BITKA ZA HRVATSKE STUDIJE

Tko će preuzeti važnu ulogu „Sluge od zahoda“

ritn by: Marin Jurjević | 23.03.2017.
BITKA ZA HRVATSKE STUDIJE: Tko će preuzeti važnu ulogu „Sluge od zahoda“
Na dvoru Henrika VIII. postojao i dvorjanin koji je bio vrlo važna osoba pa se njegovo “zanimanje” smatralo jednim od najprestižnijih i najutjecajnih na dvoru, a nosio je zvučnu titulu “Sluga od zahoda”. Zadatak “sluge od zahoda” - kao što nam i ova sama sintagma govori, bio je da pomaže kralju “da se olakša”. A kakve to veze ima s bilo čime danas? Pa ima, nije da nema. Eto, ovih se dana opet uzburkala situacija na zagrebačkom Sveučilištu, ovaj put vezano za studij filozofije na Hrvatskim studijima. Već započeto uredovanje rektora Borasa “oko filozofske stvari u Hrvata” nastavlja se. Ima veze jer se već počeo proizvoditi stereotip o onima koji studiraju filozofiju kao o nekoj “nedomoljubnoj babarogi” koja jako zaudara nikad zamrlim “udbaškim zadahom sinova komunizma”. Pitanje koje na kraju ostaje je samo tko će napokon preuzeti i danas tako važnu ulogu sluge od zahoda.

Za vrijeme vladavine Tudora u 16. stoljeću uvedeni su takozvani Sumptaurni zakoni (Sumptuariae leges) koji su za cilj imali isticanje hijerarhijskih, klasnih, staleških razlika… Tako se njima, recimo, regulirao čak i način oblačenja pripadnika različitih staleža. Cilj je bio vidljivo naglašavanje staleških razlika, ali i različitih prava među ljudima. Povijest je prepuna takvih primjera koji su završili, na kraju, onom sramotnom, tragičnom žutom trakom i Davidovom zvijezdom na odjeći Židova. 

Zanimljivo je, kako je na dvoru Henrika VIII. postojao i dvorjanin koji je bio vrlo važna osoba pa se njegovo “zanimanje” smatralo jednim od najprestižnijih i najutjecajnih na dvoru, a nosio je zvučnu titulu “Sluga od zahoda”. On je bio stvarni šef dvorske kamarile, a Henrik VIII. ga je smatrao osobom od svog najvećeg povjerenja. Pa zaboga, kako ga i ne bi smatrao tako bliskim kada je s njim provodio svoje najintimnije trenutke. Naime, zadatak “Sluge od zahoda” - kao što nam i ova sama sintagma govori, bio je da pomaže kralju “da se olakša”. Kakve je sve metode taj utjecajni dvorjanin upotrebljavao da bi zadovoljio i olakšao kraljeve probavne tegobe i potrebe zauvijek je ostala njihova slatka tajna. 

A kakve to veze ima s bilo čime danas? Pa ima, nije da nema. Eto, ovih se dana opet uzburkala situacija na zagrebačkom Sveučilištu, ovaj put vezano za studij filozofije na Hrvatskim studijima. Već započeto uredovanje rektora Damira Borasa “oko filozofske stvari u Hrvata” nastavlja se. Počelo je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, tijekom čega su čak bile angažirane i jake intelektualne snage jednog “generalskog zastupnika” koji je u svom snoviđenju studentske prosvjede doživio kao svojevrsnu društvenu repliku slavnog plakata El Lissitzkyja “Udari bijele crvenim klinom” – pa je on smatrao kako bi najdjelotvornije bilo studente (“crvene”) udariti pendrekom po kostima. 

