Dan uoči predstavljanja desetog izdanja Biltena Srpskog narodnog vijeća (SNV) netko je na pravoslavnoj crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Sinju ostavio grafit s pozdravom „Za dom spremni“ i proustaškim obilježjima. Sadržaji grafita postaju sve radikalniji, govor mržnje sve je prisutniji na sportskim terenima, a ni u medijima više nije ograničen samo na one ekstremno desne političke orijentacije već je sve prisutniji i na javnom medijskom servisu. Utrostručio se broj uvreda i prijetnji upućenih Srbima i srpskim institucijama, a gotovo se udvostručio broj izjava u kojima javne osobe šire etničku netrpeljivost. Skoro dvostruko je više i osoba koje su fizički napadnute, a prikupljeni podaci govore kako je lani zabilježeno čak 57 posto više slučajeva historijskog revizionizma, govora mržnje i nasilja prema Srbima u odnosu na 2015. godinu. I ne radi se o pojedinačnim slučajevima već o fenomenu na koji je Vladu upozorila i pučka pravobraniteljica, a spominje se i u izvješću State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, poručeno je na predstavljanju Biltena u Srpskom narodnom vijeću. 

USKRS MRŽNJE U HRVATSKOJ (I. DIO): "Kolji Srbe" u Karlovcu, "Srbe na vrbe" u Nuštru, "Za dom i poglavnika" u Zagrebu

USKRS MRŽNJE U HRVATSKOJ (II. DIO): "Ni u moru mire, ni u Srbinu vire"

USKRS MRŽNJE U HRVATSKOJ (III. DIO): "Ne dajmo Srbima da se miješaju s nama"

„Prošle godine zabilježen je i rekordan broj govora mržnje javnih osoba, da sad ne spominjem njihova imena, objavljena su u Biltenu. Među njima ima najviših državnih dužnosnika, ministara, zamjenika ministara, saborskih zastupnika, a dobar dio njih dolazi i iz krugova katoličkog svećenstva“, rekla je Tamara Opačić, autorica istraživanja napominjući kako je lani održan i do sad najveći broj okupljanja s porukom progona Srba, uz neprimjerenu simboliku i ikonografiju Nezavisne države Hrvatske.

Ne radi se o pojedinačnim slučajevima već o fenomenu na koji je Vladu upozorila i pučka pravobraniteljica, a spominje se i u izvješću State Departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, poručeno je na predstavljanju Biltena (FOTO: Hina)

“Pozdrav Za dom spremni u koliziji je s minimalno sedam zakona RH i međunarodnih konvencija koje je RH ratificirala, a mi svjedočimo osnivanju povjerenstva koje će raspravljati o konotacijama tog pozdrava. Sudska praksa i propisi nedvosmisleni su o pozdravu ustaškog pokreta pokazala je analiza Pučke pravobraniteljice“, podsjetila je Tamara Opačić naglašavajući kako je istraživanje u Biltenu obuhvatilo samo manji broj slučajeva dok je prava slika puno gora.

U Biltenu se navodi niz zastrašujućih primjera, poput onoga sa zagrebačke Trešnjevke, gdje je u svibnju prošle godine osvanuo niz mrzilačkih grafita. Osim iscrtane svastike, tamo je ispisan i niz poruka usmjerenih protiv Srba.

„Autori ovih grafita potpisali su se kao 'BBB Norci' i 'Ustaše Remiza', a iza sebe su ostavili poruke 'U proljeće kada procvate vrba, radit ćemo paprikaš od Srba' i 'Jebat ćemo srpsku djecu'“, navodi se u Biltenu, a slični grafiti zabilježeni su i diljem Hrvatske.

Dio Biltena posvećen je i događajima na sportskim terenima. Kao jedan od primjera spominje se nogometna utakmica između reprezentacija Hrvatske i Izraela, odigrana u ožujku prošle godine.

Uobičajena dekoracija zidova u hrvatskim gradovima (IZVOR: Bilten SNV-a)

„Već se na samom početku utakmice cijelim stadionom zaorilo skandiranje 'Za dom spremni', a u 14. se minuti skandiralo 'Ajmo, ajmo ustaše'. Kasnije je uslijedilo i 'Mi Hrvati! Ustaše, ustaše! Vukovar, Vukovar', a opetovano se uzvikivalo i 'Za dom spremni'. Na tribinama su bili tadašnji premijer Tihomir Orešković, ministar obrazovanja i sporta Predrag Šustar i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Iako je uoči utakmice putem svog Facebook profila pozvala na dostojanstveno navijanje, predsjednica je kasnije novinarima poručila kako nije čula skandiranje“, zabilježeno je u Biltenu SNV-a, gdje se među nizom „sportskih“ incidenata spominje i jedan kojem mediji nisu posvetili izrazitu pažnju. Naime, uoči rukometne utakmice prvoligaša Ribole Kaštela iz Kaštel Sućurca i Zameta iz Rijeke, rukometaši kaštelanskog kluba otpjevali su „pjesmu“ i snimili to „pjevanje“ te mobitelom igračima Zameta poslali „pjesmu“ u kojoj spominju “riječke Srbe, riječke pičke” i “Srbe na vrbe”. Time su ponajprije ciljali na Milana Uzelca, kapetana Zameta, a snimka je poslana s mobitela Ribolina golmana Jure Galića, objašnjava se u Biltenu.

„Na nama je da se bavimo srpskom zajednicom, ali ovo nije problem samo srpske zajednice nego društva u cjelini i kakvo ono postaje. Ovo istraživanje je prilika da se objektivno, izvan svih medijskih i dnevno-političkih događaja suočimo s razmjerima i karakterom tih fenomena koji nisu izolirani slučajevi kako to uporno tvrde predstavnici vlasti. Radi se o nedemokratskim snagama koje ugrožavaju demokratska postignuća naše zemlje i koje se s margina šire i zauzimaju javni prostor“, izjavio je novinarima Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, no suradnju Samostalne demokratske srpske stranke s Vladom nije doveo u pitanje.

Detalj iz Večernjeg lista (IZVOR: Bilten SNV-a)

„Ovo nije prijetnja samo srpskoj zajednici već i Vladi premijera Andreja Plenkovića jer tu Vladu, bez obzira na razlike, smatramo demokratskom i proeuropskom. Nedostaje javna politička reakcija koja će biti jasna poruka onima koji javnost preplavljuju ovom vrstom jezika i govora, a čime ugrožavaju i demokršćanske vrijednosti koje propagira ova vlast. Taj fenomen nije stvorila ova vlada, on je nasljeđe prethodnika i svjedočimo sukobu postojeće vladine politike i politike onih koji su smijenjeni s vlasti“, rekao je Milorad Pupovac pa na insistiranje novinara izjavio kako bi se prihvatljivim smatralo uklanjanje ustaškog pozdrava sa spomen ploče u Jasenovcu prije komemoracije žrtvama Jasenovačkog koncentracijskog logora u travnju.

Dio Biltena posvećen je i govoru mržnje u medijima, osim kratke analize pisanja brojnih desničarskih „portala“, u tom se dijelu govori i o Hrvatskoj radioteleviziji.

„Imenovanjem Siniše Kovačića vršiteljem dužnosti Hrvatske radiotelevizije početkom 2016. godine na tom je javnom servisu nastupilo doba klerikalizacije i snižavanja profesionalnih novinarskih standarda. Za to su prvenstveno zaslužni novi urednički kadrovi, dominantno članovi Hrvatskih novinara i publicista (hnip), nacionalističkog udruženja bliskog hdz-u, koji su kroz informativne emisije provlačili sadržaj čiji sukus stane u nekoliko rečenica koje je Tomislav Karamarko izustio uoči izbora, najavivši čistke i povratak 'domoljublja' na televiziju. Jedan od prvih poteza novog vodstva HRT-a bila je rehabilitacija komentatora desničarskih portala“, sumira se u Biltenu, gdje se navode i brojni primjeri govora mržnje na državnoj televiziji, ali i na manjim lokalnim televizijama gdje je on još izraženiji.

Poruke u kojima se nekog poziva na iseljavanja, nisu upućivali samo marginalci, isto su radili i bivši potpredsjednici Hrvatskog sabora (IZVOR: Bilten SNV-a)

U izvještaj je ušlo i pisanje kaptolskog Glasa koncila, za koji se kaže sljedeće: „Feljtoni kojima se u desecima nastavaka dokazivalo da je u Jasenovcu umrlo tek nekoliko stotina ljudi, i to od raznih bolesti, zazivanje rušenja spomenika u Srbu i nazivanje svih onih koji se ne slažu s ocjenama Katoličke crkve o Alojziju Stepincu antihrvatima, samo je dio sadržaja koji je tokom 2016. godine objavljen u Glasu koncila, mediju u izdanju Nadbiskupskog duhovnog stola, odnosno Zagrebačke nadbiskupije“.

