Prva etična banka u Hrvatskoj s poslovanjem će krenuti najkasnije do lipnja ove godine, najavili su iz Zadruge za etično financiranje koja je još u listopadu prošle godine pokrenula proces licenciranja Etične banke s Hrvatskom narodnom bankom. „To znači da će tada klijenti Etične banke moći otvoriti tekući račun, a krenut će se i s prvim isplatama kreditnih sredstava, uz kamate od nula pa sve do najviše četiri posto“, napominje za Lupigu Ivan Kardum iz operativnog tima Etične banke. Sjedište će, kaže, biti u Zagrebu, a već u drugoj polovici godine krenut će se s otvaranjem poslovnica diljem Hrvatske. Time će završiti proces pripremanja terena koji je trajao gotovo tri godine. No, klijenti ove banke neće moći imati minus na kartici niti će biti moguć nenamjenski potrošački kredit s obzirom da etične banke imaju i edukativnu misiju te smatraju da uloga novca nije stvaranje duga nego nove vrijednosti kroz proces kreditiranja.

Mate Matišić u svome novom djelu „Ljudi od voska“ postavlja pitanja kako se drama može pisati, tko je tu lik, a tko autor, kakva je veza među njima i tko odnosi prevagu. Je li dramski tekst samo vrlo domišljata dramska adaptacija stvarnosti, ili se tu krije i nešto više, zagonetnije, uzbudljivije? Mi čak niti ne moramo znati što je stvarna istina, a što pripovjedačka mašta i dar rasnog pisca da nam stvori neke udaljene, onostrane i začudne svjetove kroz koje će nas voditi – bitno je da se na tim svim mjestima osjećamo ugodno i prirodno, da ih manje ili više uspješno prepoznajemo i prihvaćamo kao svoje – kazališna slika svijeta tako postaje naša slika svijeta u kojoj nam neće biti toliko bitno tko je autor, a tko lik, tko koga opisuje ili ispisuje. I na tome Matišić poentira, poigrava se i dodvorava našim mogućnostima spoznaje kazališnog čina i u njemu skrivene prevare kako bi postigao ono što želi.

„U dubokoj boli javljamo svim studentima, studenticama, građankama i građanima tužnu vijest da naše najbolje društveno-humanističko učilište Hrvatski studiji neće postati fakultet i neće dobiti autonomiju“, stoji u osmrtnici za Hrvatske studije koju su objavili studenti ovog visokog učilišta pozivajući na posljednji ispraćaj u utorak, 17. siječnja, ispred rektorata na Trgu maršala Tita u 11 sati. Istoga dana sazvana je sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu gdje će biti izglasana preporuka da se Hrvatski studiji preustroje kao sveučilišni odjel. Bez obzira na sva pitanja studenata koja su ostala neodgovorena o tome što ova promjena znači za njihovo studiranje, pa i diplomu. Osim načelnih uvjeravanja kako budućnost studija nije upitna, kako će stvari funkcionirati kad postanu odjel nitko zapravo nije objasnio. Kad niti na sastanku s Upravom studija nisu dobili odgovore, pa niti priliku da postavljaju pitanja, studenti su najavili prosvjed.

"U razgovoru s jednim fantastičnim mladim humanitarcem, na moje pitanje što ga tjera da sve svoje slobodno vrijeme ulaže u prikupljanje, i doniranje hrane, nema li potrebu družiti se s prijateljima, ili gledati televiziju, objasnio mi je da nema većeg adrenalina nego kad u ruševnu baraku u kojoj živi dvoje onemoćalih staraca uneseš ogroman paket hrane. Kad proizvedeš radost koja je jednostavno nemjerljiva. Ljudi se bave samima sobom, samo je pitanje na koji način to čine. Većina ima krajnje vulgarne mehanizme, pokušavaju si osigurati unapređenja, poslovnu klasu u avionu, upravo smiješno skupe automobile", kaže u intervjuu za Lupigu Slađana Bukovac, nagrađivana spisateljica kojoj je nedavno objavljen roman "Stajska bolest". Zanimalo ju je, objašnjava, kako u stanju stajske bolesti funkcioniraju, odnosno kako ne funkcioniraju inteligentni ljudi.