BITI ILI NE BITI: Kome smetaju Hrvatski studiji

CRNO SE PIŠE HRVATSKIM STUDIJIMA: „Rektor može rasformirati fakultet prema vlastitom nahođenju“

Ima veze jer se već počeo proizvoditi stereotip o onima koji studiraju filozofiju kao o nekoj “nedomoljubnoj babarogi” koja jako zaudara nikad zamrlim “udbaškim zadahom sinova komunizma”. “Moralna panika” već je na djelu. Možda će nekom pasti na pamet da u Hrvatskoj studente filozofije, pa ma gdje oni bili, jer “guja je guja” - treba, recimo, obilježiti nekakvom uočljivom trakom. Ili im, po ugledu na Tudorove, treba odrediti kako će se oblačit da bi ih se lakše uočavalo i da se ne bi miješali u “tuđe stvari”, jer su takvi već primijećeni i na skupovima studenata Hrvatskih studija, a nisu “domaći”. 

Blokada Hrvatski studiji
A je li studentski štrajk 1971. godine bio “legitiman” (FOTO: Hina)

Što bi falio nekakvim “hrvatskim neosumptuarnim zakonima”? Na Hrvatskoj televiziji u utorak, 21. ožujka, u emisiji “Otvoreno” prorektor Ante Čović iskreno je izrazio svoje čuđenje zbog toga što nekima uopće i pada na pamet da odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu o ukidanju upisnih kvota na Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija povezuju s činjenicom da su baš profesori s tog Odsjeka tražili ostavku ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića zbog navodnog plagijata. Čović se čudom čudio što se takve paralele uopće pokušavaju povlačiti. 

Međutim, kako to spojiti s činjenicom da je baš Odsjek filozofije na Hrvatskim studijima dobio najviše ocjene za svoj rad na zagrebačkom Sveučilištu i da se baš on danas pokušava iskorijeniti? To je ostalo prekriveno velom neobjašnjive tajne. Predsjednica Studentskog zbora Hrvatskih studija, Ivana Široki, u toj istoj televizijskoj emisiji izjavljuje kako smatra da blokada nastave nije legitimna niti pokazuje kako bi se budući akademski građani trebali ponašati.

Kako bi se to trebali ponašati “budući akademski građani”? Tko to zna, ali pomalo se ipak može naslutiti što misli ova mlada buduća hrvatska akademska građanka. Nemam pojma koliko smisla imaju razmišljanja o tome kako se ovdje jednostavno radi o pokušaju “discipliniranju akademske zajednice” i ničem drugom, kad već danas, kao što smo mogli svjedočiti u ovoj emisiji, iz posijanog “akademskog sjemenja” niče svojevrsna biljka ovakve vrste studentskih lidera “legitimista”.

Pavo Barišić
Tko je mogao i pomisliti da ukidanje upisnih kvota na Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija ima veze s time da su baš profesori s tog Odsjeka tražili ostavku ministra Barišića (FOTO: Hina)

Na sastanku sindikalne podružnice su četiri odjela Hrvatskih Studija izrazila spremnost na štrajk. Riječ je o profesorima. Studentski Sabor Hrvatskih studija traži poništenje odluke Senata od 14. ožujka kojima se, zapravo, ukida studij filozofije na Hrvatskim studijima. Traži se povratak starih kvota i ostavka uprave. Prorektor Čović, a ni mlada studentica-predsjednica nisu ništa odgovorili na pitanje sindikalnog lidera Vilima Ribića je li studentski štrajk 1971. godine bio “legitiman”. Uistinu, nezgodno pitanje. 

Priča se na koncu možda i proširi jer su neki profesori Fakulteta Družbe Isusove također doveli u pitanje ministarsku fotelju Pave Barišića problematizirajući problem plagiranja i obnašanja te visoke funkcije. Rezultat svega je da je policija ponovno na zagrebačkom Sveučilištu. Ni kriva ni dužna - jer njih su tamo poslali pošto je “došlo do ometanja nastave“ na Hrvatskim Studijima. Tako je jedan sveučilišni problem polako postao policijsko-sigurnosni problem. Valjda radi toga da se državnom silom osigura autonomija tog istog Sveučilišta koje se očigledno brani od svog ministra, rektora, prorektora i Senata, ali i dijela svojih studenata i profesora. Još jedno pitanje koje na kraju ostaje je ono tko će napokon javno, otvoreno i bez nepotrebnog okolišanja preuzeti i danas tako važnu ulogu sluge od zahoda.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

    19.04.2024.

    Srđan Puhalo

    UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  3. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije