljače u galeriji smještenoj na „Zelenom valu“, točnije na križanju Palmotićeve i Boškovićeve ulice.

Lupiga.Com

Naslovna ilustracija: Predlošci za bedževe i bedževi, Ženska grupa Trešnjevka(1986./1987.)

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"