DESET ZVUČNIH APERKATA IZ 2016.: Što je to u prošloj godini valjalo poslušati, pročitati i vidjeti

DESET ZVUČNIH APERKATA IZ 2016.: Što je to u prošloj godini valjalo poslušati, pročitati i vidjeti

Na pladnju je ta 2016. godina ponudila i čitav vagon smrti bližnjih nam, poznatih i bitnih, dostatnih za cijelu jednu kompoziciju. Muzika, ta dobra prija, koja će u refulima pokušavati duh i um, ako ne osnažiti, a ono barem ukazati što im je potrebno, nije imala ni najmanje lak zadatak. Pa, da vidimo što je to u prošloj godini valjalo poslušati, pročitati i vidjeti u deset - ogrozda. U domaćem arealu, teško bi bilo preskočiti kapitalnu kompilaciju „U potrazi za novim zvukom (1956. – 1984.) – Antologija elektroakustičke glazbe hrvatskih skladatelja“ koja osvjetljava teškoće proboja elektronske glazbe bilo do artističke profilacije i/ili masovnijeg angažmana. Croatia Records je porinula i box-set Boška Petrovića od 12 reizdanih albuma u uistinu skromnom izdanju za takav pothvat. Narod koji se ovako odnosi prema svojoj starini, ne mora se bojati za svoju budućnost, parafrazirajmo jednog od vođa Pokreta nesvrstanih, poznatijega kao Tito.
SABLAST AUTOMATIZACIJE: A što će biti s nama kada nas zamijene strojevi?

SABLAST AUTOMATIZACIJE: A što će biti s nama kada nas zamijene strojevi?

Utopija Oscara Wildea oslikava svijet u kojem je čovjek nezamjenjiv. I tehnološki razvoj i društveni poredak tu su podređeni ideji da pojedinac zaslužuje najširu zamislivu slobodu i potporu kako bi realizirao svoje kreativne, umne i duhovne potencijale. Pritom riječi onih naših suvremenika koji se zaklinju u budućnost u kojoj su za ljude rezervirani kreativni poslovi i djelatnosti koje danas smatramo hobijima, samo naizgled govore o svijetu nalik Wildeovom. Pisac bi odmahnuo glavom na njihov utješni govor jer u takvom društvu intelektualno djelovanje i dalje ostaje posao. Ono što se trenutačno čini posve utopističkim je ideja da će čelnici korporacija, taj malobrojni sloj pojedinaca koji će posjedovati strojeve što će nas zamijeniti na radnim mjestima, svojevoljno i bez prisile pristati dijeliti prihode koje ostvaruju s ostatkom svijeta.
NEČASTIVI NA FAKULTETIMA: „Razmislite o grupnom seksu pa mi kažite što ste odlučili kada dođete na ispit“

NEČASTIVI NA FAKULTETIMA: „Razmislite o grupnom seksu pa mi kažite što ste odlučili kada dođete na ispit“

Ana je te 1985. imala 23 godine i bila pri kraju studija novinarstva u Zagrebu. Odslušala je sva predavanja i ostali su joj ispiti koje je morala položiti. Jedan od njih je bio kod tadašnjeg voditelja studija koji je bio u kasnim tridesetim godinama. Znala je da joj se taj profesor „upucava“, kako kaže, što joj nije bilo nimalo ugodno. Kada bi mu donijela seminarski rad, uhvatio bi je za ruku, zagrlio oko struka i tome slično. Naručio ju je za ispit i kada je došla, shvatila je da je sama s njim u kabinetu. Nije je ispitivao gradivo, već joj je govorio da je lijepa, pitao je „je li ikada sudjelovala u grupnom seksu“ i na koncu joj je vratio indeks bez upisane ocjene, ali uz opasku da razmisli o grupnom seksu i da mu kaže što je odlučila kada drugi put dođe na ispit. Drugog puta ipak nije bilo, jer se Ana nakon ovog događaja nikada više nije vratila na taj fakultet i nije završila novinarstvo.
ZNAMO DI SU PARE: Sin dobitnika "Dukata" Luke Rajića pokazao lovicu

ZNAMO DI SU PARE: Sin dobitnika "Dukata" Luke Rajića pokazao lovicu

Sin tajkuna Luke Rajića, glavnog dobitnika privatizacije Dukata, na svom instagram profilu objavio je snimku na kojoj iz ruku sipa novčanice po tisuću kuna. Takve snimke, na kojima se djeca novobogataša rasipaju novcem, popularne su u redovima tajkunskih potomaka, o kojima sarajevski bend Letu Štuke pjeva: "čisti kokain i ruke od svile / i tuđe gladne godine...." Objavu snimke popratili su komentari zainteresirane publike: "malo si bahat..", "sram te i stid bilo", "kralj si Rajiću...", uz puno, puno smajlija. Mladića ne treba osuđivati - malo je bahat, ali tko u njegovim godinama nije bio – kao što ne treba osuđivati niti njegovog oca, jednog od tranzicijskih pobjednika. Naprosto, to je nama naša borba dala.
A ŠTO KAŽU SUDOVI: Za privatizacijski zločin osuđeni su tek "najgluplji kriminalci"

A ŠTO KAŽU SUDOVI: Za privatizacijski zločin osuđeni su tek "najgluplji kriminalci"

Rezime rada sudova i državnog odvjetništva u razdoblju od 1991. do 2005. godine bio bi da je od kazneno sumnjivih 1.048 privatizacijskih „stručnjaka“ tek svaki treći završio na sudu. Od te trećine optuženih, za manje od polovice je suđenje okončano pravomoćnom presudom. Dakle, sada smo na otprilike jednoj šestini osumnjičenih. Od te jedne šestine, njih gotovo pola je oslobođeno, a nešto preko pola je osuđeno. Eto nas sada na jednoj dvanaestini, a idemo dalje. Uvjetnom ili novčanom kaznom kažnjeno je gotovo 90 posto od te jedne dvanaestine. To je dakle konačni učinak hrvatskog pravosuđa. "Ako nema političke volje da se procesuira kriminal, ili ako policajac i državni odvjetnik kažu 'ja to neću istraživati', nema te pravne norme koja to može zamijeniti i nadomjestiti", rekao nam je Ivo Josipović, inicijator donošenja zakona o nezastarijevanju privatizacijskog kriminala, komentirajući zanemarivo mali broj suđenja i osuda.
NA GODIŠNJICU SMRTI: David Bowie – vita, melankolija i politička ekonomija

NA GODIŠNJICU SMRTI: David Bowie – vita, melankolija i politička ekonomija

„Pitanje je možemo li žalovanje za slavnima jednostavno proglasiti novim oblikom duhovne zakupljenosti slične legendama ili srednjovjekovnim hagiografijama? U nedostatku legendi i svetačkih vita – pripovijesti o slavnima čini se ispunjavaju čovjekovu potrebu za duhovnim modelima“, smatra dr. sc. Katarina Peović Vuković, jedna od sudionica kolokvija pod naslovom „David Bowie – vita, melankolija i politička ekonomija“. Kolokvij će se održati u utorak 10. siječnja, na godišnjicu smrti pjevača i skladatelja Davida Bowieja, jednog od velikana modernističke pop-glazbe, u zagrebačkom Multimedijalnom institutu, popularnoj Mami. Na kolokviju koji počinje prigodnim slovom u 10:20 sati, svoja će izlaganja održati komparatisti s Filozofskih fakulteta u Zagrebu i Ljubljani, odnosno Veleučilišta u Rijeci.
LJUDSKOST NA DJELU: Ostavite svoju staru zimsku jaknu za ljude kojima je potrebna

LJUDSKOST NA DJELU: Ostavite svoju staru zimsku jaknu za ljude kojima je potrebna

Prošlo je već više od tri godine kako je pokrenuta plemenita inicijativa „Kruh za poslije“, a sada je s dolaskom hladnijeg vremena na red došla realizacija nove hvalevrijedne ideje.„Donesite svoje zimske jakne koje više ne nosite ili uzmite jednu ukoliko vam je potrebna.Hladnoća je posebno teška našim sugrađanima koji nemaju doma ili su u teškoj financijskoj situaciji u domovima bez grijanja. Budite i na ovaj način dio jedne lijepe humanitarne priče“, poziv je objavljen danas na Facebook stranici „Kruh za poslije – Portal Dobrote“. Akcija počinje sutra, u utorak, od 16 do 19 sati, ispred trgovine PMS u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, a potrajat će sve do kraja zime. Ideja je da se ispred trgovine postavi stalak na kojem bi građani mogli ostaviti svoje zimske jakne i kapute koje više ne koriste ili ih jednostavno žele pokloniti. Jednako tako oni koji nemaju adekvatne jakne za zimu, na istom bi se mjestu mogli slobodno poslužiti.
PROTESTNO PISMO MINISTRICI KULTURE: „Nastavili ste provoditi politiku Zlatka Hasanbegovića“

PROTESTNO PISMO MINISTRICI KULTURE: „Nastavili ste provoditi politiku Zlatka Hasanbegovića“

Ministarstvo kulture nedavno je odlučilo u potpunosti ukinuti potporu hrvatskom izdanju mjesečnika Le monde diplomatique, čime se pokazalo da ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, nastavlja stopama svog prethodnika Zlatka Hasanbegovića koji je gotovo cijeli svoj mandat potrošio kako bi se obračunao s ideološki nepodobnim medijima. Čitatelji i prijatelji tog časopisa stoga su odlučili ministrici Obuljen Koržinek uputiti protestno pismo u kojem je podsjećaju na njena obećanja „ideološki rasterećene kulturne politike, podređene interesima najšire kulturne javnosti“. Ministrici se u pismu koje možete potpisati na ovom linku, poručuje da treba ili promijeniti odluke o financiranju kulturnih projekata ili zauvijek napustiti retoriku inkluzivnosti, otvorenosti i dijaloga te nazvati vlastite poteze pravim imenom – „politikom sustavne eliminacije, gušenja i gašenja svojih ideoloških neistomišljenika“.
GRAD SLUČAJ: Zašto je Šibenik najveće antifašističko „misto“ u Dalmaciji

GRAD SLUČAJ: Zašto je Šibenik najveće antifašističko „misto“ u Dalmaciji

„Nakon osamostaljenja Hrvatske dolazi do uništenja industrije. Od druge najbogatije općine u bivšoj državi, Šibenik postaje jedan od najsiromašnijih gradova. Grad slučaj. Možda je upravo to razlog zbog kojeg, jasnije nego u ostatku zemlje, povezuju antifašističku borbu i socijalnu i socijalističku revoluciju, što znaju da je antifašistički svjetonazor - borba protiv svakog oblika dominacije“, kaže Zoran Restović predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Šibensko-kninske županije, objašnjavajući fenomen Šibenika kao najvećeg antifašističkog „mista“ u Dalmaciji. I dok su diljem Hrvatske preimenovane ulice čija imena podsjećaju na antifašističku borbu iz Drugog svjetskog rata, u Šibeniku su one preživjele. I ne samo to, tamo je nedavno otvoren Muzej pobjede i oslobođenja Dalmacije u Drugom svjetskom ratu, a grad je domaćin Fališa, festivala alternative i ljevice.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

    04.09.2025.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Smrt u Dallasu

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

    26.08.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

    21.08.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije