SUSAN SARANDON ZA BBC: „Ne glasam vaginom“

SUSAN SARANDON ZA BBC: „Ne glasam vaginom“

Komentirajući američke predsjedničke izbore koji će se održati 8. studenog za britansku javnu televiziju holivudska glumica objasnila je zašto neće glasati ni za Hillary Clinton ni za Donalda Trumpa jer niti jedan od kandidata ne otvara političke teme koje ona smatra važnima poput ratova, situacije u Siriji, trgovinskih sporazuma i zaštite okoliša ugroženog među ostalim i bušenjem stjenovitog sloja zemlje kako bi se izvukli nafta i plin. "Ostanemo li bez vodenih izvora, neće biti važno tko je na vlasti", naglasila je glumica i pozvala američke birače da ne apstiniraju, jer ne moraju glasati niti za jednog predsjedničkog kandidata već birati „down ticket“ za kandidate treće političke opcije kako bi prešli izborni prag i ušli u Zastupnički dom i Senat koji čine američki Kongres u kojem se donose odluke.
SLUČAJ ORAŠJE: Kako je Kolinda Grabar Kitarović opstruirala Andreja Plenkovića

SLUČAJ ORAŠJE: Kako je Kolinda Grabar Kitarović opstruirala Andreja Plenkovića

U kolektivnoj dernjavi koja se ovih dana digla u Banskim dvorima i Saboru, „slučaj Orašje“ domaćoj javnosti plasiran je kao učinak koncepta „udruženoga zločinačkoga pothvata“ u posljednji ratnim godinama. Hrvatski premijer Andrej Plenković, autor te tvrdnje na jučer održanoj sjednici Vlade svoj osvrt na goruća zbivanja zaključio je porukom o odbijanju takve „revizije povijesti“. Dezinformacije s najvišega mjesta državne hijerarhije govore, ne samo o još jednoj političkoj panici s Markova trga, nego o vrlo zgodnoj prilici da se energičnije, no ikada ranije, zahtjeva tzv. treći entitet koji bi jamčio zaštitu preostalih Hrvata u susjednoj državi. Premda je spisak od 640 Hrvata na udaru Republike Srpske i tužiteljstva BiH u proljeće iste godine čak objavljen u Nacionalu, pa recikliran po raznim medijima, Kolinda Grabar Kitarović dočekala je „slučaj Orašje“, kako reče „iznenađena“ i neinformirana, nipošto, naravno, svojom krivnjom.
NUŽNI POTEZ: Spašavanje vojnika Đure

NUŽNI POTEZ: Spašavanje vojnika Đure

Kao hrvatski nacionalni interes ispostavlja se sprječavanje procesuiranja zločina, a u krajnjoj konzekvenci i njegovo prikrivanje. Pitanje koje treba postaviti jeste ovo: zašto se hrvatski politički vrh, pod krinkom brige za Hrvate u susjednoj državi, upustio u riskantnu akciju sabotiranja pravosuđa BiH, akciju kojoj bi pristajalo kodno ime „Spašavanje vojnika Đure“? Na ovo pitanje nudimo dva odgovora. Jedan se tiče Orašja i uhapšenih ratnih zapovjednika, odnosno pripadnika HVO-a. Najviši po činu, general Đuro Matuzović, pred sudom je spreman svjedočiti da u Orašju nije mogao ništa narediti, spriječiti, niti kazniti. Matuzović je, naime, spreman svjedočiti da je sve do druge polovice rujna 1993. godine područje Orašja kontrolirala Hrvatska vojska, da su odgovornost nad operativnom vojnom grupom na tom području imali zapovjednici HV-a.
A TKO ĆE PUNITI NOVINE: Famozni slovački fond spremio novu rundu otkaza

A TKO ĆE PUNITI NOVINE: Famozni slovački fond spremio novu rundu otkaza

Već dugi niz godina iz jedinog istarskog dnevnog lista, Glasa Istre, dolaze uglavnom loše vijesti. Ovaj put, doznaje se, većinski vlasnik tvrtke, famozni slovački fond Joj Media House, donio je odluku prema kojoj će 14 novinara i urednika dobiti otkaz. Time će Glas Istre izgubiti oko trećinu redakcije. Naime, broj zaposlenih u tom bi slučaju s 38 pao na 24, a svatko tko se bavio radom u dnevnom listu znat će kako 24 osobe ne mogu na tržište izbacivati kvalitetne dnevne novine. Sada je na redu sindikat koji se u roku od osam dana očitovati po pitanju najavljenih otkaza. To je već učinio Paolo Gregorović, glavni povjerenik Sindikata novinara Hrvatske i povjerenik Radničkog vijeća u Glasu Istre, koji je rekao da je spomenuta odluka katastrofalna. Gregorović se pita i tko će, ukoliko do otkaza uistinu dođe, popunjavati novinske stranice te hoće li Glas Istre preuzimati sve tekstove od starijeg brata, riječkog Novog lista i hoće li se istarski dnevni list ubuduće uređivati u Rijeci.
GOTOVO JE DOBA IGNORIRANJA: Homoseksualne osobe u Češkoj od sada mogu usvojiti partnerovo dijete

GOTOVO JE DOBA IGNORIRANJA: Homoseksualne osobe u Češkoj od sada mogu usvojiti partnerovo dijete

češka vlada usvojila je prijedlog dopune Zakona o registriranom partnerstvu po kojem homoseksualne osobe u registriranom partnerstvu mogu usvojiti biološko dijete svoje partnerice ili partnera. O dopuni zakona koja bi djeci u registriranim partnerstvima pružila veću pravnu sigurnost u češkom društvu diskutira se već godinama. Sličan prijedlog sadrži i dopuna koju su predložili i parlamentarni zastupnici, ali je ovo ljeto rasprava prekinuta zbog svađe i burnih diskusija među parlamentarcima. Čuli su se i neki vrlo ekstremni pogledi. Zastupnica iz redova socijaldemokrata Pavlína Nytrová izjavila je kako će širenjem prava LGBT zajednica naposljetku „homoseksualci htjeti i legalizaciju seksa s djecom“. Većina stranačkih kolega se ogradila od istupa Nytrové, a neki su tražili i njeno isključenje iz stranke. S druge strane ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da su se u Češkoj zadnjih godina neke stvari bitno promijenile.
HEROJ, A NE BLUDNIK: Osnovan Stožer za obranu lika i djela Spužva Boba

HEROJ, A NE BLUDNIK: Osnovan Stožer za obranu lika i djela Spužva Boba

Nakon teksta prošli tjedan objavljenog na Lupigi, vijest o župniku Hrvoju Poljaku koji je pokrenuo rat protiv crtića „Spužva Bob“, obišla je Hrvatsku, a u Varaždinu je tim povodom osnovan i Stožer za obranu lika i djela Spužva Boba. Vidjevši da je Spužva Bob postao metom napada i da bi uskoro mogao završiti na inkvizicijskoj lomači, što je doduše poprilično nezgodno jer se, podsjetimo, radi o mokroj spužvi, varaždinska udruga Trash, koja organizira Trash Film Festival odlučila je reagirati.„Svi koji su gledali taj crtić znaju da Spužva Bob naporno radi kod svog poslodavca te iz svoje teško zarađene niske plaće redovito odvaja kako bi pomogao prijateljima i susjedima, ma kakvi oni bili“, poruka je koju su uputili javnosti nakon što su osnovali Stožer. Smatraju kako Spužva Bob nije bludnik nego promiče izuzetno važne univerzalne društvene vrijednosti, stoga su za svoj moto odabrali ovaj: „Spužva Bob – heroj, a ne bludnik“.
KAKO OPROSTITI SEBI: Kratki animirani film koji ubire nagrade na festivalima

KAKO OPROSTITI SEBI: Kratki animirani film koji ubire nagrade na festivalima

Dvojica zaposlenika poznatog studija animiranog filma Pixar posljednjih su pet godina koristili svaki slobodan trenutak kako bi u kratkom animiranom filmu obradili jednu od najtežih 'odraslih' tema – kako oprostiti samome sebi, osloboditi se osjećaja krivnje i krenuti dalje. Film koji traje nešto manje od sedam minuta priča je o odnosu šerifa s američkog divljeg zapada i njegovog sina, a animaciju je odmah moguće prepoznati kao Pixarovu. Slomljeni se šerif vraća na mjesto nesreće koju čitavog života pokušava zaboraviti. Sa svakim korakom naviru sjećanja dok se pokušava suočiti s onim što se dogodilo i kobnom pogreškom koja mu je obilježila život. Veliki uspjeh filma "Borrowed Time" na festivalima možda bude dovoljno glasna poruka i studiju Pixar da svoju kreativnu industriju proširi i na formate koji nisu isključivo dječji, na uznemirujuće teme s kojima će se neminovno na neki način djeca susretati kad odrastu.
SAT SIMO SAT TAMO: Vrijeme prolazi, mi se vrtimo u krug

