„Poručujemo senatorima da je sudbina Sveučilišta, profesora, studenata, i našeg cijelog društva sutra u njihovim rukama“ - sažela je Lorena Drakula, studentica zagrebačkog Sveučilišta, u jednoj rečenici poruku prosvjeda ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta – nasuprot uspavanom sveučilišnom zdanju s tek dva-tri osvijetljena prozora u prizemlju.

Usprkos snijegu, niskim temperaturama i nemilosrdnim udarima vjetra, nekoliko stotina ljudi stisnulo se oko Zdenca života i bodrilo govornike koje niti povremeni problemi s razglasom nisu obeshrabrili. Bilo je među okupljenima dovoljno energije za premostiti svaki tehnički problem – osim jednoga – u petak 23. veljače vrata Sveučilišta ponovo će ostati zatvorena za javnost, i iza zatvorenih vrata, daleko od očiju javnosti, članovi Senata odgovarat će samo Upravi, o čijoj se smjeni glasa.

Zli bubnjari i Drum&Bijes zagrijali su prosvjednike bubnjevima podrške (FOTO: Hina/Dario Grzelj)

„Ovdje smo kako bismo jasno artikulirali većinu onih razloga protiv kojih se borimo, kao i onih za koje se borimo. Sveučilište je javno pitanje. Pitanje opće-društvenog značaja. Naša je odgovornost zahtijevati bolje Sveučilište“, u snažnom je govoru poručila Dorotea Šušak, studentica Akademije dramskih umjetnosti i Pravnog fakulteta u Zagrebu uz glasnu podršku promrzle, ali vatrene publike. Mahom studenata. 

„Iza željezne ograde dočekat će ih Rektorat bez Sveučilišta. Rijetko se događa da Rektorat izgubi Sveučilište. Jedina radost i veselje pred tom željeznom ogradom bit će ono što ćete ga vi donijeti“, proročanski je u svojem pismu podrške pročitanom na prosvjedu zaključio bivši rektor Zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš.

„Ovo nije ideološki skup. Jučer, dan uoči prosvjeda, na javnoj televiziji jedan se kolega profesor silnom bukom i bijesom obrušio na ovu inicijativu, organizatori prosvjeda prozivani su poimence kao smutljivci za kojima se vuku afere – to je kampanja, i to je postao obrazac – umjesto sučeljavanja, difamiranje i prozivanje neprijatelja, nasilno i netransparentno upravljanje, obračun s neistomišljenicima“, nabrajao je Tomislav Janović, docent na Hrvatskim studijima, kako aktualni rektor Damir Boras i njegovi istomišljenici čvrstom rukom sprovode samovolju uživajući nedodirljivost autonomije Sveučilišta.

Prosvjed je, na žalost, jedini preostao način komunikacije s rektorom Damirom Borasom, zaključili su studenti (FOTO: Hina/Dario Grzelj)

„Želimo sveučilište u kojem se kritičko mišljenje cijeni kao vrijednost, a ne povod za tužbu“, poentirala je moderatorica skupa Lorena Drakula prije nego što je mikrofon predala akademiku Vlatku Silobrčiću koji je govor počeo nabrajanjem brojnih nepravilnosti u radu Sveučilišta posljednje četiri godine.

„Jeste li se zapitali, zašto se Boras boji javnosti? Nabrojane su samo neke stvari koje su izašle u javnost, a za koje još nitko nije odgovarao. Kratkoročno, trebalo bi zahtijevati promjenu sastava Izbornog odbora, tako da sutra ne odlučuju oni koji su već odlučili, jer izabrani su redom s fakulteta koji su i do sad podržavali Borasa. Izborni odbor trebali bi činiti članovi fakulteta koji se nisu opredijelili“, upozorio je Silobrčić.

„Vrijeme je grozno, ali još uvijek bolje od stanja na Sveučilištu. Tužno je da je ovo postao jedini način na koji možemo komunicirati s rektorom“, rekao je Josip Miličević iz Mreže mladih Hrvatske.

„Sutra članovi Senata odgovaraju na pitanje koliko smatraju da vrijede mladi u našem društvu. Sutra je prilika za društvenu promjenu, jer vjerujem da vrijedim više i želim biti uključen u donošenje odluka. Kakvu poruku šaljete mladima ovakvim upravljanjem Sveučilištem gdje studenti i nastavnici nisu integralni dio te ustanove“, nastavio je praćen skandiranjem "Borba! Borba!" iz publike.

Transparentom protiv klijentelizma i korupcije (FOTO: Hina/Dario Grzelj)

„Može li takvo Sveučilište bolje?“, postavio je pitanje Nenad Ivić, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

„Što imamo sada? Studente izbezumljene srednjim školstvom, najrazličitijim vrstama vjeronauka, nastavnike koji se plaše za svoju budućnost, koji ne mogu kritički misliti jer vlast - koja je stara, iznemogla i koja jedino što ima je vlast sama - propisuje vlastiti opstanak. Sveučilište, naravno, mora bolje. To svi znamo. Da li zaista može, to ćemo vidjeti sutra“, rekao je Ivić i pobrao ovacije.

Izbor novog rektora Sveučilišta u Zagrebu odigrat će se tako 23. veljače iza zatvorenih vrata i u sjeni izbora novog povjerenika koji bi spašavao Agrokor. Tvrtku koja je također godinama poslovala iza zatvorenih vrata i nagrađivala medije da ih javnosti ne otvaraju.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Hina/Dario Grzelj

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"