U utorak 10. siječnja, na godišnjicu smrti pjevača i skladatelja Davida Bowieja, jednog od velikana modernističke pop-glazbe, u zagrebačkom Multimedijalnom institutu, popularnoj Mami, održat će se kolokvij pod naslovom „David Bowie – vita, melankolija i politička ekonomija“. Na kolokviju koji počinje prigodnim slovom u 10:20 sati, svoja će izlaganja održati komparatisti i filozofi s Filozofskih fakulteta u Zagrebu, Ljubljani i Rijeci. 

PARANOJA MARKA TOMAŠA: Sućut zbog Bowiea izražavamo sami sebi

U sklopu sedam predavanja, koja započinju naslovom „Bowie, Schrader, Tarantino“, prof. dr. sc. Tatjane Jukić sa Sveučilišta u Zagrebu, izlagači će pokušati protumačiti polistrukturalnu personu umjetnika koji je bio zamašnjak raznih sub/kulturnih, performativnih i rodnih, što praksi, a što teorija, kao i osoba koja je osmislila čitave ikonografije koje su poslije preuzimali najrazličitiji glazbeni pravci i pokreti. Docentica Katarina Peović Vuković Bowiejev specimen vidi kao odraz „Političke ekonomije melankolije”. 

Čime će se baviti kolokvij, pitamo upravo Katarinu Peović Vuković, urednicu postmodernog svjetionika, časopisa Libra Libera. 

„Kako se Bowie u svojem radu često doticao smrti i starosti, kolokvij će se svakako pozabaviti i aspektom smrti u popularnoj glazbi. A fenomen žalovanja uzeti kao njegov model i fenomen specifičnog oblika javnog iskazivanja tuge. Pitanje jest, možemo li žalovanje za slavnima jednostavno proglasiti novim oblikom duhovne zakupljenosti slične legendama ili srednjovjekovnim hagiografijama? U nedostatku legendi i svetačkih vita – pripovijesti o slavnima čini se ispunjavaju čovjekovu potrebu za duhovnim modelima“, smatra dr. sc. Peović Vuković. 

Ne radi se o umanjivanju umjetničke vrijednosti Bowiejeva djela, već o uspostavljanju odnosa prema realnim uvjetima proizvodnje (FOTO: Flickr/gandalfsgallery)

Drugi blok otvara docent Tomislav Brlek s Filozofskog, s „Gdje smo sad: David Bowie i vrijeme koje preostaje”, a za njim i docent Aleksandar Mijatović s „Dead Star Walking: Politička teologija celebri(ci)teta”. Obožavatelji poznatih osoba, izloženi mogućnosti da preko društvenih mreža i sami masovno opismenjuju javnost svojim unutarnjim stanjima, nalaze se u sličnoj mogućnosti komunikacije. 

„Obožavatelji su klasični postmoderni subjekti istovremeno duboko nesigurni i narcisoidni“, smatra Katarina Peović Vuković. 

„Željni potvrde vlastite vrijednosti, a bijesni zbog nedostatka libidnog vezanja, otkrivaju melankoliju kako ju je vidio i sam Freud - melankolija jednako dijeli karakteristike s normalnim procesom žalovanja, kao što vuče porijeklo iz narcizma“, pojašnjava nam. 

Finale kolokvija pripada gošćama sa Sveučilišta u Ljubljani, i to dr. sc. Katji Kolšek s „Neke reminiscencije na nemogućnost smrti Davida Bowieja“, kao i dr. sc. Bari Kolenc: „David Bowie i antihumanizam, konstrukcija lica“. Njihov kolega Boštjan Nedoh, zaključit će finalni, slovenski blok, referatom „Od perverzije do perverzije: David Bowie i kasni kapitalizam“ koji počinje u 14:30 sati. 

„Možemo li preskočiti i osobnu i kolektivnu psihološku dimenziju i na mjesto fantazmi postaviti sasvim konkretno pitanje zbilje, pitanje je sad. Jer, onkraj fantazija, proboja nesvjesnog u javni govor, kao i ukazivanja na regresije subjekta u narcističku oralnu fazu, postoji vrlo opipljiva i realna dimenzija svake iluzije – dimenzija socijalne zbilje u kojoj vladaju pravila kapitalističke ekonomije i klasnih nejednakosti“, pojasnit će dr. sc. Peović Vuković ideju kolokvija. 

Odvajanje od nje omogućilo bi melankolicima da uspostave realni odnos prema imaginarnom kultu ovog rasnog autora. To ne znači umanjivanje umjetničke vrijednosti Bowiejeva djela, već uspostavu odnosa prema realnim uvjetima proizvodnje. Na kolokviju otvorenom za javnost sva će predavanja biti održana na engleskom jeziku.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Flickr/tomronworldwide