Moglo bi se zaključiti da se hrvatski premijer Andrej Plenković zgraža kad čita kako neki filmski kritičar, koji iza sebe nema niti jedan film, loše piše o uratku afirmiranog redatelja. "Snimi prvo svoj film", vjerojatno si premijer mrmlja u bradu dok čita filmske kritike. Tako će vas hrvatski premijer, kada ga se drznete upitati o proračunu, uputiti da prvo pobijedite na parlamentarnim izborima pa da sami sastavite proračun kako vas volja. Plenkovićev pristup medijima svakako je novitet u Hrvatskoj, iako su ih prezirali i pojedini njegovi prethodnici. Oni se, za razliku od njega, međutim, nisu usuđivali javno izraziti gađenje koje su osjećali prema zadaći novinara da inzistiraju da vlasti objašnjavaju zašto će i kako povući određeni potez. Plenković je s pričom o INA-i, pak, odlučio Hrvate spustiti na Mjesec, a o detaljima će ih informirati u hodu. Mjesta pitanjima nije bilo.

Na jednom od reklamnih panoa koji su 2015. godine zamijenili dijelove oslikane zidane ograde u zagrebačkoj Branimirovoj ulici, tri su ulična umjetnika „stisnula“ svoju izložbu „Branimirova Street Art“, kao poprilično tužan podsjetnik na ono što je ovaj zid Zagrebu nekada značio. Reklamni prostor zakupljen je zahvaljujući zagrebačkoj udruzi Domino koja je izložbu organizirala u sklopu Europskog projekta „Imagine“ pa tako ova neobična ulična izložba ostaje otvorena samo do 4. siječnja kada ističe zakup. Izloženi su radovi zagrebačkih umjetnika čiji rad postaje prepoznatljiv ne samo na domaćoj, već i na međunarodnoj sceni, a to su OKO, Chez 186 i Sarme. Danas, međutim, za njih na Branimirovoj nema mjesta – osim kad ga zakupe. Svrha je izložbe pozvati na odgovornost one zbog kojih je Zagreb izgubio ovo jedinstveno mjesto posvećeno uličnoj umjetnosti još od Univerzijade 1987. godine.

I to smo dočekali. Da nije važno što je Zagreb proglašen zadnjim od 28 glavnih gradova Europske unije u odvajanju i recikliranju otpada već je važno da je Zagreb "najadventskiji" grad. „Ako ste se pitali koji od 28 glavnih gradova u Europskoj uniji najgore gospodari otpadom, odgovor je – živite u njemu!“, stoji u jednom iz serije radijskih spotova kojima Zelena akcija i Pravo na grad upozoravaju na činjenicu koju je utvrdila Europska komisija u svojem izvještaju za prošlu godinu. „Ako ste se pitali čemu reklamna kampanja, objava neistina i manipulacija činjenicama o gospodarenju otpadom u Zagrebu, odgovor je – možemo samo pretpostaviti“, počinje radijski spot kojim na kampanju "Zagreb: europska prijestolnica smeća" odgovara Grad Zagreb, pa se nastavlja na: „No ako ste se pitali koja je najbolja adventska destinacija u Europi i ove godine, odgovor je – živite u njoj!“.

U Zagrebu je i ove godine proslavljen Festivus - blagdan za one "ostale", koji ne slave ni pravoslavni ni katolički Božić, ni Kurban ni Ramazanski bajram, ni Hanuku niti Janmaštmani. No Sikiriki klub u Zagrebu napunio se tako agnosticima, ateistima i ireligioznim osobama, onima koji će to tek postati i, naravno, svim ostalim dobronamjernim gostima, kao što je i najavljeno. Slično kao i proteklih godina, a ovo je treći Festivus u nizu, i ova je proslava za skupinu "militantnih sekularista", kako "ostale" (nevjernike) inače nazivaju pravovjerne udruge, prošla je skandalozno mirno i bez nasilja. Zabilježeno je tek uznemirujuće salutiranje starim Star Trek pozdravom: "Live long and prosper".

Siniša Labrović, konceptualni umjetnik, bio je danas u novoj umjetničkoj akciji. Za scenu svojeg performansa izabrao je slavni Trešnjevački plac gdje je, među brojne štandove s božićnim drangulijama stao s transparentom „Ja sam nevjernik i komunjara. Molim pomoć za sretan Božić“. I ljudi su mu prilazili, umirovljenici spremno otkidali od ionako premalene mirovine dok im je umjetnik odgovarao: „Hvala vam. Sretan Božić!“.

Jedinstvo je nekad bila moderno opremljena tvornica iz koje su u međuvremenu nestali svi strojevi i radnici, ali barem su građevine na Savi uspješno prenamijenjene. Rade Končar i Prvomajska među rijetkim su primjerima hrvatske industrije koja nije posve uništena. Iako, asortiman proizvoda i usluga koje Končar nudi sveden je gotovo isključivo na energetiku, a broj radnika smanjen je na šestinu. Prvomajska je nestala iz Zagreba, ali još uvijek postoji u Ivancu kao Itas Prvomajska i jedinstven je primjer poduzeća koje je iz privatnog vlasništva kroz proces stečaja prešlo u vlasništvo radnika kao malih dioničara koji su očuvali proizvodnju i oko dvije stotine radnih mjesta. S druge strane tvornica Parnih Kotlova Zagreb uglavnom je uništena i zapuštena. Četiri, danas mahom bivša zagrebačka industrijska giganta tema su nedavno otvorene izložbe „Vrijeme giganta: planska industrijalizacija i nasljeđe 1947.-1952.“.