SAT SIMO SAT TAMO: Vrijeme prolazi, mi se vrtimo u krug

Jedan otok, dvije nacije, a od danas i dvije vremenske zone – bizaran slučaj otoka Cipra najbolji je dokaz tomu kako je vrijeme, iako nezaustavljivo, zapravo relativno u svojoj mjeri. Kako se u Jugoslaviji dogovaralo mjerenje vremena prije nego što je 1983. godine uvedeno ljetno pomicanje kazaljki koje je u Hrvatskoj do danas na snazi, objavio je u jeku rasprave o tome tada kultni magazin Start. Tekst je objavljen u srpnju 1980. godine kada su već sve europske zemlje, osim Švicarske i Albanije, već odavna uvele pomicanje sata na ljetno vrijeme. Istraživanja su pokazala da to rezultira uštedama energije i povećava produktivnost, navodi se u opremi teksta koji postavlja pitanje - Zašto se slična mjera ne provodi i u Jugoslaviji? Radi li se tek o poslovičnom kaskanju za ostatkom Europe ili postoje objektivne okolnosti zbog kojih se Jugoslavija i vremenski izdvaja od većeg dijela Europe istražila je tadašnja suradnica Starta, Jelena Lovrić.
S RIJEČI NA DJELA: Saši Lekoviću prepilili šarafe na kotačima automobila

S RIJEČI NA DJELA: Saši Lekoviću prepilili šarafe na kotačima automobila

Na autoputu prema Novom Sadu predsjednik Hrvatskog novinarskog društva je primijetio da se automobil previše trese, a kad je počeo krivudati Leković je stao u zaustavnu traku. Prednji desni kotač bio je iskrivljen, pa kako je automobil star tako nije odmah posumnjao na diverziju. „Odšlepali su me do prvog ozbiljnog auto mehaničara koji je auto preuzeo, obećao da će ga pregledati i ustanoviti uzrok kvara što je prije moguće. Čovjek me nakon nekog vremena obavijestio kako je ustanovio da su dva šarafa na desnom prednjem kotaču prepiljena do pola i da je nakon 300 kilometara vožnje to uzrokovalo pucanje“, napisao je Saša Leković na svojem Facebook profilu napominjući kako to nije i prvi put da se netko „igra šarafima na kotačima“ njegovog auta. No, ovog je puta moglo biti kobno jer je Leković tek na autoputu primijetio kako mu se automobil čudno ponaša.
NEIZVJESNOST UBIJA: Je li nam ministar znanosti plagijator raspravljat će se kad to dođe na red

NEIZVJESNOST UBIJA: Je li nam ministar znanosti plagijator raspravljat će se kad to dođe na red

Na maratonskoj sjednici Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, koja je trajala duže od tri sata, nije se raspravljalo o zahtjevu za smjenom akademika Vlatka Silobrčića s dužnosti predsjednika ovog najvišeg savjetodavnog i stručnog tijela pozvanog da donose konačnu odluku o tome je li ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić plagirao članak kako je navedeno u prijavi protiv njega, a koja je posljednjih pet godina bila zatrpana u nekoj arhivi. Otkriveno je, međutim, da Barišićev predmet nije jedini arhiviran od veljače 2011. godine kad je Odbor prekinuo s radom do jeseni 2014. godine kada su imenovani novi njegovi članovi. Sve predmete Odbor je odlučio rješavati prema datumu kad su prijave primljene, a do sad su ih pronašli desetak i još ne znaju je li to i konačan njihov broj. Kada će ona protiv ministra doći na red teško je nagađati, no svakako ne prije sljedeće redovne sjednice zakazane za mjesec dana.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije