Od ulaska u Europsku uniju ukupna poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj pala je gotovo na svim razinama, dok uvoz rapidno raste. Iz godine u godinu raste udio proizvodnje poslovnih subjekata, za razliku od malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Njih 11,6 posto nalazi se u blokadi. Ekonomska računica danas nam govori kako bavljenje poljoprivredom u startu vodi u propast. Aktualna situacija u Agrokoru kao najvećem poslovnom subjektu koji putem svojih poljoprivredno-prehrambenih kompanija kontrolira domaću poljoprivredu može kratkoročno negativno djelovati te sa sobom uništiti i povući vojsku dobavljača i kooperanata, međutim dugoročno može imati pozitivne efekte za domaće selo i poljoprivredu. Uz političku podršku te donošenje zakonskih regulativa moglo bi se dugoročno zaustaviti polagano umiranje domaće poljoprivrede koje traje posljednjih četvrt desetljeća.

Teško je odgovoriti na pitanje zašto Željka Markić i dalje vodi borbu u kojoj mora biti poražena. Što ili tko je stimulira? Bozanić? To je sigurno, spojenost tih posuda lijepo se pokazala na misi koju je kardinal držao 11. ožujka i opleo po satiri. S druge strane, oltarima sekularne države se Markić očito ne pripušta preblizu. Nedavno, recimo, nije prošla kao kandidatkinja za Programsko vijeće HRT-a s poražavajućim brojem od samo 17 glasova, a neki su se istaknuti HDZ-ovci i prije toga ograđivali od njezinog lika i djela. To izgleda kao da je voditeljica U ime obitelji za HDZ samo osoba koja je voljna svakodnevno žrtvovati svoj ugled, da bi stalno bacala sjenu na propast ansambla koji sjedi na Markovom trgu. Štoviše, kao osoba koja će ući u rat sa šačicom ideološki nepoćudnih Srba, dok predstavnici većinskog naroda naočigled otimaju Hrvatskoj neke silne milijarde samo da bi spasili posebno zaštićenu manjinu u Kulmerovim dvorima.

Organizatori književnog festivala Prvi prozak na vrh jezika putem svog Facebook profila obavijestili su kulturnu javnost da je Ministarstvo kulture definitivno odbilo financijski podržati njihovu manifestaciju. Organizatori Prozaka pišu: "Vijeće Ministarstva kulture očito je odlučilo Festival pokušati u perspektivi ukinuti, kao što pokušavaju i s Goranovim proljećem i svime vitalnim i valjanim. Dakle, ne radi se o ekscesu ni previdu, nego o sustavnoj politici, pa valja o tome reći koju, no prvo neka im odgovorimo: no pasaran. U to ćete se uvjeriti." Također, organizatori navode da "sastav Vijeća danas čine profesionalni konvertit i klijentelist, te stručnjaci za staru književnost koji, sve skupa, kao da ne podnose ništa živo, niti išta od onoga što će povijest postati“. „Odabrali su da guše i brišu, tako će im biti upisano i neizbrisano“, zaključuju organizatori književnoga festivala. U nastavku pročitajte njihovu obavijest.

"Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan", stoji na početku Deklaracije o zajedničkom jeziku u kojoj se objašnjava da je riječ o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. "Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost. Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika. Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava", navodi se.