Pobrojani su i prosvjedi koji su na meti imali srpsku manjinu, kao što je onaj kada je, zbog zaključka koji je Odbor za Ustav Hrvatskog sabora donio o spomen-ploči s ustaškim pozdravom u Jasenovcu, A-HSP-a predvođen Draženom Kelemincem u prosincu organizirao prosvjed ispred sjedišta Srpskog narodnog vijeća u središtu Zagreba. 

„Na prosvjed se odazvalo stotinjak građana, mahom pripadnika pravaških stranaka, koji su oboružani ustaškom ikonografijom zajedno s Kelemincem i Božidarom Alićem pozivali na progon Srba i pristalica lijeve političke opcije. Nakon što je okupljene pozdravio sa 'Za dom spremni', Keleminec je podržan povicima i aplauzima pristaša govor započeo pozivom Pupovcu i 'svima kojima se Hrvatska ne sviđa' da 'odu živjeti u Srbiju ili Sjevernu Koreju'“, stoji u Biltenu. No, poruke u kojima se nekog poziva na iseljavanja, nisu upućivali samo marginalci poput Keleminca. Isto je učinio i potpredsjednik Hrvatskog sabora Milijan Brkić.

„Hrvatsku javnost i građane ne treba kontaminirati paranojom straha jer nitko u Hrvatskoj nije ugrožen, pa niti Pupovac. Ako je, neka ode tamo gdje neće biti ugrožen“, poručio je Brkić u izjavi za medije povodom prošlogodišnjeg izdanja Biltena SNV-a. Njegov tadašnji kolega, saborski zastupnik, Pero Ćorić, imao je niz sličnih istupa.

“Sa Srbom ne razgovara, ne zato što ima ružno prezime, nego zato što nema političku težinu”, izjavio je Ćorić novinarima, govoreći o Danielu Srbu. To je samo mali dio izjava javnih osoba i državnih dužnosnika izrečenih prošle godine, što je dalo vjetar u leđa brojnim "običnim hejterima".

Mržnja je u 2016. godini još više probujala (IZVOR: Bilten SNV-a)

U Biltenu se navodi kako je najveći broj zabilježenih prijetnji i uvreda u 2016. godini stigao na službeni e-mail i Facebook stranicu ureda SNV-a te na privatni Facebook profil Milorada Pupovca. A broj takvih poruka rastao je u danima kada je SNV organizirao neke manifestacije ili predstavljao svoja tiskana izdanja.

„Kao i prethodnih godina portafon koji se nalazi na ulazu u centralni ured Srpskog narodnog vijeća i redakciju Novosti u centru Zagreba ostao je glavna meta nepoznate osobe, ili više njih, a koja redovito preko natpisa 'SNV' lijepi uvredljive poruke. U 2016. zalijepljeno je najmanje šest takvih poruka. Osim jedne koja je bila upućena tadašnjem uredniku Novosti Ivici Đikiću, na ostalima je uvijek bio ispisan isti sadržaj: 'Milorad Pupovac – četnik' i 'Srpsko četničko vijeće'“, navodi se u Biltenu u kojem se zaključuje kako je ono što najviše zabrinjava činjenica da se zakoni i međunarodne konvencije, koje je Hrvatska u najvećem broju slučajeva potpisala, donijela ili izmijenila tokom pristupnih pregovora s Europskom unijom, u dobroj mjeri i dalje ne provode u praksi. 

„Zbog takvog postupanja hrvatskog pravosuđa još uvijek nije stvorena praksa koja bi olakšala donošenje presuda i pokretanja postupaka u budućim slučajevima kršenja zakona. Jedan je od takvih dokumenata i Okvirna odluka Vijeća Europe o suzbijanju rasizma i ksenofobije, kojom se od članica traži da se zatvorom kažnjavaju svi koji javno potiču na nasilje i mržnju širenjem letaka, slika ili drugih materijala te javno odobravaju, negiraju ili umanjuju međunarodne zločine prema Statutu Međunarodnog kaznenog suda, ali isto tako i fašističke i nacističke zločine prema povelji Nirnberškog tribunala“, zaključuje se u Biltenu koji, ukoliko imate želuca, možete pročitati na ovom linku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Bilten SNV-a

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske"