„Smatramo da kao umjetnice možemo biti vidljive samo ako zajedno s institucijama počnemo mijenjati loše patrijarhalne obrasce sustava“, poruka je to pet riječkih umjetnica koje su u petak iznenadile okupljene u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti kada su za vrijeme otvorenja izložbe „Vidljive“ izvele nenajavljenu akciju, odnosno performans s papirnatim vrećicama na glavi. 

Izložba „Vidljive“ u Rijeku je stigla iz zagrebačkog Muzeja za suvremenu umjetnost (MSU), a radi se o projektu koji je u originalu predstavljao više od devedeset autorica, a nastao je kao svojevrsni rezultat istraživanja (ne)zastupljenosti umjetnica u umjetničkim zbirkama muzejskih institucija koja je, prema nekim statistikama, samo desetak posto. Primjerice, u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) zastupljenost autorica je tek 11 posto, a ni u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti nije bitno drugačije, tamo ta zastupljenost iznosi 14 posto. 

Prizor s otvorenja izložbe u riječkom MMSU-u (FOTO: Miljenka Matić)

Od svibnja do listopada izložba je bila postavljena u zagrebačkom MSU-u te je u njenom nastajanju osim te institucije sudjelovala Umjetnička galerija Dubrovnik, Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Galerija umjetnina Split te riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti u kojem je sinoć otvorena. Projektom se, kako su istaknule organizatorice, željelo ukazati na suvremenu likovnu produkciju autorica koja je visokih dometa, ali je slabo vidljiva, iako zaslužuje ne samo veću vidljivost i pozornost stručne, nego i šire javnosti. Isticalo se i važnost pregleda recentnog stvaralaštva umjetnica kako bi se osvijestila nužnost za ravnopravnom vidljivošću i zastupljenošću autorica u muzejskim kolekcijama i programskim realizacijama. 

No, u Rijeku je stigla ponešto „osakaćena“ verzija izložbe, koja više ne predstavlja preko devedeset autorica, nego samo njih pedesetak. I upravo to je jedna od stvari koja je pet riječkih umjetnica, Milijanu Babić, Branku Cvjetičanin, Tajči Čekadu, Nadiju Mustapić i Niku Rukavinu, nagnala na jučerašnju reakciju, performans koji su izvele posjećujući izložbu i razgledavajući eksponate s papirnatim vrećicama na glavi. 

Umjetnice ispred vizuala izložbe (FOTO: Miljenka Matić)

U svojoj izjavi upućenoj nakon performansa, koju prati hashtag #nevidljive, kažu kako projekt „Vidljive“ perpetuira patrijarhalne obrasce sustava koji on načelno kritizira.

„Projekt se bavi rodnim problemom fundusa izlaganjem radova podzastupljenih žena umjetnica u zbirkama institucija, međutim, izmjena koncepcije tijekom trajanja projekta dovela je do uvrštavanja velikog broja umjetnica i radova koji nisu prisutni u fundusima. Drugim riječima, u izložbu je uključen niz radova koji nisu vlasništvo muzeja i koji kao takvi zahtijevaju drugačiji pristup. Isto tako, nejasno je po kojim kriterijima neke umjetnice jesu, a neke nisu uključene u projekt, ako kriterij nije zastupljenost u fundusu. Umjetnice su ovim činom stavljene u nejednake pozicije, nisu osobno konzultirane o uvjetima izlaganja iako njihovi radovi nisu u vlasništvu institucija, rad autorica se čini vidljivim ili nevidljivim mimo njihovog saznanja, ili za to saznaju u zadnji čas, pred otvorenje“, pojašnjavaju umjetnice zbog čega su se odlučile na ovaj performans. 

