Najava Vlade da bi se mladima već za nekoliko mjeseci moglo plaćati pola rate kredita, naišla je na dobar odjek u javnosti, koja je ubrzo bila preplavljena puno bitnijim pitanjima poput uvođenja obaveznog vojnog roka. Potreba da se mladim ljudima u formiranju obitelji pomogne na taj način pala je u drugi plan i zapravo se poput jasne stambene politike u Hrvatskoj izgubila po putu. Nakon rasprave o prednostima i nedostacima tog modela opet se pokazalo nesustavno bavljenje provedbom stambenih programa i nedostatak evaluacije. Subvencije o kojima se u medijima govori po svemu sudeći nisu namijenjene širokom sloju društva niti prilagođene širokim i različitim geografskim specifičnostima Hrvatske, već onima koji će to financijski moći podmirivati. Pritom se lako može dogoditi da se ovdje dogodi superhikovski element – da bogati postaju još bogatiji, a prekarijat bude osuđen na pečalbu u Njemačkoj, Irskoj ili whatever gdje.

Dan prije inauguracije Donalda Trumpa za 45. predsjednika SAD, umro je apsolutno najbolji poznavatelj njegove biografije, 71-godišnji novinar Wayne Barett. Dragocjenost materijala kojega je prikupio i djelomice objavio tijekom desetljeća rada u „The Village Voice“ sadržana je u činjenici da Trumpov poslovni, medijski i politički slalom po američkoj snobovskoj sceni nije valoriziran po „naknadnoj pameti“, za potrebe nedavnih izbornih difamacija u konkurenciji s dinastijom Clinton. Još 1991. godine tekstove je sabrao u knjigu, koju će njegovi mlađi kolege otkriti sa zakašnjenjem od 25 godina, rujući po korijenima, fino rečeno, Trumpovog predizbornoga „populizma“.

Jedan od istaknutih potpisnika otvorenog pisma protiv smjene ministra Pave Barišića, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Prskalo i sam je 2012. godine bio meta vrlo ozbiljne prijave za krađu autorskog djela. Sveučilište u Zagrebu je tada prepustilo nastavnicima Učiteljskog fakulteta da riješe predmet u kojemu je optuženi bio i njihov nadređeni, što baca posebno svjetlo i na nedavnu izjavu rektora Damira Borasa kako je „neodgovorna tvrdnja Vlatka Silobrčića da Sveučilište u Zagrebu i ostala lokalna tijela nisu u u stanju riješiti etičke dubioze u znanosti“. U prijavi koju je prije pet godina zaprimio Etički savjet Sveučilišta, Prskala se „teretilo“ da je u svojoj knjizi „Osnove kineziologije“ doslovno iskoristio 60 stranica iz knjige Miloša Mrakovića „Uvod u sistemsku kineziologiju“. Lupiga je usporedila Prskalovu i Mrakovićevu knjigu i otkrila zapanjujuću podudarnost, na nekim mjestima i doslovce svakog slova, zareza i točke.

I dok je slavni američki redatelj Michael Moore putem društvenih mreža pozivao Amerikance da u što većem broju prosvjeduju protiv izbora kandidata američkog predsjednika Donalda Trumpa, Neila Gorsucha, za suca Vrhovnog suda, Trump je slavodobitno predstavio svog kandidata. Tim bi se izborom otvorila mogućnost obnove konzervativne većine u najvišem sudu u Sjedinjenim Američkim Državama koji svojim odlukama presuđuje u nizu ključnih pitanja poput, recimo, pobačaja. Kakva regulacija pobačaja bi odgovarala novoizabranom američkom predsjedniku može se nazrijeti iz njegovog intervjua emitiranog na MSNBC-u, Channel 4, 31. ožujka prošle godine. U tom je razgovoru Trump objasnio kako žene treba kažnjavati za pobačaj, ali ne i muškarce, jer njih očito ne smatra „odgovornima za pobačaj“, unatoč voditeljevoj opasci da muškarci obično „jesu uključeni“.

„Nadzirali su nas 24 sata dnevno, sigurnosne službe pratile su nas neprestano, gledale što snimamo i kontrolirale naše materijale, nigdje nismo mogli ići sami“, jednostavno će opisati svoje iskustvo Sjeverne Koreje, Vitalij Manski, režiser dokumentarca „Ispod sunca“ koji kreće u hrvatsku kino distribuciju. Priča kaže kako je Vitalij Manski dvije godine pregovarao sa sjevernokorejskim vlastima, da bi se mukotrpni trud na koncu isplatio. Nagrađivani ruski režiser pozvan je u Sjevernu Koreju, vjerojatno najizoliraniju zemlju svijeta, s ciljem da pomogne u realizaciji domaćeg filma koji je trebao biti još jedan propagandni uradak što veliča tamošnji režim i specifičan način života. Sjevernokorejske službe budno su nadzirale ne samo scenarij već i sav snimljeni materijal. Međutim, čini se da ih je Manski uspio nadmudriti te izbjeći cenzuru, tako što je navodno rezervnu kopiju osobnih snimki uspio sakriti u čarapu, a potom iznijeti preko granice.

Premda je hrvatsko stanovništvo opsjednuto pitanjem tko je kriv za ekonomsku devastaciju nacionalnoga prostora, u slučaju INA izostalo je tradicionalno optuživanje: nekako se smetnula s uma američka odvjetnička korporacija Squire Patton Boggs koju u Hrvatskoj otjelovljuju Luka Mišetić i Miomir Žužul, a koja je 2013. godine, u eri vlade Kukuriku koalicije, angažirana da zastupa hrvatsku stranu, tri godine kasnije izgubivši arbitražu u Ženevi. Po procjenama eksperata, siguran je to znak budućega poraza u Washingtonu koji Hrvatskoj prijeti sankcijama u formi nekoliko milijardi odštete u korist Mađara. Tko može staviti ruku u vatru da je Hrvatskoj u korporacijskom globalu svijeta, koji stvara vlastitu podjelu rada, namijenjena energetska samodostatnost? Apsolutno sumnjičavi prema vladajućim političkim stratezima imaju legitimno pravo pitati: nije li gubitak arbitraže čak bio poželjan i planiran?