Film „Ime: Dobrica, Prezime: Nepoznato“ redatelja Srđe Penezića bila je prva ZFF-ova inkluzivna projekcija ikad pa su hrvatsku premijeru u kinu Europa mogle pratiti slijepe i slabovidne osobe te gluhe i osobe oštećenog sluha. Na hrvatskoj premijeri u kinu Europa bili su redatelj i glavni glumci filma među kojima i u bivšoj Jugoslaviji najpoznatiji, danas bitno stariji, dječak-glumac Slavko Štimac. Pored ove, prvog službenog festivalskog dana prikazane su još tri hrvatske premijere; dvije u programu „Ponovo s nama“ redatelja Xaviera Dolana i Cristija Puiua koji je došao i pozdraviti publiku na ZFF-u, te debitantski film kinesko-kanadskog redatelja Johnnyja Ma „Miran čovjek“, prvi u seriji trilera koji su na ovogodišnjem izdanju ZFF-a prilično zastupljen filmski žanr. Ova priča o kineskom taksistu koji je skrivio prometnu nesreću i tako biva uhvaćen u besmisao birokracije proglašena je najboljim kanadskim debitantskim filmom ove godine.

„To su ljudi koji nisu uspjeli zavladati Hrvatskim studijima pa su se okrenuli drugom cilju – da ih uguše“, rekao je to na sinoć održanoj tribini „Rektore imamo problem“, Hrvoje Kraljević, bivši ministar znanosti u mandatu kad su trojica od osnivača Hrvatskih studija – Ante Čović, Mislav Ježić i Pave Barišić – tužili Ministarstvo Upravnom i Ustavnom sudu jer je odbilo provesti upravni nadzor nad Hrvatskim studijima, a gdje je odlučeno da ih se smjeni. Njih dvojica – Čović i Ježić – danas su članovi Odbora koji je imenovan od rektora postaviti programsku orijentaciju i ustroj Hrvatskih studija. Odbora o čijem radu predstavnici nastavnika i predstavnici studenata nemaju nikakvih informacija niti u njemu imaju svoje predstavnike. A rok u kojem se odlučuje o tome hoće li Hrvatski studiji dobiti dopusnicu ili se ugasiti sve je bliže… Ono što studente zanima je neće li takav odbor možda biti pristran u svojim odlukama.

Većina od 77 posto ispitanih stanovnika Trnjanske Savice u anketi GfK Centra za istraživanje tržišta provedenoj početkom studenog izjasnilo se protiv gradnje crkve na planiranoj lokaciji u parku. Isto istraživanje pokazalo je da je podjela na zagovornike i „protivnike“ crkve umjetno stvorena jer se čak 72 posto ispitanika katoličke vjeroispovijesti izjasnilo protiv gradnje crkve u parku. Istovremeno, čak 85 posto ispitanika podržalo bi gradnju crkve na nekoj drugoj lokaciji. Takvi, egzaktni podaci, trebali bi doprinijeti ostvarenju jedinog cilja Inicijative Čuvamo naš park - očuvanju parka u sadašnjem obliku i pronalasku alternativne lokacije za izgradnju crkve na zadovoljstvo svih stanovnika Savice - naglašeno je u priopćenju Inicijative.

U jednom od neobičnijih i manje poznatih izložbenih prostora u Zagrebu - poštanskom vagonu na peronu 6 iza zgrade centralne pošte na zagrebačkom Glavnom kolodvoru - ovih dana možete pogledati skromnu, ali temeljito odrađenu i iznimno važnu izložbu o uzrocima i okolnostima stradanja najmanje 150 željezničara pod ustaškim režimom u Drugom svjetskom ratu, ali i istaknutoj ulozi ovih radnika u pokretu otpora. Kada zatvori vrata u Zagrebu, 18. studenog, izložba se seli u Jasenovac, točnije u Obrazovni centar Javne ustanove spomen područja Jasenovac. Ondje će biti otvorena nešto dulje - od 28. studenog do 22. travnja 2017. godine, kada se obilježava 72. godine od proboja logoraša i prestanak gotovo četverogodišnjeg rada tog koncentracijskog logora.

Uloga Hrvatske u minulom bosanskohercegovačkom ratu želi se prikazati neupitno čistom, a podmetanje ove teze zalog je zaborava agresivne politike koju je Hrvatska prema Bosni i Hercegovini, zahvaljujući svom prvom predsjedniku Franji Tuđmanu, intenzivno vodila od 1990. do kraja 1994. godine. S namjerom da ukažemo da onaj "tko ne pamti iznova proživljava" na ovom mjestu donosimo izjave Franje Tuđmana, koji ukazuju na narav njegove politike prema BiH u naznačenom razdoblju. Ove Tuđmanove izjave izvađene su iz zabilježenog sadržaja njegovih susreta sa suradnicima u Predsjedničkim dvorima i objavljene u knjizi „Stenogrami o podjeli Bosne“. U pitanju su službeni stenogrami, što otklanja sumnju da bi neka od navedenih izjava mogla biti falsificirana ili Tuđmanu pogrešno pripisana. Evo izjava…

Šok! Nevjerica! Iznenađenje! Tim riječima nakon američkih predsjedničkih izbora oni mediji (i političari) koji su u prethodnoj kampanji sustavno i krajnje nekritički navijali za Hillary Clinton, nastoje uvjeriti javnost, a vjerojatno i sami sebe, kako je izbor Donalda Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Država golemo iznenađenje (greška gotovo) i kako nitko s time nije računao. A to naprosto nije točno. Koliko je Trump iznenađenje za one koji su vodili do sada gotovo neviđenu medijsku kampanju za nekadašnju državnu tajnicu, kao i za one koji su dozvolili da tom kampanjom budu opčinjeni (da ne kažemo zaluđeni i zavedeni), toliko on nije nikakvo iznenađenje za svakoga tko je neopterećeno i bez ikakvih predrasuda htio sagledati sve elemente predizborne kampanje, pa onda i njezin predvidivi ishod.