Originalna izložba uključivala je radove više od devedeset umjetnica (ILUSTRACIJA: MSU Zagreb)

Primijetimo kako su radovi svih pet umjetnica, i Milijane Babić, i Branke Cvjetičanin, i Tajči Čekade, i Nadije Mustapić, i Nike Rukavine, bili zastupljeni u originalnoj zagrebačkoj izložbi. Međutim, u „putujućoj“ verziji, onoj koja je stigla u Rijeku, izostavljeni su radovi Milijane Babić, Tajči Čekade i Nadije Mustapić, dok su djela Branke Cvjetičanin i Nike Rukavine ostale dio izložbe.

To su iz riječkog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti objasnili ovako: „Zbog različitih prostornih dispozicija muzeja u Rijeci, Splitu, Dubrovniku i Osijeku, putujuća izdanja izložbe bit će reducirana u odnosu na integralnu zagrebačku izložbu u Muzeju suvremene umjetnosti“. No, čini se da pri tom reduciranju autorice nisu bile obaviještene. 

Umjetnice odgovaraju kako im je neprihvatljivo da informaciju o vlastitom sudjelovanju, odnosno nesudjelovanju, u reduciranoj riječkoj verziji izložbe doznaju tek iz medija samo nekoliko dana prije njenog otvorenja.

"Očekujemo istraživanja kako radovi autorica dospijevaju ili ne dospijevaju u zbirke", poručile su umjetnice (FOTO: Miljenka Matić)

„Da bi projekt uistinu bio feministički kakvim se predstavlja, nužno je ostvariti međusobnu vidljivost između kustoskog tima i umjetnica sudionica kako bi se otvorio prostor za diskusije o temi oko koje smo se okupile. Nažalost, komunikacija je izostala“, objašnjavju umjetnice koje su uvjerene da je projekt „Vidljive“ propustio priliku da se radna prava umjetnica adresiraju i ostvare, uključujući i pravo na plaćeni umjetnički rad te pokrivene putne troškove.

Dodaju kako im nije prihvatljivo da se tretiraju samo umjetnički radovi, a da se autorice objektiviziraju. Navode kako neprofesionalni pristupi, kratki rokovi i neadekvatna tehnička podrška dovode do isključivanja, povlačenja ili kompromitiranja umjetničkih radova, što je u koliziji s ostvarivanjem adekvatnih uvjeta za vidljivost.

„Ako se projekt 'Vidljive' bavi temom podzastupljenosti žena u zbirkama, očekujemo sudjelovanje u diskusijama koje uključuju statističke podatke, informacije o politikama fundusa institucija, o problemima financiranja otkupa, očekujemo istraživanja kako radovi autorica dospijevaju ili ne dospijevaju u zbirke, tražimo zagovaranje rodnih kriterija otkupa, kvalitativna istraživanja o iskustvima umjetnica s otkupima, te zagovaranje otkupa recentnih radova umjetnica“, zaključuju Milijana Babić, Branka Cvjetičanin, Tajči Čekada, Nadija Mustapić i Nika Rukavina.

"Počnemo mijenjati loše patrijarhalne obrasce sustava" (FOTO: Miljenka Matić)

Organizatorice, barem za sad, nisu komentirale umjetnički performans koji je obilježio otvorenje izložbe, ali su uoči otvorenja objasnile neke zacrtane ciljeve cijelog projekta, među kojima ističu i društveno korektivnu ulogu.

„Ovom izložbom ukazujemo na svijest o nasljeđu koje baštinimo i ulozi muzejskih institucija koja, osim promocije i prezentacije suvremene produkcije, ima jasno naglašenu društvenu korektivnu ulogu. Na društveno-političkoj razni sve je važnija, pa u nekim područjima i dominantna, uloga žena te je važno da se to očituje i na polju umjetnosti“, stoji u opisu izložbe koja će u Rijeci ostati do 6. veljače, nakon čega seli u Split gdje će biti postavljena u veljači i ožujku. Potom „Vidljive“ odlaze u Dubrovnik, u travnju i svibnju, a svoj put će završiti u Osijeku kamo će se preseliti od lipnja do rujna.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Miljenka Matić

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"